Humanitarni rad
O humanitarnom radu
Humanitarni rad jača zajedništvo i solidarnost i predstavlja put do razvoja humanijega i ravnopravnijeg društva. Povezuje ljude različitih interesa, statusa, obrazovanja, nacionalnosti, ljude koje vodi najplemenitiji cilj, cilj pružanja pomoći drugima, kako bi svijet u kojem živimo učinili boljim.
Područje humanitarnog rada, odnosno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/03. - u daljnjem tekstu: Zakon), u kojem se pod humanitarnom pomoći podrazumijevaju prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina.
Humanitarna pomoć može se prikupljati i pružati u obliku:
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći može se organizirati putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika, uz uvjete propisane Zakonom i posebnim propisima.
U smislu Zakona, prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izraz je osobne volje pojedinca te predstavlja dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili dobrobit zajednice. Nadalje, prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći izražava se solidarnost prema članovima društva bez namjere stjecanja osobne i materijalne koristi, a humanitarna pomoć se pruža korisniku uz poštivanje ljudskih prava, fizičkog i psihičkog integriteta te zdravlja i sigurnosti, uz uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja. Uz to, zastupljenost načela transparentnosti u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći dodatno se osnažuje povjerenje građana u sve dionike uključene u proces prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći - tijela javne vlasti, organizatore prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći i korisnike humanitarne pomoći.
Zakon definira pojmove korisnika humanitarne pomoći, organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, stalnog prikupljača humanitarne pomoći, organizatora humanitarne akcije, Jedinstvene elektroničke evidencije humanitarne pomoći i sl.
Zakonom su definirani uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno jasno su definirani uvjeti i kriteriji za izdavanje rješenja kojim se priznaje status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, kao i sami postupci za izdavanje tih rješenja, vođenje evidencija humanitarne pomoći i dr.
Naime, svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u nadležnosti su upravnih tijela županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), koji su mjesno nadležni prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Ministarstvo je nadležno za postupanje po žalbama protiv rješenja nadležnog upravnog tijela, provođenje nadzora nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći i provedbom Zakona o humanitarnoj pomoći.
Posebice je važno istaknuti obveze nadležnih upravnih tijela i Ministarstva glede vođenja evidencija humanitarne pomoći.
Nadležno upravno tijelo u Elektroničkoj evidenciji, za područje svoje nadležnosti, vodi evidenciju neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i evidenciju organizatora humanitarnih akcija kojima je odobreno provođenje humanitarnih akcija, te iste redovito ažurira i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. S druge strane, Ministarstvo podatke iz evidencija nadležnih upravnih tijela, za područje Republike Hrvatske, objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
Elektroničkoj evidenciji se pristupa putem internet preglednika (Chrome, Firefox ili MS Edge) na adresi https://humanitarna-pomoc.mrosp.hr
Sve potrebite informacije vezane za korištenje Elektroničke evidencije nalaze na početnom ekranu, pod nazivom: Korisničke upute - podnositelji zahtjeva.
Područje humanitarnog rada, odnosno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/03. - u daljnjem tekstu: Zakon), u kojem se pod humanitarnom pomoći podrazumijevaju prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna i financijska dobra i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina.
Humanitarna pomoć može se prikupljati i pružati u obliku:
- stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te
- organiziranjem humanitarnih akcija.
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći može se organizirati putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika, uz uvjete propisane Zakonom i posebnim propisima.
U smislu Zakona, prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izraz je osobne volje pojedinca te predstavlja dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili dobrobit zajednice. Nadalje, prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći izražava se solidarnost prema članovima društva bez namjere stjecanja osobne i materijalne koristi, a humanitarna pomoć se pruža korisniku uz poštivanje ljudskih prava, fizičkog i psihičkog integriteta te zdravlja i sigurnosti, uz uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja. Uz to, zastupljenost načela transparentnosti u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći dodatno se osnažuje povjerenje građana u sve dionike uključene u proces prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći - tijela javne vlasti, organizatore prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći i korisnike humanitarne pomoći.
Zakon definira pojmove korisnika humanitarne pomoći, organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, stalnog prikupljača humanitarne pomoći, organizatora humanitarne akcije, Jedinstvene elektroničke evidencije humanitarne pomoći i sl.
- Tako je propisano da je korisnik fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe.
- Pod pojmom organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći podrazumijeva se fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama Zakona, kao stalni prikupljač humanitarne pomoći (neprofitna pravna osoba kojoj je rješenjem priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći) ili kao organizator humanitarne akcije (neprofitna i profitna pravna osoba i fizička osoba kojoj je rješenjem odobreno provođenje humanitarne akcije).
- Pod pojmom Jedinstvena elektroničke evidencije humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija) definirana je baza podataka koja se vodi računalnim programom u vlasništvu Republike Hrvatske koju vodi i ustrojava ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u kojoj se evidentiraju podaci o podnositeljima zahtjeva, organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te o korisnicima humanitarne pomoći.
Zakonom su definirani uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno jasno su definirani uvjeti i kriteriji za izdavanje rješenja kojim se priznaje status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, kao i sami postupci za izdavanje tih rješenja, vođenje evidencija humanitarne pomoći i dr.
Naime, svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u nadležnosti su upravnih tijela županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), koji su mjesno nadležni prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Ministarstvo je nadležno za postupanje po žalbama protiv rješenja nadležnog upravnog tijela, provođenje nadzora nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći i provedbom Zakona o humanitarnoj pomoći.
Posebice je važno istaknuti obveze nadležnih upravnih tijela i Ministarstva glede vođenja evidencija humanitarne pomoći.
Nadležno upravno tijelo u Elektroničkoj evidenciji, za područje svoje nadležnosti, vodi evidenciju neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i evidenciju organizatora humanitarnih akcija kojima je odobreno provođenje humanitarnih akcija, te iste redovito ažurira i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. S druge strane, Ministarstvo podatke iz evidencija nadležnih upravnih tijela, za područje Republike Hrvatske, objavljuju na svojim mrežnim stranicama.
Elektroničkoj evidenciji se pristupa putem internet preglednika (Chrome, Firefox ili MS Edge) na adresi https://humanitarna-pomoc.mrosp.hr
Sve potrebite informacije vezane za korištenje Elektroničke evidencije nalaze na početnom ekranu, pod nazivom: Korisničke upute - podnositelji zahtjeva.
Zakonodavni okvir
- Zakon o humanitarnoj pomoći ("Narodne novine", br. 156/23.)
- Pravilnik o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći ("Narodne novine", br. 14/24.)
- Pravilnik o vrstama i oznakama vrsta humanitarnih akcija, sadržaju evidencijske oznake
- humanitarne akcije, izgledu logotipa i sadržaju QR koda za prikupljanje humanitarne pomoći ("Narodne novine", br. 14/24.)
- Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija humanitarne pomoći ("Narodne novine", br. 14/24.)
- Pravilnik o Jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji humanitarne pomoći ("Narodne novine", br. 14/24.)
- Pravilnik o Nagradi za humanitarni rad ("Narodne novine", br.14/24.)
Humanitarne akcije
Humanitarna akcija, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/03. - u daljnjem tekstu: Zakon), definirana je kao vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika odnosno korisnike ili za definiranu svrhu, po čemu se humanitarna akcija razlikuje od stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kao kontinuiranog djelovanja.
Humanitarnu akciju mogu, uz preduvjet pribavljanja rješenja nadležnog upravnog tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) provesti:
Zakonom nije ograničen broj humanitarnih akcija koje pojedini organizator može provesti na godišnjoj razini, ali je određeno njihovo trajanje koje ne može biti duže od 90 dana, ali se uslijed posebnih okolnosti, na zahtjev organizatora, trajanje humanitarne akcije može produljiti na dodatnih 90 dana.
Trajanje humanitarne akcije može se prekinuti, na zahtjev organizatora, uslijed određenih okolnosti - ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.
Humanitarnom akcijom, u smislu Zakona, ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje organizira zaklada, radi stjecanja imovine u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelovanje zaklada, kao ni humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije ako prikuplja humanitarnu pomoć za svoje osobne potrebe, potrebe bračnog ili izvanbračnog druga, životnog ili neformalnog životnog partnera, srodnika u ravnoj lozi i srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.
Zakonom je propisano da fizička osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga, i sl.) kao i da pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovnog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovnog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.
Zahtjev za provođenje humanitarne akcije (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se nadležnom upravnom tijelu kroz Jedinstvenu elektroničku evidenciju humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija), najkasnije 15 dana prije planiranog početka humanitarne akcije. Iznimno, Zahtjev se može podnijeti i u kraćem roku kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti uslijed opasnosti za život i zdravlje ljudi (članak 32. Zakona), odnosno humanitarna akcija može se provesti i prije nego organizator humanitarne akcije pribavi rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije, pod uvjetom da je podnio Zahtjev nadležnom upravnom tijelu te dostavio dokaz o otvorenom računu za humanitarnu akciju.
Zakonom je propisana dokumentacija (članak 33.) koja se mora dostaviti uz Zahtjev, a određena je prema pojedinom podnositelju Zahtjeva (stalni prikupljač humanitarne pomoći, neprofitna pravna osoba koja nema priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitna pravna osoba i fizička osoba).
Tako su neprofitna pravna osoba koja nema priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitna pravna osoba i fizička osoba, uz Zahtjev dužne dostaviti sljedeću dokumentaciju: plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći, broj računa za humanitarnu akciju i dokaz da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ili protiv fizičke osobe ne vodi postupak iz članka 15. stavka 1. podstavka 8. Zakona, uz napomenu da dio dokumentacije pribavlja nadležno upravno tijelo (dokaz o nekažnjavanju za kaznena djela i prekršaje, te dokaz o upisu pravne osobe u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, dokaz o nepostojanju duga pravne osobe po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava).
Sukladno Zakonu, stalni prikupljač humanitarne pomoći mora prijaviti svaku aktivnost koja ima obilježja humanitarne akcije, odnosno ukoliko organizira humanitarne akcije dužan je za svaku humanitarnu akciju pribaviti rješenje kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, ali pritom nije dužan ponovno dokazivati okolnosti koje je već dokazao u postupku izdavanja rješenja za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći (nekažnjavanje, okolnost da se protiv pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak).
Tako je stalni prikupljač humanitarne pomoći uz Zahtjev dužan dostaviti sljedeću dokumentaciju: plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći i broj računa za humanitarnu akciju. Na ovaj način stalni prikupljači humanitarne pomoći dobivaju povlasticu povoljnijeg tretmana glede dokazivanja postojanja uvjeta za organiziranje humanitarne akcije.
Organizatori humanitarnih akcija uz Zahtjev nisu dužni dostaviti broj računa za humanitarnu akciju ako se radi o humanitarnoj akciji u kojoj se prikupljaju isključivo materijalna dobra ili se humanitarna akcija organizira u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem tako da su u tom slučaju dužni nadležnom upravnom tijelu dostaviti samo podatak o broju računu na kojem će se primati uplate financijskih sredstava, pod uvjetom da taj račun nije osobni transakcijski račun fizičke osobe odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.
Sukladno Pravilniku o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći („Narodne novine“, br. 14/24.) već prilikom podnošenja Zahtjeva organizator humanitarne akcije je dužan naznačiti vrstu humanitarne akcije koju želi organizirati (Liječenje bolesti; Liječenje djece; Liječenje odraslih osoba; Rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; Nabava medicinskih uređaja i opreme; Nabava ortopedskih i drugih pomagala; Zadovoljavanje stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina; Zadovoljavanje potreba za hranom, prehrambenim artiklima, higijenskim potrepštinama, odjećom i obućom; Unaprjeđenje uvjeta odgoja i obrazovanja; Obnova javnih i drugih objekata; Smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem; Ublažavanje ili sprječavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti; Ostale humanitarne akcije u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći).
Nadležno upravno tijelo odbit će Zahtjev, ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom ili ako utvrdi da aktivnosti iz dostavljenog plana provođenja humanitarne akcije ne opravdavaju svrhu humanitarne akcije.
Zakonom je propisano da organizator humanitarne akcije može provesti humanitarnu akciju nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije izdanog od strane nadležnog upravnog tijela za svaku pojedinu akciju.
Izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije obavezno sadrži: naziv i trajanje humanitarne akcije, evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije (oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija) i broj računa za humanitarnu akciju odnosno broj računa na kojem će se zaprimati uplate sredstava ako se financijska sredstva prikupljaju u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem.
Izvršnošću rješenja kojim mu se odobrava provođenje humanitarne akcije organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije i pravo preuzimanja QR koda, kao zaštićenog znaka koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja se provodi u skladu s odredbama Zakona.
Svaki organizator humanitarne akcije je dužan prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije na odgovarajući način istaknuti logotip i QR kod humanitarne akcije. Tako stalni prikupljač humanitarne pomoći koji organizira humanitarnu akciju, uz logotip i QR kod humanitarne akcije, može istaknuti i logotip i QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Organizator humanitarne akcije, sukladno Zakonu, je dužan prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju (transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovnom poslovanju), a prikupljenu humanitarnu pomoć u vidu materijalnih dobara dodijeliti korisniku u roku od osam dana od dana zaprimanja materijalnih dobara, te je odgovoran za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji do podmirenja iskazane potrebe korisnika ili plaćanja izvršitelju usluga koji neposredno korisniku pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, ali je odgovoran i za postupanje s financijskim sredstvima i nedodijeljenim materijalnim dobrima preostalim nakon završetka humanitarne akcije.
Sukladno članku 27. Zakona, organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu, kroz Elektroničku evidenciju, dostaviti izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije, te konačno izvješće u roku od 15 dana nakon posljednje radnje povezane s provedenom humanitarnom akcijom. Međutim, ako nakon završetka humanitarne akcije na računu za humanitarnu akciju postoje financijska sredstva i/ili preostanu materijalna dobra, a koja će se koristiti u duljem vremenskom razdoblju u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći, organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti privremeno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 90 dana od dana završetka humanitarne akcije, a nakon toga svakih 90 dana do potpunog utroška sredstava koja se nalaze na računu za humanitarnu akciju, odnosno do potpune podjele materijalnih dobara.
Ujedno, uz izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji, organizator humanitarne akcije dužan je dostaviti i dokaz o zatvaranju računa za humanitarnu akciju.
S obzirom na to da se u praksi dešavaju i situacije u kojima po završetku humanitarne akcije preostanu neutrošena financijska sredstva i/ili nedodijeljena materijalna dobra, Zakonom je određena dužnost organizatora humanitarne akcije da neutrošena financijska sredstava zadrži na računu za humanitarnu akciju, kao i da zadrži nedodijeljena materijalna dobra, ako nastupe određene okolnosti (ako je potreba korisnika podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije), o čemu je dužan obavijestiti nadležno upravno tijelo u okviru izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji (članak 28. Zakona).
Na temelju takvog izvješća nadležno upravno tijelo naložit će organizatoru humanitarne akcije da neutrošena financijska sredstva i/ili nedodijeljena materijalna dobra, uplati na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste i/ili ustupi organizatoru humanitarne akcije iste oznake vrste, a na temelju podataka koje dobije od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) koje vodi Evidenciju organizatora humanitarnih akcija kojima je odobreno provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način osigurava se da novac koji su građani jednom prikupili u određenu svrhu (npr. liječenje djece) zbilja bude utrošen u predmetnu svrhu, na način da se iskoristi za liječenje djeteta na koje se odnosi humanitarna akcija, a u slučaju da preostane određeni višak sredstava ona će se iskoristiti za liječenje nekog drugog djeteta.
Ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća (u kojem su navedeni podaci o postojanju neutrošenih financijskim sredstvima i/ili nedodijeljenih materijalnih dobara) ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste, Ministarstvo može rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), a nedodijeljena materijalna dobra dodijeli pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost zdravstva ili socijalne skrbi.
Zakon je omogućio korisniku humanitarne akcije korištenje prikupljenih financijskih sredstava za podmirenje troškova nastalih od dana podnošenja Zahtjeva. Isto tako, određena je i dužnost organizatora humanitarne akcije da po završetku humanitarne akcije ili tijekom njezina trajanja, ako se za tim pokaže potreba, podmiri iskazane potrebe korisnika ili izvrši plaćanje pravnoj ili fizičkoj osobi koja pruža usluge korisniku, kao i način isplate sredstava korisniku u situacijama prikupljanja sredstava putem humanitarnog telefonskog broja (po zaprimanju uplate operatora humanitarnog telefonskog broja). Ujedno je propisano da se podmirenje iskazanih potreba korisnika vrši na temelju pisane izjave korisnika, njegovog zakonskog zastupnika ili druge osobe koju korisnik ovlasti, a koja sadrži specifikaciju materijalnih i financijskih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije (članak 24. stavak 4.).
Zakonom je propisana i odgovornost korisnika humanitarne akcije za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći, kao i dužnost namjenskog trošenja preuzetih materijalnih dobra i financijskih sredstva, sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći. Ujedno, korisnik je dužan o utrošku materijalnih dobra i financijskih sredstva dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju organizatoru humanitarne akcije u svrhu dostave konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji (članak 26. stavak 3).
Kako bi se zaštitilo korisnika humanitarne akcije, Zakonom su propisane i novčane kazne za prekršaj (u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura) koji učini organizator humanitarne akcije ako iz prikupljenih sredstva ne podmiri iskazane potrebe korisnika ili ne izvrši plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, te novčane kazne (u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura) za odgovornu osobu u pravnoj osobi organizatoru humanitarne akcije (članak 65. stavak 3. i 4.).
Humanitarnu akciju mogu, uz preduvjet pribavljanja rješenja nadležnog upravnog tijela u županiji odnosno Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) provesti:
- stalni prikupljači humanitarne pomoći
- neprofitne pravne osobe koje nemaju priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći
- profitne pravne osobe i
- fizičke osobe koje imaju prebivalište/boravište u Republici Hrvatskoj.
Zakonom nije ograničen broj humanitarnih akcija koje pojedini organizator može provesti na godišnjoj razini, ali je određeno njihovo trajanje koje ne može biti duže od 90 dana, ali se uslijed posebnih okolnosti, na zahtjev organizatora, trajanje humanitarne akcije može produljiti na dodatnih 90 dana.
Trajanje humanitarne akcije može se prekinuti, na zahtjev organizatora, uslijed određenih okolnosti - ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.
Humanitarnom akcijom, u smislu Zakona, ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje organizira zaklada, radi stjecanja imovine u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelovanje zaklada, kao ni humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije ako prikuplja humanitarnu pomoć za svoje osobne potrebe, potrebe bračnog ili izvanbračnog druga, životnog ili neformalnog životnog partnera, srodnika u ravnoj lozi i srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.
Zakonom je propisano da fizička osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga, i sl.) kao i da pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovnog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovnog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.
Zahtjev za provođenje humanitarne akcije (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se nadležnom upravnom tijelu kroz Jedinstvenu elektroničku evidenciju humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija), najkasnije 15 dana prije planiranog početka humanitarne akcije. Iznimno, Zahtjev se može podnijeti i u kraćem roku kada to zahtijevaju izvanredne okolnosti uslijed opasnosti za život i zdravlje ljudi (članak 32. Zakona), odnosno humanitarna akcija može se provesti i prije nego organizator humanitarne akcije pribavi rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije, pod uvjetom da je podnio Zahtjev nadležnom upravnom tijelu te dostavio dokaz o otvorenom računu za humanitarnu akciju.
Zakonom je propisana dokumentacija (članak 33.) koja se mora dostaviti uz Zahtjev, a određena je prema pojedinom podnositelju Zahtjeva (stalni prikupljač humanitarne pomoći, neprofitna pravna osoba koja nema priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitna pravna osoba i fizička osoba).
Tako su neprofitna pravna osoba koja nema priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitna pravna osoba i fizička osoba, uz Zahtjev dužne dostaviti sljedeću dokumentaciju: plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći, broj računa za humanitarnu akciju i dokaz da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ili protiv fizičke osobe ne vodi postupak iz članka 15. stavka 1. podstavka 8. Zakona, uz napomenu da dio dokumentacije pribavlja nadležno upravno tijelo (dokaz o nekažnjavanju za kaznena djela i prekršaje, te dokaz o upisu pravne osobe u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, dokaz o nepostojanju duga pravne osobe po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava).
Sukladno Zakonu, stalni prikupljač humanitarne pomoći mora prijaviti svaku aktivnost koja ima obilježja humanitarne akcije, odnosno ukoliko organizira humanitarne akcije dužan je za svaku humanitarnu akciju pribaviti rješenje kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, ali pritom nije dužan ponovno dokazivati okolnosti koje je već dokazao u postupku izdavanja rješenja za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći (nekažnjavanje, okolnost da se protiv pravne osobe, odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni postupak).
Tako je stalni prikupljač humanitarne pomoći uz Zahtjev dužan dostaviti sljedeću dokumentaciju: plan provođenja humanitarne akcije, plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći i broj računa za humanitarnu akciju. Na ovaj način stalni prikupljači humanitarne pomoći dobivaju povlasticu povoljnijeg tretmana glede dokazivanja postojanja uvjeta za organiziranje humanitarne akcije.
Organizatori humanitarnih akcija uz Zahtjev nisu dužni dostaviti broj računa za humanitarnu akciju ako se radi o humanitarnoj akciji u kojoj se prikupljaju isključivo materijalna dobra ili se humanitarna akcija organizira u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem tako da su u tom slučaju dužni nadležnom upravnom tijelu dostaviti samo podatak o broju računu na kojem će se primati uplate financijskih sredstava, pod uvjetom da taj račun nije osobni transakcijski račun fizičke osobe odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.
Sukladno Pravilniku o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći („Narodne novine“, br. 14/24.) već prilikom podnošenja Zahtjeva organizator humanitarne akcije je dužan naznačiti vrstu humanitarne akcije koju želi organizirati (Liječenje bolesti; Liječenje djece; Liječenje odraslih osoba; Rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; Nabava medicinskih uređaja i opreme; Nabava ortopedskih i drugih pomagala; Zadovoljavanje stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina; Zadovoljavanje potreba za hranom, prehrambenim artiklima, higijenskim potrepštinama, odjećom i obućom; Unaprjeđenje uvjeta odgoja i obrazovanja; Obnova javnih i drugih objekata; Smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem; Ublažavanje ili sprječavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti; Ostale humanitarne akcije u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći).
Nadležno upravno tijelo odbit će Zahtjev, ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom ili ako utvrdi da aktivnosti iz dostavljenog plana provođenja humanitarne akcije ne opravdavaju svrhu humanitarne akcije.
Zakonom je propisano da organizator humanitarne akcije može provesti humanitarnu akciju nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije izdanog od strane nadležnog upravnog tijela za svaku pojedinu akciju.
Izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije obavezno sadrži: naziv i trajanje humanitarne akcije, evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije (oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija) i broj računa za humanitarnu akciju odnosno broj računa na kojem će se zaprimati uplate sredstava ako se financijska sredstva prikupljaju u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem.
Izvršnošću rješenja kojim mu se odobrava provođenje humanitarne akcije organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije i pravo preuzimanja QR koda, kao zaštićenog znaka koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja se provodi u skladu s odredbama Zakona.
Svaki organizator humanitarne akcije je dužan prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije na odgovarajući način istaknuti logotip i QR kod humanitarne akcije. Tako stalni prikupljač humanitarne pomoći koji organizira humanitarnu akciju, uz logotip i QR kod humanitarne akcije, može istaknuti i logotip i QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Organizator humanitarne akcije, sukladno Zakonu, je dužan prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju (transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovnom poslovanju), a prikupljenu humanitarnu pomoć u vidu materijalnih dobara dodijeliti korisniku u roku od osam dana od dana zaprimanja materijalnih dobara, te je odgovoran za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji do podmirenja iskazane potrebe korisnika ili plaćanja izvršitelju usluga koji neposredno korisniku pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, ali je odgovoran i za postupanje s financijskim sredstvima i nedodijeljenim materijalnim dobrima preostalim nakon završetka humanitarne akcije.
Sukladno članku 27. Zakona, organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu, kroz Elektroničku evidenciju, dostaviti izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije, te konačno izvješće u roku od 15 dana nakon posljednje radnje povezane s provedenom humanitarnom akcijom. Međutim, ako nakon završetka humanitarne akcije na računu za humanitarnu akciju postoje financijska sredstva i/ili preostanu materijalna dobra, a koja će se koristiti u duljem vremenskom razdoblju u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći, organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti privremeno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 90 dana od dana završetka humanitarne akcije, a nakon toga svakih 90 dana do potpunog utroška sredstava koja se nalaze na računu za humanitarnu akciju, odnosno do potpune podjele materijalnih dobara.
Ujedno, uz izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji, organizator humanitarne akcije dužan je dostaviti i dokaz o zatvaranju računa za humanitarnu akciju.
S obzirom na to da se u praksi dešavaju i situacije u kojima po završetku humanitarne akcije preostanu neutrošena financijska sredstva i/ili nedodijeljena materijalna dobra, Zakonom je određena dužnost organizatora humanitarne akcije da neutrošena financijska sredstava zadrži na računu za humanitarnu akciju, kao i da zadrži nedodijeljena materijalna dobra, ako nastupe određene okolnosti (ako je potreba korisnika podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije), o čemu je dužan obavijestiti nadležno upravno tijelo u okviru izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji (članak 28. Zakona).
Na temelju takvog izvješća nadležno upravno tijelo naložit će organizatoru humanitarne akcije da neutrošena financijska sredstva i/ili nedodijeljena materijalna dobra, uplati na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste i/ili ustupi organizatoru humanitarne akcije iste oznake vrste, a na temelju podataka koje dobije od ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) koje vodi Evidenciju organizatora humanitarnih akcija kojima je odobreno provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. Na ovaj način osigurava se da novac koji su građani jednom prikupili u određenu svrhu (npr. liječenje djece) zbilja bude utrošen u predmetnu svrhu, na način da se iskoristi za liječenje djeteta na koje se odnosi humanitarna akcija, a u slučaju da preostane određeni višak sredstava ona će se iskoristiti za liječenje nekog drugog djeteta.
Ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća (u kojem su navedeni podaci o postojanju neutrošenih financijskim sredstvima i/ili nedodijeljenih materijalnih dobara) ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste, Ministarstvo može rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), a nedodijeljena materijalna dobra dodijeli pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost zdravstva ili socijalne skrbi.
Zakon je omogućio korisniku humanitarne akcije korištenje prikupljenih financijskih sredstava za podmirenje troškova nastalih od dana podnošenja Zahtjeva. Isto tako, određena je i dužnost organizatora humanitarne akcije da po završetku humanitarne akcije ili tijekom njezina trajanja, ako se za tim pokaže potreba, podmiri iskazane potrebe korisnika ili izvrši plaćanje pravnoj ili fizičkoj osobi koja pruža usluge korisniku, kao i način isplate sredstava korisniku u situacijama prikupljanja sredstava putem humanitarnog telefonskog broja (po zaprimanju uplate operatora humanitarnog telefonskog broja). Ujedno je propisano da se podmirenje iskazanih potreba korisnika vrši na temelju pisane izjave korisnika, njegovog zakonskog zastupnika ili druge osobe koju korisnik ovlasti, a koja sadrži specifikaciju materijalnih i financijskih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije (članak 24. stavak 4.).
Zakonom je propisana i odgovornost korisnika humanitarne akcije za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći, kao i dužnost namjenskog trošenja preuzetih materijalnih dobra i financijskih sredstva, sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći. Ujedno, korisnik je dužan o utrošku materijalnih dobra i financijskih sredstva dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju organizatoru humanitarne akcije u svrhu dostave konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji (članak 26. stavak 3).
Kako bi se zaštitilo korisnika humanitarne akcije, Zakonom su propisane i novčane kazne za prekršaj (u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura) koji učini organizator humanitarne akcije ako iz prikupljenih sredstva ne podmiri iskazane potrebe korisnika ili ne izvrši plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, te novčane kazne (u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura) za odgovornu osobu u pravnoj osobi organizatoru humanitarne akcije (članak 65. stavak 3. i 4.).
Stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
Stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/23. - u daljnjem tekstu: Zakon), smatraju se svi oblici kontinuiranog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći koje provode neprofitne pravne osobe kojima je nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, izdalo rješenje kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Zahtjev za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Zahtjev), može podnijeti:
Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), rješenjem će navedenim neprofitnim pravnim osobama priznati status stalnog prikupljača humanitarne pomoći ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. Zakona.
Za stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći neprofitne pravne osobe moraju ispuniti sljedeće uvjete:
Neprofitne pravne osobe kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost, moraju ispuniti i dodatni uvjet naveden u članku 15. stavak 2., a odnosi se na provedene humanitarne akcije, u razdoblju od dvije godine prije podnošenja Zahtjeva, u ukupnom trajanju od najmanje 180 dana, koje nisu organizirane u isto vrijeme.
Izvršnošću rješenja kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, stalni prikupljač humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći te pravo preuzimanja QR koda.
Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno građanima predstavlja identifikaciju onih prikupljača humanitarne pomoći koji su ispunili Zakonom propisane uvjete za stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Odrednica Zakona (članak 17. stavak 1.) propisuje obvezu stalnom prikupljaču humanitarne pomoći da nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, kroz Jedinstvenu elektroničku evidenciju (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija) dostavi: izvješće o provedbi Programa rada s dokazima o provedbi, izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, Program rada koji se odnosi na tekuću godinu iz kojeg je vidljivo da su planirane aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. Zakona, dokaz da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa rada i dokaz da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ne vodi postupak iz članka 15. stavka 1. podstavka 8. Zakona.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći može izgubiti svoj status iz više razloga (članak 19. Zakona), a jedan od njih je i ne ispunjavanje spomenutih obveza. U takvim situacijama, nadležno upravno tijelo po službenoj dužnosti ili na prijedlog drugog nadležnog tijela donosi rješenje o ukidanju rješenja kojim je neprofitnoj pravnoj osobi priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i brisanju iz evidencije neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, a koju vodi u Elektroničkoj evidenciji za područje svoje nadležnosti.
Neprofitna pravna osoba koja je izgubila status stalnog prikupljača humanitarne pomoći te je brisana iz evidencije neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, koju nadležno upravno tijelo vodi za područje svoje nadležnosti, može podnijeti novi Zahtjev nadležnom upravnom tijelu tek nakon isteka dvije godine od dana ukidanja rješenja (članak 36. Zakona).
Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo o prestanku djelovanja i svakoj promjeni zbog koje više ne ispunjavaju uvjete za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći, te o promjeni naziva i/ili sjedišta, u roku od 30 dana od prestanaka djelovanja odnosno nastale promjene (članak 18. Zakona).
Stalni prikupljač humanitarne pomoći obvezan je voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te nadležnom upravnom tijelu, kroz Elektroničku evidenciju, dostavljati izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći jednom godišnje, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Zahtjev za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Zahtjev), može podnijeti:
- Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (općinska, gradska i županijska društva)
- Hrvatski Caritas i drugi ustrojstveni oblici Caritasa (biskupijski i nadbiskupijski Caritasi)
- udruge, zaklade i druge neprofitne pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom.
Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), rješenjem će navedenim neprofitnim pravnim osobama priznati status stalnog prikupljača humanitarne pomoći ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 15. Zakona.
Za stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći neprofitne pravne osobe moraju ispuniti sljedeće uvjete:
- ima Program rada za tekuću i sljedeću kalendarsku godinu od dana podnošenja Zahtjeva iz kojeg je vidljivo da se planirane aktivnosti provode kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine i da su u skladu sa svrhom iz članka 2. Zakona (osiguravanje zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane, prehrambenih artikala, higijenskih potrepština, odjeće i obuće, stanovanja, uvjeta odgoja i obrazovanja, pomoći u nabavi, obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti);
- ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu dostavljenog programa rada;
- nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava;
- protiv pravne osobe niti odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u članku 15. stavak 1. podstavcima 4. i 5. Zakona, te da nisu pravomoćno osuđene za neko od tih djela, kao ni za prekršaje navedene u članku 15. stavak 1. podstavak 7. i da odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije izrečena prekršajno pravna sankcija iz članka 15. stavka 1. podstavka 6. Zakona.
Neprofitne pravne osobe kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost, moraju ispuniti i dodatni uvjet naveden u članku 15. stavak 2., a odnosi se na provedene humanitarne akcije, u razdoblju od dvije godine prije podnošenja Zahtjeva, u ukupnom trajanju od najmanje 180 dana, koje nisu organizirane u isto vrijeme.
Izvršnošću rješenja kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, stalni prikupljač humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći te pravo preuzimanja QR koda.
Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno građanima predstavlja identifikaciju onih prikupljača humanitarne pomoći koji su ispunili Zakonom propisane uvjete za stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Odrednica Zakona (članak 17. stavak 1.) propisuje obvezu stalnom prikupljaču humanitarne pomoći da nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, kroz Jedinstvenu elektroničku evidenciju (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija) dostavi: izvješće o provedbi Programa rada s dokazima o provedbi, izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, Program rada koji se odnosi na tekuću godinu iz kojeg je vidljivo da su planirane aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. Zakona, dokaz da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa rada i dokaz da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi ne vodi postupak iz članka 15. stavka 1. podstavka 8. Zakona.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći može izgubiti svoj status iz više razloga (članak 19. Zakona), a jedan od njih je i ne ispunjavanje spomenutih obveza. U takvim situacijama, nadležno upravno tijelo po službenoj dužnosti ili na prijedlog drugog nadležnog tijela donosi rješenje o ukidanju rješenja kojim je neprofitnoj pravnoj osobi priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i brisanju iz evidencije neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, a koju vodi u Elektroničkoj evidenciji za područje svoje nadležnosti.
Neprofitna pravna osoba koja je izgubila status stalnog prikupljača humanitarne pomoći te je brisana iz evidencije neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, koju nadležno upravno tijelo vodi za područje svoje nadležnosti, može podnijeti novi Zahtjev nadležnom upravnom tijelu tek nakon isteka dvije godine od dana ukidanja rješenja (članak 36. Zakona).
Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo o prestanku djelovanja i svakoj promjeni zbog koje više ne ispunjavaju uvjete za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći, te o promjeni naziva i/ili sjedišta, u roku od 30 dana od prestanaka djelovanja odnosno nastale promjene (članak 18. Zakona).
Stalni prikupljač humanitarne pomoći obvezan je voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te nadležnom upravnom tijelu, kroz Elektroničku evidenciju, dostavljati izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći jednom godišnje, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
Logotip za prikupljanje humanitarne pomoći
Prema Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/23.) i Pravilniku o vrstama i oznakama vrsta humanitarnih akcija, sadržaju evidencijske oznake humanitarne akcije, izgledu logotipa i sadržaju QR koda za prikupljanje humanitarne pomoći ("Narodne novine", br. 14/24.), po izvršnosti rješenja kojim je neprofitnoj pravnoj osobi priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno po izvršnosti rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, stalni prikupljač humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći te pravo preuzimanja QR koda, dok organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije i pravo preuzimanja QR koda.
Tako stalni prikupljač humanitarne pomoći, koji organizira humanitarnu akciju, uz logotip i pripadajući QR kod humanitarne akcije, može koristiti i logotip i pripadajući QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
I logotip i QR kod se, po izvršnosti rješenja, generiraju u programskom rješenju Jedinstvena elektronička evidencija humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija), od kuda ih organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći može preuzeti.
Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i logotip humanitarne akcije može se preuzeti u formatima PDF i PNG.
QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i QR kod humanitarne akcije može se preuzeti u formatu PNG.
Organizatori prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužni su prilikom provedbe i oglašavanja svojih humanitarnih aktivnosti na odgovarajući način istaknuti dodijeljeni logotip i pripadajući QR kod, kao dokaz zastupljenosti načela transparentnosti u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
Skeniranjem QR koda zainteresirane osobe usmjerit će se na programsko rješenje Elektroničke evidencije, na kojoj će biti prikazane osnovne informacije vezane za stalnog prikupljača humanitarne pomoći (naziv stalnog prikupljača humanitarne pomoći, adresa sjedišta stalnog prikupljača humanitarne pomoći, naziv nadležnog upravnog tijela koje je donijelo rješenje o stjecanju statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći s naznakom mjesta i datuma, te oznakom KLASA i URBROJ), odnosno osnovne informacije vezane za humanitarnu akciju (naziv organizatora humanitarne akcije, naziv humanitarne akcije, evidencijska oznaka humanitarne akcije, datum početka i završetka humanitarne akcije, te podatke o rješenju kojim je odobreno provođenje humanitarne akcije s naznakom mjesta i datuma, te oznakom KLASA i URBROJ).
Logotip i pripadajući QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno logotip i pripadajući QR kod humanitarne akcije, su zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno za prepoznavanje humanitarne akcije koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o humanitarnoj pomoći.
QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
Logotip za humanitarne akcije
QR kod za humanitarnu akciju
Tako stalni prikupljač humanitarne pomoći, koji organizira humanitarnu akciju, uz logotip i pripadajući QR kod humanitarne akcije, može koristiti i logotip i pripadajući QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
I logotip i QR kod se, po izvršnosti rješenja, generiraju u programskom rješenju Jedinstvena elektronička evidencija humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija), od kuda ih organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći može preuzeti.
Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i logotip humanitarne akcije može se preuzeti u formatima PDF i PNG.
QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i QR kod humanitarne akcije može se preuzeti u formatu PNG.
Organizatori prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužni su prilikom provedbe i oglašavanja svojih humanitarnih aktivnosti na odgovarajući način istaknuti dodijeljeni logotip i pripadajući QR kod, kao dokaz zastupljenosti načela transparentnosti u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
Skeniranjem QR koda zainteresirane osobe usmjerit će se na programsko rješenje Elektroničke evidencije, na kojoj će biti prikazane osnovne informacije vezane za stalnog prikupljača humanitarne pomoći (naziv stalnog prikupljača humanitarne pomoći, adresa sjedišta stalnog prikupljača humanitarne pomoći, naziv nadležnog upravnog tijela koje je donijelo rješenje o stjecanju statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći s naznakom mjesta i datuma, te oznakom KLASA i URBROJ), odnosno osnovne informacije vezane za humanitarnu akciju (naziv organizatora humanitarne akcije, naziv humanitarne akcije, evidencijska oznaka humanitarne akcije, datum početka i završetka humanitarne akcije, te podatke o rješenju kojim je odobreno provođenje humanitarne akcije s naznakom mjesta i datuma, te oznakom KLASA i URBROJ).
Logotip i pripadajući QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno logotip i pripadajući QR kod humanitarne akcije, su zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno za prepoznavanje humanitarne akcije koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o humanitarnoj pomoći.
- Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
- Prateći QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
QR kod za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
- Logotip za humanitarne akcije (bez obzira na svrhu njihova organiziranja)
Logotip za humanitarne akcije
- Prateći QR kod za humanitarnu akciju
QR kod za humanitarnu akciju
Državna nagrada za humanitarni rad
Nagrada za humanitarni rad (u daljnjem tekstu: Nagrada) u Republici Hrvatskoj dodjeljuje se sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 156/23.) te Pravilniku o Nagradi za humanitarni rad („Narodne novine“, br. 14/24.).
Nagrada je najveće priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao: Nagrada za životno djelo (jedna) i Godišnja nagrada (najviše tri).
Postupak za dodjelu Nagrade pokreće svake godine ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi raspisivanjem javnog Poziva za prijavu kandidata za dodjelu Nagrade (u daljnjem tekstu: Poziv).
Podnositelj prijave na Poziv (predlagatelj kandidata/kandidatkinje), može biti:
Kandidat/kandidatkinja za dodjelu Nagrade može biti:
Kandidat za dodjelu Nagrade mora udovoljiti kriterijima utvrđenim u Pozivu.
Odabir kandidata za dodjelu Nagrade donosi Odbor za dodjelu nagrade za humanitarni rad (u daljnjem tekstu: Odbor) nakon provedenog javnog glasovanja. Odbor čini pet članova, koje imenuje i razrješava ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar), na mandat od četiri godine.
Nagradu dodjeljuje ministar jednom godišnje na prijedlog Odbora.
Nagrada se dodjeljuje na svečanoj sjednici Odbora, u tekućoj godini za prethodnu kalendarsku godinu.
Nagrada za humanitarni rad dodjeljuje se od 2012. godine, s tim da se iz objektivnih/tehničkih razloga nije dodijelila u 2015., 2016. i 2022. godini.
Dobitnici Nagrade za humanitarni rad,
u razdoblju od 2012. do 2021. godine
Nagrada je najveće priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao: Nagrada za životno djelo (jedna) i Godišnja nagrada (najviše tri).
- Nagrada za životno djelo dodjeljuje se fizičkoj osobi za izniman doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada, u obliku povelje i novcu.
- Godišnja nagrada dodjeljuje se pravnoj ili fizičkoj osobi, za iznimna postignuća u području humanitarnog rada, u obliku povelje.
Postupak za dodjelu Nagrade pokreće svake godine ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi raspisivanjem javnog Poziva za prijavu kandidata za dodjelu Nagrade (u daljnjem tekstu: Poziv).
Podnositelj prijave na Poziv (predlagatelj kandidata/kandidatkinje), može biti:
- tijelo državne uprave
- jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- neprofitna pravna osoba, pod uvjetom da je registrirana na području jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili na području Republike Hrvatske, te da djeluje najmanje dvije (2) godine prije dana objave Poziva
- profitna pravna osoba, pod uvjetom da je registrirana na području jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili na području Republike Hrvatske, te da djeluje najmanje dvije (2) godine prije dana objave Poziva i
- fizička osoba, pod uvjetom da ima prebivalište/boravište na području Republike Hrvatske i da je stariji od 18. godina života.
Kandidat/kandidatkinja za dodjelu Nagrade može biti:
- fizička osoba
- neprofitna pravna osoba i
- profitna pravna osoba.
Kandidat za dodjelu Nagrade mora udovoljiti kriterijima utvrđenim u Pozivu.
Odabir kandidata za dodjelu Nagrade donosi Odbor za dodjelu nagrade za humanitarni rad (u daljnjem tekstu: Odbor) nakon provedenog javnog glasovanja. Odbor čini pet članova, koje imenuje i razrješava ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar), na mandat od četiri godine.
Nagradu dodjeljuje ministar jednom godišnje na prijedlog Odbora.
Nagrada se dodjeljuje na svečanoj sjednici Odbora, u tekućoj godini za prethodnu kalendarsku godinu.
Nagrada za humanitarni rad dodjeljuje se od 2012. godine, s tim da se iz objektivnih/tehničkih razloga nije dodijelila u 2015., 2016. i 2022. godini.
Dobitnici Nagrade za humanitarni rad,
u razdoblju od 2012. do 2021. godine
| Godina |
Dobitnici Nagrade za humanitarni rad |
|
| Nagrada za životno djelo |
Godišnja nagrada |
|
| 2012. | Pater Antun Cvek iz Zagreba |
|
| 2013. | Katherin Trinajstić iz Rijeke |
|
| 2014. | Slavica Okreša iz Selca |
|
| 2017. | Zorislav Bobuš iz Zagreba |
|
| 2018. | Josip Petrač iz Zagreba |
|
2019. |
vlč. Ivan Radeljak iz Zagreba |
|
| 2020. | Lada Šokota, iz Zadra |
|
| 2021. | - |
|