U Luxemburgu održano EPSCO Vijeće Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravlje i zaštitu potrošača
Državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava gđa. Katarina Ivanković Knežević i državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku gđa. Marija Pletikosa, sudjelovale su na redovitom sastanku Vijeća Europske unije za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravlje i zaštitu potrošača (EPSCO) u Luksemburgu 23. listopada 2017., koje je održano pod predsjedanjem estonskog ministra zdravlja i rada g. Jevgenija Ossinovskog i ministrice socijalne zaštite gđe. Kaie Ive.
Na Vijeću je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage gđa. Marianne Thyssen s kojom se državna tajnica Katarina Ivanković Knežević susrela kako bi raspravile aktualne teme iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
Nakon teških pregovora koji su trajali 15 sati, te mnogobrojnih krugova formalnih i neformalnih pregovora, postignut je opći pristup prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga.
O prijedlogu Direktive se raspravlja još od ožujka 2016. no zbog kompleksnosti pregovora i političke osjetljivosti, nije bilo napretka do danas. U svibnju 2016. je čak jedanaest nacionalnih parlamenata, a među njima i Hrvatski sabor, izglasalo tzv. „žuti karton“, kojim se signalizira Europskoj komisiji da njihov prijedlog Direktive krši načelo supsidijarnosti i zadire u nadležnost država članica. Države članice su tijekom pregovora na tehničkoj razini bile podijeljene u dvije suprotstavljene grupe: stare-nove članice, zapad-istok, što je bilo vidljivo i na današnjim pregovorima.
Novi koncept primitaka na temelju rada (remuneration), koji se uvodi umjesto minimalne stope plaće (minimum rates of pay), Republici Hrvatskoj predstavlja iznimno osjetljivo pitanje, obzirom da ne postoji definicija koncepta, a nejasni su i njegovi elementi te provedba, što smo naglašavali tijekom cjelokupnih pregovora. Budući da to pitanje nije bilo adekvatno riješeno na današnjim pregovorima, Republika Hrvatska je zajedno sa Republikom Latvijom uložila izjavu na zapisnik Vijeća EU u kojoj se naglašava da će uvođenje tog koncepta stvoriti pravnu nesigurnost za poslodavce i radnike, stvoriti dodatan administrativan teret i dodatno otežati proces upućivanja radnika te moguće povećati lažno samozapošljavanje i neprijavljeni rad.
Pitanje koje je većini država bilo sporno je pitanje cestovnog prometa, te da li se ova Direktiva može odnositi na taj sektor budući da je zbog svoje prirode visoko mobilan. Ovo specifično pitanje se također raspravlja u formaciji Vijeća EU za promet. Kompromisno rješenje je bila deklaracija Europske komisije, koja će pojasniti određene aspekte, dok će se konkretna pitanja i detalji cestovnog prometa rješavati u daljnjim pregovorima u drugoj formaciji Vijeća.
Na Vijeću je postignut djelomični dogovor oko revizije pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti koja se odnose na mjerodavno zakonodavstvo za upućene radnike i jednak pristup ekonomski neaktivnih osoba. Cilj revizije je modernizacija i pojednostavljenje pravila te poticanje intra-EU mobilnosti.
Europski stup socijalnih prava, predstavljen u ožujku 2016., predstavlja niz osnovnih načela i prava na kojima se temelji učinkovito i pravično tržište rada i sustav socijalne zaštite te obuhvaća područje zapošljavanja, socijalne zaštite, socijalne uključenosti, obrazovanja i jednakih mogućnosti. Stup predstavlja smjernice državama članicama i EU institucijama te jača socijalna prava sukladno potrebama 21. stoljeća.
Uz Europski stup socijalnih prava je jednoglasno podržana Proklamacija o Europskom stupu socijalnih prava te je dano ovlaštenje estonskom predsjedništvu da ju potpiše, zajedno sa Europskim parlamentom i Europskom komisijom na svečanoj ceremoniji tijekom Socijalnog samita koji će se održati 17. studenog u Göteborgu, Švedska. I Republika Hrvatska je pozdravila usvajanje Proklamacije i njezinih ambicioznih ciljeva navodeći da je potrebno poslati poruku građanima o predanosti europskim vrijednostima, socijalnim pravima i pravičnosti.
Na Vijeću su potvrđene i poruke Odbora za zapošljavanje (EMCO) i Odbora za socijalna pitanja (SPC) o ključnim izazovima u sklopu Europskog semestra.
Više informacija na: http://www.consilium.europa.eu/en/meetings/epsco/2017/10/23/
IZJAVA HRVATSKE I LATVIJSKE DELEGACIJE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE 96/71/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16.PROSINCA 1996. O UPUĆIVANJU RADNIKA U OKVIRU PRUŽANJA USLUGA Republika Hrvatska i Latvija podupiru mjere poduzete u svrhu unaprjeđenja položaja upućenih radnika i iznimno cijene napore Predsjedništva uložene u postizanje dogovora o Prijedlogu direktive. Međutim, unatoč tome što su u kompromisni tekst Predsjedništva unesena neka poboljšanja, smatramo da Prijedlog ne uzima u obzir postojeće društveno-ekonomske razlike unutar Europske unije i može imati nepovoljan učinak na ekonomsku situaciju i stvaranje radnih mjesta. Štoviše, može smanjiti konkurentnost stečenu mnogobrojnim naporima uloženim tijekom financijske i ekonomske krize i biti štetan za funkcioniranje europskog jedinstvenog tržišta usluga općenito. Posebno smo zabrinuti zbog uvođenja koncepta primitaka na temelju rada umjesto minimalnih plaća. Pojam primitaka na temelju rada je nejasan i dovodi u pitanje primjenu u praksi. Njegovim uvođenjem će se povećati složenost i pravna nesigurnost za poduzeća i radnike i stvoriti pretjerano administrativno opterećenje, te na taj način otežati zakonito upućivanje, te ujedno dovesti do rizika od nastajanja nenamjernih štetnih posljedica, kao što je povećanje lažnog samozapošljavanja i neprijavljenog rada.
IZJAVA HRVATSKE I LATVIJSKE DELEGACIJE O PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI DIREKTIVE 96/71/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16.PROSINCA 1996. O UPUĆIVANJU RADNIKA U OKVIRU PRUŽANJA USLUGA Republika Hrvatska i Latvija podupiru mjere poduzete u svrhu unaprjeđenja položaja upućenih radnika i iznimno cijene napore Predsjedništva uložene u postizanje dogovora o Prijedlogu direktive. Međutim, unatoč tome što su u kompromisni tekst Predsjedništva unesena neka poboljšanja, smatramo da Prijedlog ne uzima u obzir postojeće društveno-ekonomske razlike unutar Europske unije i može imati nepovoljan učinak na ekonomsku situaciju i stvaranje radnih mjesta. Štoviše, može smanjiti konkurentnost stečenu mnogobrojnim naporima uloženim tijekom financijske i ekonomske krize i biti štetan za funkcioniranje europskog jedinstvenog tržišta usluga općenito. Posebno smo zabrinuti zbog uvođenja koncepta primitaka na temelju rada umjesto minimalnih plaća. Pojam primitaka na temelju rada je nejasan i dovodi u pitanje primjenu u praksi. Njegovim uvođenjem će se povećati složenost i pravna nesigurnost za poduzeća i radnike i stvoriti pretjerano administrativno opterećenje, te na taj način otežati zakonito upućivanje, te ujedno dovesti do rizika od nastajanja nenamjernih štetnih posljedica, kao što je povećanje lažnog samozapošljavanja i neprijavljenog rada.