Sedam najvećih hrvatskih gradova dobiva ukupno 345 milijuna eura iz tri europska fonda
ZAGREB, 13. travnja 2017. (Hina) - Sporazumom o obavljanju delegiranih aktivnosti, koji je u četvrtak potpisan u Banskim dvorima, sedam najvećih hrvatskih gradova dobivaju iz tri europska fonda ukupno 345 milijuna eura za provedbu integriranog teritorijalnog ulaganja (ITU mehanizam), odnosno za "urbanizaciju" manje razvijenih područja oko tih gradova te projekte u samim gradovima kako bi se ojačao gospodarski razvoj i njihova socijalna osjetljivost.
Riječ je o sporazumu u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija", a potpisivanje predstavlja prvi korak decentralizacije sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda s ciljem "ulaganja za rast i radna mjesta" u Hrvatskoj, jer se dio funkcija u sustavu spušta na razinu gradova.
Sporazum su potpisali ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i gradonačelnici sedam najvećih hrvatskih gradova - Osijeka, Pule, Rijeke, Slavonskoga Broda, Zadra i Zagreba te Vladina povjerenica za Split.
ITU mehanizam je novi mehanizam Europske unije za razdoblje 2014. - 2020. namijenjen jačanju uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a svrha sporazuma je utvrditi obveze i odgovornosti Upravljačkog tijela (MRRFEU) i ITU posredničkih tijela (PT) u obavljanju delegirane aktivnosti ocjenjivanja kvalitete projektnih prijedloga te rangiranja odabranih projektnih prijedloga.
Premijer Andrej Plenković, koji je nazočio potpisivanju, ugovore vidi kao još jednu potvrdu korisnosti i konkretnosti europskih sredstva.
"Mislim da je ovo jako dobra poruka da najveći gradovi dobivaju na raspolaganje 345 milijuna eura kako bi na najprimjereniji način financirali prioritetne projekte unutar njihovih planova i tako unaprijedili svoj razvoj", rekao je.
Ministrica regionalog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac ističe da se ITU mehanizam, kao novi mehanizam, po prvi put provodi u Hrvatskoj, a cilj je jačanja gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.
"Cilj mehanizma je promicanje održivog urbanog razvoja i suradnje jedinica lokalne samouprave", dodaje.
Grad Zagreb, kao najveći, dobiva 126 milijuna eura, slijedi Split s 54 milijuna, Rijeka s 49 milijuna, Osijek s 39 milijuna, Zadar s 27 milijuna, Pula s 25 milijuna te Slavonski brod s 24 milijuna eura.
Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić dodaje da su značajan dio sredstava biti iskorišten za promicanje i povećanje zapošljivosti te pristupa socijalnim uslugama.
Gradonačelnici prvi put sami odlučuju o namjeni dobivenog novca
Svi gradonačelnici ističu da je ovo po prvi puta da oni sami određuju za što će se iskoristiti dobivena sredstva, odnosno da je riječ o kvalitetnom primjeru decentralizacije.
Navode da će se novac iskoristiti kako za poboljšanje prometne i druge infrastrukture (niskopodni tramvaji, autobusi na plin, obnova prometne infrastrukture) zapošljavanje mladih, poticanje inovativnog poduzetništva, stavljanja u funkciju napuštenih tvorničkih i drugih objekata, uključivanje u tržište rada ranjivih skupina društva, pokretanje poduzetničkih inkubatora, otvaranje centara za mlade u bivšim vojarnama, obnovu starih gradskih tvrđi…
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da je riječ o povijesnom trenutku jer se prvi put gradovi na najizravniji način uključuju u sustav planiranja i korištenja sredstava EU, a vezano uz Zagreb najavljuje i ubrzanje "koraka" ka apliciranju za sredstva za proizvodnju 60 niskopodnih niskopodnih tramvaja.
"To je projekt ne samo Zagreba, nego i Vlade, jer će se i dvije vodeće hrvatske tvrtke, Končar i Gredelj, uključiti u taj projekt", rekao je.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ističe da će se značajni dio novca upotrijebiti za projekt "Rijeka – prijestolnica europske kulture 2020.".
Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta kaže kako ugovori pokazuju da su gradovi prepoznati kao motori razvoja, a pulski gradonačelnik Boris Miletić predlaže da se, kao što je ovim ugovorima omogućeno da gradovi sami određuju za što će utrošiti novac, na sličan na gradovima prepusti ovlasti raspolaganja brojnom državnom imovinom koja zjapi prazna, a može se iskoristiti za razvoj investicije i nova radna mjesta.
"Mislim da su se gradovi dokazali kao pokretači razvoja i da znaju upravljati svojom imovinom i razvojem", rekao je.
Žalac: Pismo oko ubrzanja korištenja EU sredstava dobili su svi ministri i ne vidim ništa sporno
Ministrica Žalac je, odgovarajući na novinarska pitanja, kazala da je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, kao i svi drugi ministri u Vladi, dobio pismo vezano uz aktivnosti oko ubrzavanja korištenja sredstava iz EU fondova.
"Kao čelnik upravljačkog tijela i kao čelnik koordinacijskog tijela za sve ostale fondove u Hrvatskoj moram voditi računa o rokovima, revizijskim nalazima EK i svemu što bi doprinijelo kako ubrzavanju procedura i što bržem ispunjenju uvjeta koje moramo zadovoljiti te provedbu natječaja koji moraju biti brzi i ekspeditivni i upućeni krajnjim korisnicima", rekla je.
A što se tiče ubrzavanja procedure i svemu onome o čemu se stalno govori u medijskom prostoru, kazala je ministrica, osim akcijskog plana o pojednostavljenju procedura koji je na snazi, sustavno se radi sa svim resorima da oni budu u što kraćem roku od 90 do 120 dana.
"A kada neko tijelo od nas zatraži, zbog procedure velikog broja prijavljenih projekata, da to prolongiramo, onda to radimo. Međutim, zbilja imamo jednu dobru komunikaciju. To je nešto što je dio sustava upravljanja i kontrole, a na meni je kao resornoj ministrici da vodim računa o rokovima i ne vidim tu ništa sporno", poručila je.
(Hina) xrkor ybdj