Jutarnji list - PRVI VELIKI INTERVJU S NOVIM MINISTROM RADA Jedan od najmlađih ministara otkrio zašto se vratio iz Britanije u RH, progovorio i o uvozu radne snage

Autor : Goran Penić

Ono što je krucijalno i izazov jest na koji način dodatno motivirati ljude i povećati produktivnost. Planirano je uvođenje platnih razreda koji će omogućiti mehanizme nagrađivanja i penalizacije zaposlenih u javnom sektoru S mjesta državnog tajnika u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, nakon samo šest mjeseci Marko Pavić zasjeo je u fotelju ministra u tom resoru. Jedan od najmlađih ministara u Vladi, 38-godišnji magistar fizike, koji dovršava doktorski studij zaštite okoliša na PMF-u, bio je Plenkovićev asistent u Europskom parlamentu, a sam premijer za njega je rekao da ga mediji možda ne znaju, ali da će ga vrlo brzo upoznati jer je “dobar, jako”. Pavić doista nije bio aktivan u politici, ali mi novinari koji smo pratili obrazovanje sjećamo ga se jer je dugo godina bio predsjednik udruge mladih znanstvenika i bio je vrlo aktivan u tom pitanju. Pavić je očito brzo pohvatao konce u Ministarstvu rada dok je bio državni tajnik, u razgovoru je djelovao da je upućen u taj resor, a posebna su mu zanimacija mladi nezaposleni. Time se uostalom bavio i dok je bio na Institutu za stručno usavršavanje mladih, prije nego što je postao državni tajnik. U političkom smislu, pripada umjerenoj struji u HDZ-u, blizak politici kakvom je vidi Plenković. Za sebe kaže da je moderni demokršćanin, a politički uzor mu je Angela Merkel. Ovo je njegov prvi intervju nakon što je postao ministar. Otkud magistar fizike u Ministarstvu rada? - Po struci sam fizičar, ali u svojoj profesionalnoj karijeri intenzivno sam se bavio problematikom zapošljavanja, posebice mladih. Projekti na kojima sam radio bili su usmjereni na to da mlade približe zahtjevima modernog tržišta rada, povežu ih s poslodavcima i omoguće im priliku za posao. Uz velik doprinos sredstava iz europskih fondova, postigli smo jako dobre rezultate. Zato sam zahvalan predsjedniku Vlade na povjerenju. Sada mi je cilj nastaviti s provedbom niza mjera, osobito “Od mjere do karijere” kojima želimo u naredne tri godine povećati zaposlenost u Hrvatskoj, a posebno mi je važno da vodimo računa i o dostojanstvenom životu za naše starije građane. Iz svoje prethodne karijere fizičara itekako mogu mnoga znanja i iskustva primijeniti u radu Ministarstva. A i neki od mojih političkih uzora u svijetu su fizičari, poput Angele Merkel. Na što ćete se posebno fokusirati u svom mandatu? - Bit će nekoliko ključnih naglasaka, a jedan od njih je pitanje ostanka i zapošljavanja mladih u Hrvatskoj, kao i zapošljavanje osoba sa 55 i više godina, jer to nije samo ekonomsko, nego i demografsko, socijalno, pa i nacionalno pitanje. Bavit ćemo se razvojem radnih mjesta, posebice onih koji mogu zadržati visokoobrazovane ljude u Hrvatskoj te stvoriti dodatnu vrijednost za naše gospodarstvo. U fokusu nam je i osigurati primjerenu skrb za naše umirovljenike, ne samo u vidu mirovinske reforme, nego i s cijelim nizom programa. Zapravo ste dobili dosta nezahvalan resor. Poznato je da je omjer umirovljenika i zaposlenih u Hrvatskoj na najnižim razinama. Kako to promijeniti? - Vrlo je izazovan resor, jer uključuje spajanje nekoliko segmenata. Omjer zaposlenih i umirovljenika je 1,22:1, polagano raste, ali ono što je ključ jest da moramo imati povećanje zaposlenosti kako bi imali i održivost mirovinskog sustava. To nije samo socijalno, nego ekonomsko i demografsko pitanje i bit će izazov pomiriti sva ta tri elementa. Planira li ova Vlada mijenjati Zakon o radu? - Prvenstveno ćemo vidjeti kroz socijalni dijalog u kojem smjeru ići jer imamo zahtjeve s više strana, od poslodavaca i sindikata. Sada ćemo mijenjati samo tehničke stvari, a za neke šire izmjene potreban je dijalog sa sindikatima i poslodavcima jer jedni smatraju da treba ići u daljnju fleksibilizaciju, a drugi misle da imamo već dovoljno fleksibilan Zakon. Moguće da je istina negdje u sredini, ali prije bilo kakvih većih intervencija moramo pomiriti različitosti pogleda socijalnih partnera na tržište rada. Kod nas postoji ta fama da je radnika teško otpustiti, posebno u državnoj službi. - Reformu uprave naravno predvodi kolega Kuščević, no prema Nacionalnom program reformi za 2017. na Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava je da koordinira izradu Zakona o plaćama u državnoj službi koji bi trebao biti u saborskoj proceduri do kraja godine. Ono što je krucijalno i izazov jest na koji način dodatno motivirati ljude i povećati produktivnost. Planirano je uvođenje platnih razreda koji će omogućiti mehanizme nagrađivanja rada i penalizacije onih manje produktivnih. Također, osigurana su značajna sredstva veća od 700 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za modernizaciju i informatizaciju uprave, a na raspolaganju nam je i 500 milijuna kuna tehničke pomoći za jačanje apsorpcijskih kapaciteta institucija za povlačenje fondova EU. Prošli ste tjedan govorili o mjerama zapošljavanja, posebno se osvrćući na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Je li ta mjera u potpunosti istisnula pripravništvo i trajno zapošljavanje, i zbog čega je proširena i na SSS? - Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa je donesena u vremenu najveće krize i tada je bila potrebna. No, većina korisnika te mjere osposobljavala se u državnoj i javnoj službi. Samo prošle godine 63 posto ljudi na SOR-u bilo je u državnoj i javnoj službi, a neovisne analize pokazale su nisku učinkovitost mjere. U trenutku kada imamo najnižu stopu nezaposlenosti od 1990., kada je na burzi 170.000 ljudi, mjera je izgubila taj smisao i prešla je u to da je zamijenila pripravništvo. Zato planiramo u idućoj godini povrat pripravništva, a u paketu redefiniranih mjera “Od mjere do karijere” istaknuli smo dva cilja: da potaknemo zapošljavanje i da usmjerimo potpore prema privatnim poslodavcima. Preliminarni podaci za prvih šest mjeseci govore da smo u tome uspjeli jer smo učetverostručili potpore za zapošljavanje u privatnom sektoru, a SOR je pao za 2700 ljudi. Upravo zato oporbene kritike da će blagajnice zamijeniti gimnazijalci ne stoje. SOR smo otvorili i osobama sa srednjoškolskim obrazovanje jer 68 posto mladih koji su na burzi imaju srednju školu ili niže obrazovanje, a mjere su prethodno bile fokusirane na visoko obrazovane koji su zapošljiviji. U trenutku kada nam zaposlenost raste, preko 55.000 je više zaposlenih ove godine u odnosu na 2015., mladi s visokim obrazovanjem se lakše zapošljavaju te smo zato proširili tu mjeru i na srednju stručnu spremu. Hrvatska je sada na povijesnom niskim razinama nezaposlenosti, manje ih je od 170.000. Možemo li do kraja godine očekivati još manji broj nezaposlenih ili će se nakon sezone vraćati na zavod i koliko je na tu brojku utjecala i činjenica da se ljudi, posebice mladi, iseljavaju? - Broj zaposlenih raste i pada sa sezonom i to je jasno svima. Očekujemo da će kroz sezonu padati, a onda krajem godine rasti broj nezaposlenih. Možda ove godine smanjimo broj nezaposlenih na oko 150.000. Ali, bitnija je stopa zaposlenosti i ona raste. No, imamo i odljev ljudi. Ulaskom Hrvatske u EU otvorene su granice i bilo je za očekivati da će određeni broj ljudi otići. Cilj Vlade je da osigura dovoljno radnih mjesta za mlade da mogu ostati ovdje. Živio sam više od dvije godine u Velikoj Britaniji, imao sam ponuda da ostanem tamo, ali kvaliteta života u Hrvatskoj je neusporediva i odlučio sam se vratiti. Zacrtali ste cilj od 68 posto zaposlenosti. Možete li obećati da ćete to i ostvariti? - Vlada teži tom cilju, koji želimo ostvariti, radimo na tome, no on je uvjetovan i pitanjima demografije, gospodarske aktivnosti i vanjskog okruženja na koje ne možemo utjecati. Upravo zato ćemo svoj uspjeh promatrati ne samo kroz pad stope nezaposlenosti nego i rast stope zaposlenosti, koja je trenutačno u pozitivnom trendu. Vlada se u Nacionalnom programu reformi odlučila za reformu mirovinskog sustava. Kako će izgledati ta reforma i kada možemo očekivati prve zakonske prijedloge? - Krenut ćemo u proces na jesen, a krajem godine se mogu očekivati zakoni. U sve će aktivno biti uključeni socijalni partneri, kao i Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. SDP-ova Vlada je donijela Zakon kojim se od 2038. produljuje ostanak na tržištu rada do 67 godina. Europska komisija od nas traži da to i ubrzamo, ali to je samo za raspravu. Različite su teze i mi ćemo to razmotriti posebno uzimajući u obzir i ekonomski rast koji sada imamo i demografske mjere koje će se proširivati. Zašto se Vlada odlučila za veće penaliziranje prijevremenih umirovljenja, te produljivanje radnog staža do 67 godina za muškarce i žene kada znamo da Hrvati najmanje uživaju u mirovini? - To već imamo u postojećem Zakonu, raspravljamo o tome, konačna odluka nije donesena, novi podaci pokazuju da očekivana životna dob raste, no i dalje smo pri dnu ljestvice EU. Trenutačno 54 posto isplate mirovina pokrivamo iz doprinosa, a 46 posto osiguravamo iz proračuna za što ukupno izdvajamo oko 37 milijardi kuna i upravo je prvi cilj održivost sustava. Drugi cilj, ali ne manje važan je postizanje adekvatnosti visine mirovine. Zbog nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika, kao i zbog nepovoljnih demografskih kretanja, EK od nas traži ubrzanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce i povećanja dobi za umirovljenje, no ako uspijemo druge parametre o kojima sam govorio povećati, onda će i ove restrikcije biti blaže. Veliku će ulogu igrati II. mirovinski stup u kojem je sada oko 86 milijardi kuna i većina je uložena u državne obveznice. Njegovu punu snagu očekujemo iza 2040., kada će nositi 90 posto BDP-a i ta je tranzicija sada bitna. Mirovine treba gledati kao oblik štednje za budućnost. Dajemo maksimum i Vlada je obećala povećanje mirovina od pet posto do kraja mandata što ćemo sigurno ispuniti, ali smo svjesni i da čak 46 posto novca za mirovine osiguravamo izravno iz proračuna. Ideja je da se to smanjuje daljnjim razvojem II. mirovinskog stupa. Dakle, nije ništa uklesano u kamen i šira će se rasprava povesti na jesen. Možete li obećati da neće biti smanjenja mirovina? I što je s onim ukidanjem dodatka od 27 posto? - Vlada će u skladu sa svojim programom do kraja mandata ukupno povećati mirovine za pet posto koje se dvaput godišnje usklađuju. Pitanje dodatka je vezano za one koji su obveznici prvog i drugog stupa, a nisu proveli dovoljan broj godina unutar drugog stupa, jer je uveden tek od 2002. što je prekratko razdoblje kapitalizacije sredstava u II. stupu. Zasad je mali broj takvih osoba, nekoliko desetaka, a 2019. će ih biti oko 400. Već radimo na tome da nitko ne bude u neravnopravnom i nejednakom položaju. Obje posljednje HDZ-ove Vlade najavljivale su uvođenje nacionalne mirovine. Namjeravate li je uvesti, kada, te pod kojim uvjetima? - Planiramo do 2020. uvesti takav jedan model, samo je pitanje hoće li se to gledati kao socijalna naknada ili nacionalna mirovina. Ali nešto od toga ćemo sigurno uvesti. Na koji način mislite reformirati sustav beneficiranog radnog staža? Hoće li se ukidati u ovakvom obliku, a možda proširivati na neke kategorije radnika? - Moramo biti svjesni da su tzv. beneficirani radni staž i postojeći koeficijenti zastarjeli. Neke industrije su još iz prošlog stoljeća, neka radna mjesta ni ne postoje. Poboljšali su se otada uvjeti rada i potrebno je vidjeti u kojem smjeru ići. Za ta se radna mjesta uplaćuju veći, odnosno dodatni doprinosi i ako ćemo ići u smanjenje doprinosa, onda ostavljamo mogućnost poslodavcima da povećaju neto plaću. Preporuka je EK da u to uključimo i policiju i vojsku, ali vidjet ćemo kako uskladiti faktore s današnjim tehnologijama, ali i vodeći računa o nacionalnoj sigurnosti. Koja bi se tu zanimanja uključila, što primjerice s balerinama koje sigurno ne mogu raditi do starosne mirovine? - Već razmatramo na koji način takve skupine zadržati na tržištu rada. I to je ono što sam s ministricom Obuljen razgovarao. Generalna tendencija je da vidimo kako te ljude ne slati u mirovinu, nego da nastave neki drugi posao u struci. Primjerice, da balerina može poslije predavati u srednjoj školi ili nešto slično. Propali su pregovori sa sindikatima oko povećanja osnovice za šest posto, počele su stizati i prve tužbe. Što ćete učiniti? - Imamo dva smjera pregovora - s državnim službenicima i namještenicima te s javnim službama. Oba kolektivna ugovora istječu 1. kolovoza, s produljenjem od tri mjeseca. S državnim službenicima smo uspjeli postići dogovor da im se triput ove godine povećava osnovica po dva posto, s javnim službama nismo, ali je Vlada i njima digla osnovicu. Naš stav je da je priča oko tih šest posto za nas završena, jer je sporazum istekao. Svi budući razgovori oko osnovice odvijat će se u sklopu novih pregovora. Trenutačno sindikati utvrđuju reprezentativnost. Premijer i potpredsjednica Dalić najavili su dodatne kvote za strane radnike, ali vi kažete da ćete još vidjeti oko toga. Jeste li se razišli tu u razmišljanjima? - Nikako. Naime, postoji potreba za radnicima koje ne možemo namiriti na domaćem tržištu. Odgovornost je države da vidi koliko u pojedinim sektorima ipak možemo namiriti na domaćem tržištu, a onda, ako još uvijek nedostaje radne snage da idemo na povećanje kvota za strance. To se, naravno, razlikuje od sektora do sektora. Prošli tjedan smo imali sastanak sa sektorom turizma. Sezona je na polovici i dok bi mi donijeli odluku za povećanje kvota, prošao bi dobar dio vremena. Dobili smo i zahtjev iz Hrvatske udruge poslodavaca za 2500 dodatnih sezonskih radnika u turizmu. Odmah smo odreagirali i HZZ je kontaktirao sve nezaposlene iz turističke struke, a 1100 njih je izrazilo želju da bi radili. Također, kada pribrojim i oko 800 ljudi koji završavaju srednju školu turističkih zanimanja, postoji dobra šansa da zatvorimo ovu turističku sezonu. Naravno, bude li potrebe, ići će se i na povećanje kvote. Ono što jest problematičnije od turizma jest sektor građevine gdje isto tako nedostaje oko 2500 ljudi, no takvih profila nema na burzi i u ponedjeljak imam sastanak s građevinskim sektorom i sindikatima. Tu bi se onda mogla povećati kvota stranih radnika. Za vas poznanici kažu da ste organizirani, radoholičar i umjereni HDZ-ovac. Biste li se složili s tim kvalifikacijama? - Drago mi je da poznanici o meni tako pričaju, a ono što mogu reći jest da sam proeuropski, demokršćanski političar modernog kova. Imam racionalnost i organiziranost koju vučem iz sustava znanosti. Volim izazove i spreman sam raditi na promjenama koje je ova Vlada zacrtala. Kako onda komentirate koaliciju s HNS-om? - Smatram da je Andrej Plenković napravio jedino racionalno i odgovorno rješenje jer bi sve drugo dovelo do novih izbora, koji Hrvatskoj nisu trebali. Premijer je uspio očuvati stabilnost, a time smo i dobili vrijeme da radimo na reformama. Uostalom, koalicije stranaka desnog centra i liberala događaju se i u drugim europskim državama. Suradnja s HNS-om je kvalitetna i omogućuje da Vlada funkcionira, a to je u interesu svih hrvatskih građana. Foto: Goran Mehek/Cropix