Beskućnici, osobe s problemima ovisnosti, žrtve trgovanja ljudima, osobe pod međunarodnom zaštitom

Beskućnici
Beskućnici dugo nisu bili u sustavu socijalne skrbi prepoznati kao zasebna korisnička skupina tek se 2011. godine navode u Zakonu o socijalnoj skrbi te ih se definira kao osobe koje nemaju  gdje stanovati, borave na javnom ili drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nemaju sredstava kojima bi mogli podmiriti potrebu stanovanja.

Beskućnici mogu ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi ukoliko ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi

Skrb o beskućnicima provode veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, koji su dužni u svom proračunu osigurati sredstva za rad prihvatilišta/prenoćišta za beskućnike i rad pučkih kuhinja.

Beskućnici kao zasigurno najsiromašnija skupina stanovništva obuhvaćeni su Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti (2014. – 2020.) u kojoj su sadržane i mjere za unapređenje položaja beskućnika. Ministarstvo nadležno za socijalu skrb svake godine financijski podupire rad organizacija civilnog društva koje provode projekte usmjerene ostvarivanju planiranih mjera sa svrhom pomoći i reintegracije beskućnika u zajednicu. 



Aktualno:


ZBRINJAVANJE BESKUĆNIKA ZA VRIJEME TRAJANJA EPIDEMIJE COVID 19 I ORGANIZACIJA RADA PUČKIH KUHINJA

Sukladno učestalim upitima vezanim uz zbrinjavanje beskućnika obavještavamo vas da će se za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 koristiti Plan zbrinjavanja beskućnika u Republici Hrvatskoj i plan zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima za 2020/2021.


Plan zbrinjavanja beskućnika u Republici Hrvatskoj i plan zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima za 2020/2021. možete pronaći OVDJE.


Isto tako predlažemo da se organizacija rada pučkih kuhinje odvija na slijedeće načine:
  • Korisnicima koji mogu pripremati samostalno obroke preporuča se dostavljati ispred kućnih vrata namirnice za pripremu obroka kako bi mogli samostalno pripremati obrok (npr. radno sposobni korisnici ZMN)
  • Korisnicima koji ne mogu samostalno pripremati obrok (zbog zdravstvenih razloga, visoke životne dobi ili neadekvatnih prostornih uvjeta) preporuča se da osobe pod posebnom zaštitom uz pridržavanje higijenskih mjera koje je izdao HZJZ dostavljaju pripremljeni obrok na kućnu adresu uz smanjenje fizičkih kontakata.
  • Korisnici koji tijekom dana ne prebivaju u  stambenim prostorima (korisnici prenoćišta, beskućnici) prehranu konzumiraju u prostorima pučkih kuhinja uz pridržavanje higijenskih mjera, poštivanje standarada čišćenja prostora i drugim mjera koje je izdao HZJZ (poštivanje  prostorne udaljenost, ograničen broj osoba koji istovremeno borave u prostoru..).


 
Osobe s problemima ovisnosti
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duševno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti. Obilježavaju ga ponašanje i drugi duševni procesi koji uvijek uključuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri da se doživi njegov učinak na duševne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog odsutnosti takvog sredstva.

Osobe s problemima ovisnosti mogu koristiti prava u sustavu socijalne skrbi ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uvijete. 

Pored prava iz sustava socijalne skrbi osobama s problemima ovisnosti dostupne su dodatne usluge u sustavu socijalne skrbi sukladno Projektu resocijalizacije ovisnika i dopuni projekta resocijalizacije

Pružatelji usluga za ovisnike


Zakonodavni okvir i nacionalni dokumenti 

1. Zakon o  socijalnoj skrbi ("Narodne novine" 157/13 152/1499/1552/1616/17 i 130/17)
2. Kazneni zakon ("Narodne novine" 125/11 ,144/12 , 56/15 i 61/15)
3. Zakon o kaznenom postupku ("Narodne novine"  121/11143/1256/13 ,145/13 i 152/14)
4. Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga ("Narodne novine" 107/0187/02163/03,
    
141/0440/07 , 149/09 i 84/11)
5. Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja, za 
    razdoblje od 2011. do 2016. godine
6. Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. 
    godine 
7. Projekt resocijalizacije ovisnika
8. Smjernice za psihosocijalni tretman ovisnosti o drogama u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu
9. Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za 
    izradu droga ("Narodne novine" 50/092/10 19/11156/1442/15 i 10 /16
Žrtve trgovanja ljudima
Žrtve trgovanja ljudima ostvaruju sva prava u sustavu socijalne skrbi sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi te dodatnu pomoć i zaštitu u smislu osiguravanja smještaja u skloništima. Pomoć i zaštita žrtava trgovanja ljudima u sustavu socijalne skrbi pruža se sukladno Standardnim operativnim procedurama (SOP). 

Sustav socijalne skrbi integrativni je dio nacionalnog mehanizma suzbijanja trgovanja ljudima i kao takav djeluje na nacionalnoj, županijskoj i regionalnoj (4 regije: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) razini.

U okviru sustava djeluju i dva nacionalna skloništa za žrtve trgovanja ljudima, od kojih je jedno namijenjeno smještaju odraslih, a drugo smještaju maloljetnih žrtava trgovanja ljudima. Skloništa vode nevladine organizacije koje se bave suzbijanjem trgovanja ljudima, a sredstva za njihov rad osiguravaju se u sustavu socijalne skrbi. 

Za postupanje prema žrtvama trgovanja ljudima važni su sljedeći dokumenti:
 
Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom
Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom (azil/supsidijarna zaštita) mogu ostvariti sva prava u sustavu socijalne skrbi kao i državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

U sustavu socijalne skrbi provodi se također postupak i donosi rješenje  o priznavanju prava na smještaj osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. dok smještaj osigurava  Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Pored prava iz sustava socijalne skrbi i priznavanja prava na smještaj u trajanju od 2 godine prema ranije navedenom zakonu i Pravilniku o sudjelovanju azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom i stranaca pod privremenom zaštitom u plaćanju troškova smještaja.

Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom u sustavu socijalne skrbi obuhvaćene su i aktivnostima iz projekata namijenjenih integraciji osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom koje provode organizacije civilnog društva, a financirani su od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb.