Naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi

Naknade u sustavu socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi su:
 

• zajamčena minimalna naknada
• naknada za troškove stanovanja
• naknada za ugroženog kupca energenata
• naknada za osobne potrebe
• jednokratna naknada
• naknada za pogrebne troškove
• naknada za redovito studiranje
• plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu
• inkluzivni dodatak
• status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, te
• socijalne usluge: prva socijalna usluga, usluga sveobuhvatne procjene i planiranja, savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacija, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj.

Inkluzivni dodatak je naknada u sustavu socijalne skrbi koja se ostvaruje temeljem Zakona o inkluzivnom dodatku, a osobna asistencija je usluga u sustavu socijalne skrbi koja se ostvaruje temeljem Zakona o osobnoj asistenciji.

O priznavanju prava na naknade u sustavu socijalne skrbi rješenjem odlučuje nadležni Zavod za socijalni rad prema mjestu prebivališta, dok naknadu za troškove stanovanja priznaje jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb.
 
O priznavanju prava na uslugu smještaja, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu osobne asistencije rješenjem odlučuje nadležni Zavod za socijalni rad prema mjestu prebivališta, dok ostale usluge u sustavu socijalne skrbi uputnicom odobrava nadležni Zavod za socijalni rad prema mjestu prebivališta.

Uvjeti za njihovo ostvarivanje određeni su Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22,119/22, 71/23 i 156/23), Zakonom o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“ broj: 156/23) i Zakonom o osobnoj asistenciji („Narodne novine“ broj: 71/23).

Korisnici socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi su:
 

• samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima, imovinom, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
• dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete rane i predškolske dobi s razvojnim odstupanjem ili razvojnim rizikom, dijete s teškoćama u razvoju, dijete s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti se za njega
• mlađa punoljetna osoba i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju
• osoba koja je bila korisnik prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, a kojoj je potrebno osigurati stanovanje dok za to traje potreba, a najduže do 26. godine života
• trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života, iznimno do tri godine života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život
• obitelj kojoj je zbog narušenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
• osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
• odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
• osoba koja zbog starosti ili bolesti ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
• osoba ovisna o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
• beskućnik ili
• druga osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi.

Korisnik inkluzivnog dodatka je osoba koja ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak propisano Zakonom o inkluzivnom dodatku, a korisnik usluge osobne asistencije je osoba s invaliditetom koja je navršila 18 godina i koja pravo na uslugu osobne asistencije ostvaruje temeljem Zakona o osobnoj asistenciji.

Ovisno o vrsti pomoći koja vam je potrebna, svoja prava iz ovog sustava možete ostvariti preko:
 

• ustanova socijalne skrbi:
  • Hrvatskog zavoda za socijalni rad
  • Obiteljskog centra
  • domova socijalne skrbi 
  • centara za pomoć i njegu
• jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb
• udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba
• fizička osoba kao obrtnik
• udomiteljska obitelj.

Adrese i telefonske brojeve područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad i drugih ustanova možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.
 
Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim Zakonom o inkluzivnom dodatku ( dalje u tekstu: Zakon) zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.
 
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se:
 

• odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
• djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
• Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

 
Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:
 

• osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
• osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
• osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. Zakona.

(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. Zakona ne priznaje se osobi:
 

• koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
• koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
• kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.

 
IZNOS INKLUZIVNOG DODATKA:
 
Inkluzivni dodatak utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:
 

• 600 % osnovice za prvu razinu potpore
• 400 % osnovice za drugu razinu potpore
• 360 % osnovice za treću razinu potpore
• 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore
• 115 % osnovice za petu razinu potpore

 
Inkluzivni dodatak za korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. priznaje se u propisanu iznosu umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za pomoć i njegu.
 
Inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju članka 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) ili na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 82/15.) i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak koji Hrvatski zavod za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi po službenoj dužnosti, priznaje se u iznosu umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.
 
Razinu potpore utvrđuje Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
 
Potpora se razvrstava u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (u daljnjem tekstu: Lista oštećenja) na sljedeći način:

 
1. Prvu razinu potpore mogu ostvariti:
 

• djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja
• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20
• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
• djeca s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnom teškoćom
• djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom
• djeca s gluhosljepoćom IV. stupnja
• djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja
• djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja
• djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja
• djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja
• odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20
• odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom
• odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom.

 
2. Drugu razinu potpore mogu ostvariti:
 

• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 bez dodatne teškoće
• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja
• djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatne teškoće
• djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatne teškoće
• djeca s gluhosljepoćom III. stupnja
• djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom
• djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom
• djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja
• djeca s kroničnom bolesti III. stupnja
• odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35
• odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnom teškoćom
• odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom
• odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. stupnja
• djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja s dodatnom teškoćom
• djeca i odrasle osobe s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja
• odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata.

 
3. Treću razinu potpore mogu ostvariti:
 

• djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja
• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 bez dodatne teškoće
• djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 bez dodatne teškoće
• djeca s oštećenjem vida III. stupnja
• djeca s oštećenjem sluha III. stupnja
• djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja
• djeca s kroničnom bolesti II. stupnja
• djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće
• djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60
• odrasle osobe s oštećenjem vida III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasle osobe s oštećenjem sluha III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja
• djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja
• odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja
• osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja.

 
4. Četvrtu razinu potpore mogu ostvariti:
 
a) djeca s oštećenjem vida II. stupnja
b) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja
c) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja
d) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom
e) djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom
f) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90
g) odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja
h) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja.
 
5. Petu razinu potpore mogu ostvariti:
 

• odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja
• odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja
• djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće
• djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće
• odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja
• osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja.

 
 
O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.
 
Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu stranke.
 
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Mirovanje prava
 

• Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje.

 
Danom stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku prestaju važiti:
 

• članci 50. do 60. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) koji se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu i prava na osobnu invalidninu.
• odredbe članka 1. stavka 1. Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.) u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te članka 7. točke 5., članka 70.a i članka 72. stavaka 2. i 3. u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
• članak 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.

Osobna asistencija je socijalna usluga kojom se osigurava pomoć i podrška osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta, a koje su joj svakodnevno potrebne u kući i izvan kuće, te pomoć i podrška u komunikaciji i primanju informacija, a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu, zaštite i osiguravanja ljudskih prava osobe s invaliditetom, kao i ostvarivanja ravnopravnosti s drugima.

Uslugu osobne asistencije osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem pruža osobni asistent, uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi pruža komunikacijski posrednik, a uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem vida pruža videći pratitelj.

Pravo na uslugu osobne asistencije može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni boravak u Republici Hrvatskoj te državljaninu treće zemlje s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj.

Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima, mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent priznaje se osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem kod koje je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, koja je navršila 18 godina te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.

 
Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent ne može ostvariti osoba:

• koja ostvaruje uslugu pomoći u kući temeljem zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugog propisa
• kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje temeljem zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugog propisa
• čiji roditelj ili drugi član obitelji ima priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja za potrebu skrbi o njoj na temelju zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, osim u slučaju propisanom člankom 34. stavcima 4., 5. i 6. ovoga Zakona
• koja ostvaruje pravo na njegovatelja na temelju drugih propisa
• koja se nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
• koja ostvaruje uslugu osobne asistencije koju pruža videći pratitelj.

 
Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik za gluhe priznaje se osobi s oštećenjem sluha drugog, trećeg ili četvrtog stupanja težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, koja je navršila 18 godina te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.

Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik za gluhoslijepe priznaje se gluhoslijepoj osobi koja je navršila 18 godina kod koje je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.

Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža videći pratitelj priznaje se osobi s oštećenjem vida kod koje je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, koja je navršila 18 godina te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.


Pravo na uslugu videćeg pratitelja ne može ostvariti osoba:
 

• kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje na temelju zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugog propisa
• čiji roditelj ili drugi član obitelji ima priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja za potrebu skrbi o njoj na temelju zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi
• koja ostvaruje pravo na njegovatelja na temelju drugih propisa
• kojoj član kućanstva može pružiti uslugu pratnje i pomoći u svakodnevnim aktivnostima sukladno njezinim potrebama
• koja se nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
• koja ostvaruje uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent.

 
Uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent, a za kojom je procijenjena potreba pomoći na temelju Liste procjene potreba, može ostvariti osoba s invaliditetom u rasponu od 44 do 352 sata mjesečno, odnosno 10 do 80 sati tjedno.

Uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik, a za kojom je procijenjena potreba pomoći na temelju Liste procjene potreba, može ostvariti osoba s invaliditetom u rasponu od 10 do 160 sati mjesečno.

Uslugu osobne asistencije koju pruža videći pratitelj, a za kojom je procijenjena potreba pomoći na temelju Liste procjene potreba, može ostvariti osoba s invaliditetom u rasponu od 10 do 60 sati mjesečno.

O pravu na uslugu osobne asistencije rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu osobe za koju je pokrenut postupak za priznavanje prava na uslugu osobne asistencije.

Pravo na uslugu osobne asistencije priznaje se s danom početka korištenja usluge.

Ostvarivanje prava

• Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
• Komisija za procjenu potrebe korisnika osnovana pri područnom uredu procjenjuje potrebu za uslugom osobne asistencije i broj sati usluge na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i druge dokumentacije. Komisija u suradnji s potencijalnim korisnikom usluge osobne asistencije, odnosno njegovim zakonskim zastupnikom, izrađuje Listu procjene potreba korisnika. O pravu na uslugu osobne asistencije Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje rješenjem.

 
Mirovanje i prestanak prava na uslugu osobne asistencije

• Korisniku koji se nalazi u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od 30 dana rješenjem se utvrđuje mirovanje prava na uslugu osobne asistencije.
• Korisniku koji se nalazi u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci rješenjem se utvrđuje prestanak prava na uslugu osobne asistencije.

 
 

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu (dalje u tekstu: ZMN) priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, pod uvjetima i u iznosu propisanom Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj: 18/22, 46/22,119/22, 71/23 i 156/23).

Iznos ZMN određuje se u propisanom postotku od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Osnovica na temelju koje se izračunava iznos ZMN iznosi  150,00 EUR.

Iznos ZMN za samca utvrđuje se u iznosu od 100% osnovice, a za stariju osobu i osobu potpuno nesposobnu za rad u iznosu od 130% osnovice.

Za kućanstvo se iznos ZMN izračunava zbrajanjem udjela za svakog člana kućanstva, s tim da udjeli članova kućanstva iznose:
 

• 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu
• 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu
• 120 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja
• 135 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad
• 70 % osnovice za dijete
• 80 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji
• 90 % osnovice za dijete samohranog roditelja
• 120 % osnovice za trudnicu i rodilju do šest mjeseci nakon poroda.

 
Iznos ZMN ne može biti veći od 150 % brutoiznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

U slučaju da samac ili kućanstvo ostvaruju prihod, visina ZMN utvrđuje se kao razlika između iznosa ZMN i mjesečnog prihoda samca ili kućanstva.

Beskućniku kojem je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa zajamčene minimalne naknade, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa zajamčene minimalne, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Jednokratna naknada priznaje se kao pravo na novčanu naknadu ili kao pravo na naknadu u naravi.

Jednokratna naknada može se priznati:
 

• samcu ili kućanstvu koje zbog materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i sl.
• radi nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće ili obuće ako se nabava nužnih predmeta u kućanstvu odnosno odjeće i obuće ne može osigurati putem humanitarnih organizacija
• djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi polazniku srednje škole koji je korisnik prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi
• korisniku smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno u drugu ustanovu ili 
• korisniku usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u slučaju trenutačne potrebe koja ne može biti zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.

Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše  331,81 EUR za samca odnosno  464,53 EUR za kućanstvo.

U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1327,23 EUR.

Jednokratna naknada može se isplatiti i u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.

Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili izvršila uslugu pogreba osobe:

1. koja nije imala zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja i
2. koja je u trenutku smrti bila korisnik:

• prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili
• prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju rješenja Zavoda.

Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu pogreba odnosno u mjestu posljednjeg prebivališta korisnika u Republici Hrvatskoj u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske. U iznos uračunavaju se i troškovi prijevoza do mjesta pogreba odnosno do državne granice u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.

Zavod je dužan zatražiti povrat sredstava isplaćenih za pogrebne troškove od nasljednika umrle osobe, osim u slučaju ošasne imovine.

Pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata priznaje se samcu ili kućanstvu koji ispunjavaju uvjete za stjecanje statusa ugroženog kupca, propisane propisima kojima se uređuje energetski sektor. Korisniku prava na naknadu za ugroženog kupca energenata pripada pravo na sufinanciranje troškova električne energije, plina i/ili toplinske energije.

Status ugroženog kupca energenta može ostvariti:   
      

• korisnik zajamčene minimalne naknade
• član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade
• korisnik osobne invalidnine kojemu nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje
• korisnik nacionalne naknade za starije osobe,
• živi u kućanstvu s korisnikom nacionalne naknade za starije osobe,
• korisnik novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji,
• živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji,
• korisnik novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata,
• živi u kućanstvu s korisnikom novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

  
Iznos naknade za ugroženog kupca energenata iznosi do najviše 26,54 EUR mjesečno, iznimno u razdoblju od 1. travnja 2023., do 31. ožujka 2024. iznosi najviše 70 EUR.

Pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.

Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškova koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.
Jedinica lokalne samouprave dužna je korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja, u visini od najmanje 30 % iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu.

Ako su troškovi stanovanja manji od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade, pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih troškova stanovanja.

Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može naknadu za troškove stanovanja djelomično ili u potpunosti podmiriti izravno u ime i za račun korisnika zajamčene minimalne naknade.

Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je:

• potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
• u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala
• ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili
• koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Uvjeti za ostvarivanje prava na status roditelja njegovatelja/status njegovatelja određeni su Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, 18/22,46/22,119/22, 71/23 i 156/23).

Roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu od deset osnovica ili 663,61 EUR mjesečno (osnovica trenutno iznosi  66,36 EUR), prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

Roditelj njegovatelj ii njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja se zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici ima pravo na naknadu u iznosu od 1200% osnovice ili 796,34 EUR.

Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1500% ili 995,42 EUR.

Djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole slabijeg imovnog stanja koji nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu troškove smještaja u učeničkom domu plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom.

Kriterije slabijeg imovnog stanja pravilnikom propisuje ministar, a Ministarstvo objavljuje Javni poziv na internetskoj stranici.

Korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja priznaje se pravo na naknadu za redovito studiranje u statusu redovitog ili izvanrednog studenta na sveučilišnom ili stručnom studiju u postotku od osnovice koji iznosi  265,45 EUR.

Danom izvršnosti rješenja o priznavanju prava na naknadu korisniku prestaje pravo na uslugu smještaja odnosno organiziranog stanovanja.

Zahtjev za priznavanje prava na naknadu može se podnijeti do isteka roka od godine dana od dana prestanka prava na uslugu smještaja odnosno organiziranog stanovanja.

Korisnik prava na naknadu za redovito studiranje ima pravo na naknadu i u slučaju mirovanja obveza studenta za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do godinu dana života djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija sukladno zakonu kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje.

Korisnik prava na naknadu za redovito studiranje dužan je dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti Zavod o završetku studiranja.

Pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka priznaje se korisniku za vrijeme redovitog studiranja, najdulje do 26. godine života, neovisno o njegovu imovnom stanju.