Djeca i obitelj
Posvojenje
Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajan odnos roditelja i djeteta. Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.
Posvojenjem nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.
Posvojiti se može dijete do osamnaeste godine života koje ima ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje i ako je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Dijete koje je navršilo dvanaest godina daje svoj pristanak na posvojenje. Dijete ima pravo znati da je posvojeno. U postupcima posvojenja vodi se računa da braću i sestre posvoje isti posvojitelji, ako je to moguće i ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni/izvanbračni drug ako je drugi bračni/izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni/ izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog/izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.
Osobe zainteresirane za posvojenje podnose centru za socijalnu skrb pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. U postupku izdavanja mišljenja obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme za posvojenje (edukacija) koji se provodi tijekom postupka izdavanja mišljenja.
Izdavanjem mišljenja se stječe pravo upisa u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj.
Postupak za davanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje provodi centar za socijalnu skrb prema prebivalištu potencijalnih posvojitelja. Pripremu za posvojenje provode centri za socijalnu skrb u sjedištu županije, a mogu je provoditi i organizacije civilnog društva koje za to imaju ovlaštenje Ministarstva nadležnog za obitelj.
Posvojenje djeteta provodi centar za socijalnu skrb prema prebivalištu djeteta.
Dodatne informacije:
Obiteljski zakon (NN br: 103/2015)
Pravilnik o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima te načinu vođenju registra o posvojenjima (NN br: 106/14)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije civilnog društva za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje, obveznom sadržaju i načinu provedbe programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjetima stručne osposobljenosti radnika kao i načinu vođenja dokumentacije u vezi s provedbom stručne pripreme potencijalnih posvojitelja NN br:106/14)
PROFILI DJECE
Posvojenjem nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.
Posvojiti se može dijete do osamnaeste godine života koje ima ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje i ako je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Dijete koje je navršilo dvanaest godina daje svoj pristanak na posvojenje. Dijete ima pravo znati da je posvojeno. U postupcima posvojenja vodi se računa da braću i sestre posvoje isti posvojitelji, ako je to moguće i ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni/izvanbračni drug ako je drugi bračni/izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni/ izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog/izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.
Osobe zainteresirane za posvojenje podnose centru za socijalnu skrb pisanu prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. U postupku izdavanja mišljenja obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme za posvojenje (edukacija) koji se provodi tijekom postupka izdavanja mišljenja.
Izdavanjem mišljenja se stječe pravo upisa u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj.
Postupak za davanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje provodi centar za socijalnu skrb prema prebivalištu potencijalnih posvojitelja. Pripremu za posvojenje provode centri za socijalnu skrb u sjedištu županije, a mogu je provoditi i organizacije civilnog društva koje za to imaju ovlaštenje Ministarstva nadležnog za obitelj.
Posvojenje djeteta provodi centar za socijalnu skrb prema prebivalištu djeteta.
Dodatne informacije:
Obiteljski zakon (NN br: 103/2015)
Pravilnik o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima te načinu vođenju registra o posvojenjima (NN br: 106/14)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije civilnog društva za provođenje programa stručne pripreme za posvojitelje, obveznom sadržaju i načinu provedbe programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja te uvjetima stručne osposobljenosti radnika kao i načinu vođenja dokumentacije u vezi s provedbom stručne pripreme potencijalnih posvojitelja NN br:106/14)
PROFILI DJECE
Majčinstvo i očinstvo
Majkom djeteta smatra se žena koja ga je rodila.
Ukoliko se majčinstvo djeteta ne može utvrditi, o majčinstvu djeteta se utvrđuje u sudskom postupku.
Ocem djeteta smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka.
Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.
Muškarac koji se smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može uz pristanak majke i majčina muža priznati dijete. Priznanje je moguće samo ako u matici rođenih nije izvršen upis oca djeteta, u suprotnom potrebno je pokrenuti postupak za istovremeno osporavanje i utvrđivanje očinstva.
Kada dijete nije rođeno u braku ili tristo dana od prestanka braka, očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom te u konzularnom uredu ili diplomatskom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Očinstvo se može priznati i u oporuci.
Ako očinstvo nije utvrđeno presumpcijom postojanja braka ili priznanjem, utvrđuje se u sudskom postupku.
Tužbu radi utvrđivanja očinstva/majčinstva osoba koja sebe smatra ocem/majkom djeteta, može podnijeti do navršene osamnaeste godine života djeteta.
Dijete može podnijeti tužbu za utvrđivanje majčinstva/očinstva, do navršene dvadeset i pete godina života.
Ukoliko se majčinstvo djeteta ne može utvrditi, o majčinstvu djeteta se utvrđuje u sudskom postupku.
Ocem djeteta smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka.
Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.
Muškarac koji se smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može uz pristanak majke i majčina muža priznati dijete. Priznanje je moguće samo ako u matici rođenih nije izvršen upis oca djeteta, u suprotnom potrebno je pokrenuti postupak za istovremeno osporavanje i utvrđivanje očinstva.
Kada dijete nije rođeno u braku ili tristo dana od prestanka braka, očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom te u konzularnom uredu ili diplomatskom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Očinstvo se može priznati i u oporuci.
Ako očinstvo nije utvrđeno presumpcijom postojanja braka ili priznanjem, utvrđuje se u sudskom postupku.
Tužbu radi utvrđivanja očinstva/majčinstva osoba koja sebe smatra ocem/majkom djeteta, može podnijeti do navršene osamnaeste godine života djeteta.
Dijete može podnijeti tužbu za utvrđivanje majčinstva/očinstva, do navršene dvadeset i pete godina života.
Prava i dužnosti u braku
Brak je definiran kao zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca. Bračni drugovi su u braku ravnopravni, sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te mjestu stanovanja.Svaki bračni drug samostalno odlučuje o izboru svog rada i zanimanja.
Bračni drugovi mogu sklopiti bračni ugovor kojim se uređuju imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Potpisi bračnih drugova u bračnom ugovoru moraju bit ovjereni kod javnog bilježnika.
Imovinski odnosi nakon prestanka braka uređuju se sporazumom na sudu ili odlukom suda, ako nisu uređeni bračnim ugovorom.
Bračni drugovi mogu sporazumno odrediti mjesto stanovanja i obiteljsku kuću odnosno stan koji predstavlja obiteljski dom za njih i djecu. Bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti obiteljsku kuću ili stan koji predstavlja bračnu stečevinu a ujedno je i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug i njihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugoga bračnog druga.
Po prestanku braka, ako se nisu sporazumjeli, na zahtjev bračnog druga s kojim djeca stanuju, sud može odrediti pravo stanovanja u obiteljskom domu koji predstavlja bračnu stečevinu i obiteljski dom do razvrgnuća bračne stečevine.
Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu. Bračni drugovi su suvlasnici bračne stečevine u jednakim dijelovima, ako nisu drugačije uredili bračnim ugovorom.
Ako imovinski odnosi nisu uređeni sporazum, bračni drugovi po prestanku braka mogu pokrenuti parnicu za podjelu bračne stečevine.
Bračna i izvanbračna zajednica su Zakonom izjednačene te se navedeno odnosi i na izvanbračne drugove.
Važne poveznice:
Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15 i 98/19)
Deinstitucionalizacija i transformacija domova za djecu i mlade
Deinstitucionalizacija (korisnika) je proces kojim se djeci smještenoj u domovima za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi te domovima za djecu i mlade s problemima u ponašanju (tzv. smještaj kao oblik institucionalne skrbi), omogućava drugačiji oblik smještaja i skrbi (izvaninstitucionalna skrb) odnosno njihovo uključivanje u život zajednice te prevenira smještaj u domove (tzv. prevencija institucionalizacije) djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi te djece i mladih s problemima u ponašanju osiguranjem izvaninstitucionalnih usluga i službi podrške u zajednici (izvaninstitucionalna skrb).
Transformacija (domova) je proces koji se odvija paralelno s procesom deinstitucionalizacije u kojem domovi (i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj) pružaju upravo one izvaninstitucionalne socijalne usluge koje su u skladu s potrebama korisnika u zajednici, te postaju „domovi transformirani u pružatelje usluga u zajednici u svim županijama sukladno potrebama korisnika“
Provođenjem tih procesa stvaraju se socijalni, obrazovni, odgojni, kulturni, materijalni i ostali uvjeti za uključivanje korisnika - djece i mladih bez (odgovarajuće) roditeljske skrbi te djece i mladih s problemima u ponašanju u život zajednice. Prije svega, to znači kako je osnovni cilj osnaživanje obitelji djece, pružanje podrške u razvoju roditeljskih vještina i omogućavanje djetetu život u obiteljskom okruženju (primarne, udomiteljske ili posvojiteljske obitelji).
Transformirani domovi mogu pružati sljedeće izvaninstitucionalne usluge za djecu i mlade (te članove njihovih obitelji, udomiteljske i posvojiteljske obitelji):
Boravak – može se priznati jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu.Za vrijeme boravka, djetetu se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (odnosno prehrana, briga o zdravlju, održavanje osobne higijene, čuvanje, odgoj, organiziranje slobodnog vremena itd.).
S obzirom na duljinu trajanja boravak može biti cjelodnevni (u trajanju od 6 do 10 sati dnevno) i poludnevni (u trajanju od četiri do šest sati dnevno).
Poludnevni boravak se može pružati kod pružatelja usluga socijalne skrbi ili u školi. Posebnost usluge poludnevnog boravka u školi sastoji se u pružanju svih aktivnosti usluge u školi, a obuhvaćaju: dva obroka, pomoć u učenju, pomoć u razvijanju socijalnih vještina, te pomoć roditeljima u jačanju njihovih roditeljskih kompetencija.
Savjetovanje i pomaganje – pojedincu i obitelji
Savjetovanje i pomaganje je usluga sustavne stručne pomoći i podrške radi:
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga razlikujemo:
Savjetovanje i pomaganje primarnih i udomiteljskih obitelji obuhvaća:
Savjetovanje i pomaganje djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi i djeci smještenoj u udomiteljskim obiteljima obuhvaća:
Savjetovanje i pomaganje posvojiteljskim obiteljima obuhvaća:
Rana intervencija
Organizirano stanovanje
Organizirano stanovanje je usluga kojom se djeci i mladim tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe.
Po završetku procesa transformacije, domovi za djecu i mlade se mogu transformirati u centre za pružanje usluga u zajednici koji mogu pružati usluge za više korisničkih skupina (na primjer i za osobe s invaliditetom, starije itd.). Samim time, širi se lepeza usluga koje pružaju u zajednici, a nisu opisane u ovom poglavlju.
Osim navedenih izvaninstitucionalnih usluga, transformirani domovi mogu pružati, samostalno ili u suradnji s partnerima u lokalnoj zajednici, različite programe podrške usmjerene djeci i članovima njihovih obitelji, kao npr.: školu za roditelje, trening socijalnih vještina itd.
Transformirani domovi/pružatelji usluga postaju centri za pružanje usluga u zajednici odnosno servisi koji pružaju upravo one usluge (usklađene sa standardima kvalitete) koje zadovoljavaju potrebe stanovnika lokalne zajednice.
Izvanistitucionalne usluge za djecu i mlade koje pružaju transformirane ustanove
Transformirani domovi mogu pružati sljedeće izvaninstitucionalne usluge za djecu i mlade (te članove njihovih obitelji, udomiteljske i posvojiteljske obitelji):
Boravak – može se priznati jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili tijekom svih radnih dana u tjednu.Za vrijeme boravka, djetetu se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (odnosno prehrana, briga o zdravlju, održavanje osobne higijene, čuvanje, odgoj, organiziranje slobodnog vremena itd.).
S obzirom na duljinu trajanja boravak može biti cjelodnevni (u trajanju od 6 do 10 sati dnevno) i poludnevni (u trajanju od četiri do šest sati dnevno).
Poludnevni boravak se može pružati kod pružatelja usluga socijalne skrbi ili u školi. Posebnost usluge poludnevnog boravka u školi sastoji se u pružanju svih aktivnosti usluge u školi, a obuhvaćaju: dva obroka, pomoć u učenju, pomoć u razvijanju socijalnih vještina, te pomoć roditeljima u jačanju njihovih roditeljskih kompetencija.
Savjetovanje i pomaganje – pojedincu i obitelji
Savjetovanje i pomaganje je usluga sustavne stručne pomoći i podrške radi:
- prevladavanja životnih teškoća pojedinca i/ili obitelji;
- stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovornog odnosa pojedinca prema sebi, obitelji i društvu;
- osposobljavanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu.Stručni radnici koju pružaju uslugu savjetovanja i pomaganja su dodatno osposobljeni kako bi u složenim životnim situacijama pružili svu potrebnu pomoć i podršku pojedincu i obitelji.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga razlikujemo:
- savjetovanje i pomaganje primarnih ili udomiteljskih obitelji;
- savjetovanje i pomaganje djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi i djeci smještenoj u udomiteljskim obiteljima;
- savjetovanje i pomaganje posvojiteljskim obiteljima.
Savjetovanje i pomaganje primarnih i udomiteljskih obitelji obuhvaća:
- pružanje podrške i savjetovanja roditeljima i potencijalnim udomiteljima;
- praćenje te pružanje podrške djetetu i udomiteljskoj obitelji u procesu adaptacije;
- podršku u kriznim situacijama;
- pomoć pri zadovoljavanju svakodnevnih potreba;
- podršku u suradnji s nadležnim centrima za socijalnu skrb i ostalim pružateljima usluga;
- savjetovanje potencijalnih udomitelja;
- jačanje roditeljskih kompetencija itd.
Savjetovanje i pomaganje djeci i mladima nakon izlaska iz skrbi i djeci smještenoj u udomiteljskim obiteljima obuhvaća:
- pružanje pomoći i podrške korisniku u razdoblju prilagodbe na samostalan život;
- podršku u zadovoljavanju svakodnevnih potreba (stanovanju, vođenju kućanstva, raspolaganju novcem, osobnom rastu i razvoju, zapošljavanju, obrazovanju, brizi o zdravlju, organizaciji slobodnog vremena itd.);
- podršku u suradnji s nadležnim centrima za socijalnu skrb i ostalim pružateljima usluga itd.
Savjetovanje i pomaganje posvojiteljskim obiteljima obuhvaća:
- pružanje podrške i pripremu potencijalnih posvojitelja;
- praćenje i podršku u procesu adaptacije djeteta i posvojiteljske obitelji;
- podršku u kriznim situacijama;
- pomoć pri zadovoljavanju svakodnevnih potreba;
- podršku u suradnji s nadležnim centrima za socijalnu skrb i ostalim pružateljima usluga itd.
Rana intervencija
- obuhvaća stručnu i poticajnu pomoć djeci te stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelje za djecu, kod nekog utvrđenog rizika ili razvojne teškoće djeteta;
- se pruža djetetu kod kojeg je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne teškoće, u pravilu do navršene 3. godine života, a najdulje do 7. godine života djeteta;
- se pruža u obitelji ili kod pružatelja usluge, a može se priznati u trajanju do 5 sati tjedno.
Organizirano stanovanje
Organizirano stanovanje je usluga kojom se djeci i mladim tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe.
Po završetku procesa transformacije, domovi za djecu i mlade se mogu transformirati u centre za pružanje usluga u zajednici koji mogu pružati usluge za više korisničkih skupina (na primjer i za osobe s invaliditetom, starije itd.). Samim time, širi se lepeza usluga koje pružaju u zajednici, a nisu opisane u ovom poglavlju.
Osim navedenih izvaninstitucionalnih usluga, transformirani domovi mogu pružati, samostalno ili u suradnji s partnerima u lokalnoj zajednici, različite programe podrške usmjerene djeci i članovima njihovih obitelji, kao npr.: školu za roditelje, trening socijalnih vještina itd.
Transformirani domovi/pružatelji usluga postaju centri za pružanje usluga u zajednici odnosno servisi koji pružaju upravo one usluge (usklađene sa standardima kvalitete) koje zadovoljavaju potrebe stanovnika lokalne zajednice.
Razvod braka
Razvod braka pokreće se tužbom jednog bračnog druga ili prijedlogom oba bračna druga za sporazumni razvod braka. Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije podnošenja prijedloga na sudu za razvod braka, podnijeti zahtjev u centru za socijalnu skrb za obvezno savjetovanje.
Svrha obveznog savjetovanja je upoznavanje bračnih drugova s mogućnosti da se prethodno uključe u obiteljsko odnosno bračno savjetovalište, upoznavanje s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka, upućivanje u dobrobit djeteta prilikom donošenja odluka u brakorazvodu te izrada plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Ako bračni drugovi u postupku obveznog savjetovanja nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, obvezni su sudjelovati i na prvom susretu obiteljske medijacije, osim u slučajevima tvrdnje o postojanju obiteljskog nasilja.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stječe svojstvo ovršne isprave, ovjerom i odobrenjem suda. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja koji su postigli u postupku na sudu.
U slučaju nepostizanja sporazuma, sud donosi odluku o roditeljskoj skrbi. U postupku donošenja odluke, kada nema sporazuma roditelja, sud utvrđuje mišljenje djeteta, imenuje djetetu posebnog skrbnika koji će zastupati dijete na sudu te može zatražiti stručno mišljene centra za socijalnu skrb ili sudsko vještačenje.
Nadležnost suda i centra za socijalnu skrb je prema mjestu prebivališta djeteta zadnjeg zajedničkog prebivališta odnosno boravišta bračnih drugova. Obiteljska medijacija provodi se u Obiteljskom centru, koji djeluju u centru za socijalnu skrb u sjedištu županije.
Važne informacije:
Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15 i 98/19)
Djeca bez pratnje
Dijete bez pratnje je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađa do osamnaest godina, koja je ušla u Republiku Hrvatsku bez pratnje odrasle osobe odgovorne za njega u smislu roditeljske skrbi sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, sve dok se ne stavi pod skrb takve osobe, a uključuje i djecu koja su ostala bez pratnje nakon što su ušla u Republiku Hrvatsku (Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, „Narodne novine“, broj 70/15.)
Djeca bez pratnje predstavljaju posebno ranjivu skupina djece kojoj je potrebna posebna zaštita i skrb na putu izloženom rizicima nasilja, gladi, straha za vlastiti život, a često mogu biti „meta” krijumčara i trgovaca ljudima.
Postupanje prema djeci bez pratnje temelji se na načelima UN Konvencije o pravima djeteta: zaštiti dobrobiti djeteta, zaštiti od svih oblika diskriminacije, pravu na život, sigurnost i razvoj te pravu djeteta na sudjelovanje i slobodno izražavanje vlastitog mišljenja.
Centar za socijalnu skrb na čijem području je zatečeno dijete bez pratnje, djetetu imenuje posebnog skrbnika i osigurava privremeni smještaj u domu socijalne skrbi ili organiziranom stanovanju.
Posebni skrbnik dužan je štititi djetetova prava i interese, redovito ga kontaktirati i posjećivati, voditi brigu da se sve odluke donose u najboljem interesu djeteta, da ima odgovarajuću skrb, smještaj, prehranu, odjeću i obuću te zdravstvenu zaštitu.
Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje uvedena je jedinstvena praksa i učinkovita suradnja svih nadležnih tijela i institucija radi pravodobne i učinkovite zaštite najboljeg interesa djeteta bez pratnje kao i jasnog definiranja obveza svih sudionika prilikom policijskog postupanja, smještaja, međunarodne zaštite, integracije, spajanja s obitelji ili integracije u hrvatsko društvo te osiguranja zdravstvene zaštite djetetu bez pratnje.
Važne poveznice:
Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje
Zaključak Vlade Republike Hrvatske o donošenju Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje
Djeca bez pratnje predstavljaju posebno ranjivu skupina djece kojoj je potrebna posebna zaštita i skrb na putu izloženom rizicima nasilja, gladi, straha za vlastiti život, a često mogu biti „meta” krijumčara i trgovaca ljudima.
Postupanje prema djeci bez pratnje temelji se na načelima UN Konvencije o pravima djeteta: zaštiti dobrobiti djeteta, zaštiti od svih oblika diskriminacije, pravu na život, sigurnost i razvoj te pravu djeteta na sudjelovanje i slobodno izražavanje vlastitog mišljenja.
Centar za socijalnu skrb na čijem području je zatečeno dijete bez pratnje, djetetu imenuje posebnog skrbnika i osigurava privremeni smještaj u domu socijalne skrbi ili organiziranom stanovanju.
Posebni skrbnik dužan je štititi djetetova prava i interese, redovito ga kontaktirati i posjećivati, voditi brigu da se sve odluke donose u najboljem interesu djeteta, da ima odgovarajuću skrb, smještaj, prehranu, odjeću i obuću te zdravstvenu zaštitu.
Protokolom o postupanju prema djeci bez pratnje uvedena je jedinstvena praksa i učinkovita suradnja svih nadležnih tijela i institucija radi pravodobne i učinkovite zaštite najboljeg interesa djeteta bez pratnje kao i jasnog definiranja obveza svih sudionika prilikom policijskog postupanja, smještaja, međunarodne zaštite, integracije, spajanja s obitelji ili integracije u hrvatsko društvo te osiguranja zdravstvene zaštite djetetu bez pratnje.
Važne poveznice:
Protokol o postupanju prema djeci bez pratnje
Zaključak Vlade Republike Hrvatske o donošenju Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje
Nacionalno etičko povjerenstvo za istraživanje s djecom