Roditeljska skrb/skrbništvo nad maloljetnom djecom
Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja radi zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti djeteta.
Kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji mora biti potvrđen odlukom suda o roditeljskoj skrbi. Roditelji su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.
Odluku o roditeljskoj skrbi donosi sud, na prijedlog jednog ili prema sporazumu oba roditelja u postupku razvoda braka ili u postupku donošenja odluke o roditeljskoj skrbi. Rješenje suda sadrži odluku s kojim roditeljem će dijete stanovati, održavanju osobnih odnosa s roditeljem s kojim dijete ne stanuje, uzdržavanju djeteta i moguće nekim drugim pitanjima bitnim za dijete.
Roditelj može samostalno ostvarivati roditeljsku skrb, potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu, samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti.
Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje skrb o djetetu mogu ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu djelomice ili u cijelosti privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika.
Ako se skrb o djetetu povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, izjava roditelja mora biti ovjerena kod javnog bilježnika (npr. zbog bolničkog liječenja roditelja, teže bolesti roditelja, odlaska roditelja u inozemstvo ili drugih spriječenosti).
Zastupanje djeteta
Roditelji koji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb zastupaju svoje dijete u odnosima prema trećim osobama. Smatra se da jedan roditelj može zastupati dijete bez izričite suglasnosti drugog roditelja, osim za zastupanje djeteta u bitnim osobnim stvarima koje se odnosi se na promjenu djetetova imena; promjenu prebivališta, odnosno/djeteta; izbor ili promjenu vjerske pripadnosti; zastupanje u vezi s vrjednijim imovinskim pravima djeteta, za što je potrebna suglasnost oba roditelja ili/i odluka suda.
Odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski postupci ili liječenje te izbor škole, za koje odluke se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost, odnosno ako se drugi roditelj tome protivi potrebna je odluka suda koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.
Ako roditelji nisu postigli sporazum, sud će djetetu imenovati posebnog skrbnika u bračnim i obiteljskim sporovima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi; u postupcima osporavanja majčinstva ili očinstva; kad postoji sukob interesa između njega i njegovih zakonskih zastupnika u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova i u drugim slučajevima propisanim Obiteljskim zakonom i posebnim zakonima.
Dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje u svim sudskom postupcima u kojima se odlučuje o njegovim osobnim i imovinskim pravima.
Iznimno, djetetu mlađem od četrnaest godina sud će omogućiti da izrazi svoje mišljenje putem posebnog skrbnika ili druge stručne osobe.
Skrbništvo nad maloljetnom djecom
Djetetu bez roditeljske skrbi centar za socijalnu skrb imenuje se skrbnika koji je zakonski zastupnik djeteta. Dijete se povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Pod skrbništvo će se staviti dijete čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta; lišeni prava na roditeljsku skrb; lišeni poslovne sposobnosti u dijelu koji ih onemogućava u ostvarivanju roditeljske skrbi; maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost sklapanjem braka; odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a ostvarivanje roditeljske skrbi nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika; dali pristanak za posvojenje djeteta.
Prednost kod imenovanja skrbnika djetetu imaju srodnici djeteta, ako ispunjavaju propisane uvjete za skrbnika. Roditelji mogu za života u oporuci ili u obliku javnobilježničke isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatraju da bi se u slučaju njihove smrti najbolje skrbila o djetetu. U postupku imenovanja skrbnika djetetu se omogućava da izrazi svoje mišljenje.
Poveznica: Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15,98/19)
Roditeljske odgovornosti
Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u skrbi o djetetu i zaštiti djetetovih prava i dobrobiti te zakonskom zastupanju djeteta.
Roditelj se ne može odreći prava na roditeljsku skrb.
Roditelji su dužni skrbiti o djetetu u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i djetetovim mogućnostima.
Roditelji su dužni skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, odgoju i obrazovanju djeteta, upravljanju imovinom djeteta te zastupanju djeteta.
Roditelji su dužni poslušati svoje dijete i uvažiti njegovo mišljenje kada donose odluke u vezi s djetetovim osobnim i imovinskim pravima, u skladu s djetetovom dobi i zrelošću.
Dijete ima pravo na zdravlje, na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psihološkim i drugim razvojnim potrebama, pravo živjeti sa svojim roditeljima, a ako roditelji žive razdvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja. Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.
Roditelji zajednički ostvaruju pravo na roditeljsku skrb bez obzira žive li zajedno ili odvojeno. Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi roditelj umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi, lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na roditeljsku skrb ili je spriječen.
U drugim situacijama, jedan roditelj može samostalno ostvarivati roditeljsku skrb samo odlukom suda o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, u pojedinoj stvari, djelomično ili u potpunosti, ako je to u skladu s djetetovom dobrobiti.
Roditeljska skrb prestaje punoljetnošću djeteta, s navršenih osamnaest godina života.
Roditelji su dužni uzdržavati svoje punoljetno dijete koje se redovno školuje/studira te godinu dana po završetku školovanja, a najduže do dvadeset šeste godine života djeteta.
Poveznica: Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15 i 98/19)
Posvojenje djeteta uključujući posvojenje od bračnog ili izvanbračnog druga roditelja djeteta
Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajan odnos roditelja i djeteta. Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.
Posvojenjem nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.
Posvojiti se može dijete do osamnaeste godine života koje ima ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje i ako je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Dijete koje je navršilo dvanaest godina daje svoj pristanak na posvojenje. Dijete ima pravo znati da je posvojeno. U postupcima posvojenja vodi se računa da braću i sestre posvoje isti posvojitelji, ako je to moguće i ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni/izvanbračni drug ako je drugi bračni/izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni/ izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog/izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.
Kad dijete posvaja jedan bračni, odnosno izvanbračni drug, potreban je pristanak drugoga bračnog, odnosno izvanbračnog druga.
Centar za socijalnu skrb izdaje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme za posvojenje (edukacija) koji se provodi tijekom postupka izdavanja mišljenja. Izdavanjem pozitivnog mišljenja potencijalne posvojitelje upisuje se Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj.
Posvojenje djeteta od bračnog/izvanbračnog druga roditelja djeteta
Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta.
Ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika i njegovog roditelja koji je u braku /izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te krvnim srodnicima toga roditelja.
Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku/izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.
Skrbništvo za punoljetne osobe
Institut skrbništva za punoljetne osobe propisan je odredbama Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15., 98/19. i (47/20. – Zakon o centru za posebno skrbništvo)), te podrazumijeva skrbništvo nad punoljetnom osobom lišenom poslovne sposobnosti.
Obiteljski zakon propisuje temeljna načela navedenog instituta, na način da se zaštita osoba s invaliditetom, ako je to moguće, osigurava drugim sredstvima i mjerama predviđenima posebnim propisima prije nego što se donese odluka o lišenju poslovne sposobnosti i skrbničkoj zaštiti, dok je u provođenju skrbničke zaštite potrebno težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika te u postupanju sa štićenikom uzimati u obzir osobnost, sadašnje ili ranije izražene stavove osobe, kao i zaštitu dostojanstva i dobrobiti štićenika, kao osobe pod skrbništvom. Osim toga sukladno navedenim temeljnim načelima potrebno je poticati samostalnog donošenja odluka od strane štićenika te istovremeno pružati podršku u donošenju odluka, kao i sudjelovanju u životu zajednice uz dužnost skrbnika da prihvati želje i osobne stavove štićenika osim ako su u suprotnosti s dobrobiti štićenika.
Svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama koje zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se.
Punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti poslovne sposobnosti u tom dijelu lišava sud u izvanparničnom postupku.
Postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.
Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
Sud će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu, dok će za poslove koji nisu određeni u istom rješenju osoba lišena poslovne sposobnosti imati poslovnu sposobnost te će navedene poslove moći samostalno poduzimati.
Zdravstvene ustanove i izabrani doktori opće odnosno obiteljske medicine dužni na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti centru za socijalnu skrb dostaviti podatke o duševnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima te da je prije pribavljanja istih podataka potreban pristanak osobe čiji se podaci dostavljaju ili pristanak njezinog zakonskog zastupnika.
Centar za socijalnu skrb će predložiti sudu pokretanje postupka radi lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da bi osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti.
Nakon što postupak radi lišenja poslovne sposobnosti bude pokrenut, centar za socijalnu skrb će osobi za koju je isti postupak pokrenut, imenovati posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba ovlastila punomoćnika. Navedeni posebni skrbnik je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo, osim u slučaju ako je osoba u odnosu na koju se vodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odredila osobu za koju želi da ju zastupa u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti (anticipirana naredba), kada će centar za socijalnu skrb tu osobu imenovati posebnim skrbnikom ako ispunjava ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane Obiteljskim zakonom.
Centar za socijalnu skrb dužan je u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja suda kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti, donijeti rješenje o stavljanju te osobe pod skrbništvo i imenovanju skrbnika.
Sud može u izvanparničnom postupku odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja poslovne sposobnosti, odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati. Skrbništvo za punoljetne štićenike prestaje kad rješenje o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćno ili štićenik umre.
Skrbnik ne može biti osoba: 1. koja je lišena prava na roditeljsku skrb 2. koja je lišena poslovne sposobnosti 3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika 4. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika 5. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju i 6. s čijim je bračnim, odnosno izvanbračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
Postupak radi vraćanja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja, skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba prema kojoj će se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti.
U postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti nadležan je sud koji je opće mjesno nadležan za osobu prema kojoj se provodi postupak.
Zabilježba tražbine
Upis zabilježbe tražbine vrši se na nekretninama koje su u vlasništvu odraslog korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama.
Zabilježba se vrši u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva s učinkom da pravo namirenja Republike Hrvatske po osnovi povrata isplaćenih iznosa odnosno naknade štete utvrđeno ovršnom ispravom dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom tražbine pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava.
Korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama zabilježbe tražbine se briše ako korisniku za života prestanu navedena prava, a nije počinio štetu, odnosno u slučaju smrti korisnika namirenjem od njegovih nasljednika (do visine vrijednosti naslijeđene imovine), uz mogućnost nagodbe ili otpisa duga.
Zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada nadležno tijelo nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.
Poveznica
Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15,98/19)
Prekogranična naplata uzdržavanja
I/. Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.
Od 1. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj je u primjeni Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.
Kako bi se olakšala prekogranična naplata tražbina za uzdržavanje uspostavljen je sustav suradnje između Središnjih tijela država članica Europske unije (osim Danske). Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Središnjeg tijela Republike Hrvatske.
Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje i obveznici uzdržavanja protiv kojih je donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti, na obrascima sadržanima u prilozima Uredbe, sljedeće zahtjeve:
Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje mogu podnijeti:
Zahtjev za priznavanje ili za priznavanje i proglašenje izvršivosti sudske odluke
Zahtjev za izvršni postupak sudske odluke donesene ili priznate u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad nema odluke, što uključuje prema potrebi i utvrđivanje roditeljstva
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad priznavanje i izvršivost sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica, nije moguće
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica
Obveznici uzdržavanja protiv kojih je već donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti sljedeće vrste zahtjeva:
Zahtjev za priznavanje sudske odluke na temelju koje se izvršenje prethodne sudske odluke suspendira ili ograničuje u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica
Moguće je i podnošenje zahtjeva za posebne mjere, ako nije podnesen niti jedan od gore navedenih zahtjeva. Zahtjevom za posebne mjere mogu se tražiti određene mjere koje su korisne i potrebne kako bi potencijalnom podnositelju nekog od gore navedenih zahtjeva pomogle pri podnošenju zahtjeva ili utvrđivanju treba li koji od gore navedenih zahtjeva podnijeti.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike će osigurati pomoć pri slanju i zaprimanju zahtjeva, pri pokretanju postupka ili omogućavanju lakšeg pokretanja postupka na temelju zahtjeva, pružiti pomoć pri osiguranju informacija o mogućnostima ostvarivanja pravne pomoći u državi kojoj se podnosi zahtjev i dr.
II/. Konvencija o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Haag, 2007., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. kolovoza 2014. godine.
U Republici Hrvatskoj u primjeni je i Protokol o pravu mjerodavnom za obveze uzdržavanja, Haag, 2007.
III/. Konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Prijamnog (posredničkog) tijela u postupcima radi naplate uzdržavanja povodom zahtjeva zaprimljenih iz drugih država ugovornica Konvencije i te poslove Otpremnog tijela u postupcima povodom zahtjeva za naplatu uzdržavanja od obveznika koji se nalazi u drugoj državi ugovornici ove Konvencije.
Detaljnije informacije o podnošenju zahtjeva za prekograničnu naplatu uzdržavanja dostupne su na dolje navedenim kontakt podatcima i korisnim poveznicama.
Kontakt podatci Središnjeg tijela i Prijamnog tijela te Otpremnog tijela Republike Hrvatske:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7111
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7111
Telefaks: 01 555 7222
E-mail: ministarstvo@mdomsp.hr
(Služba za međunarodnu suradnju u području zaštite djece)
Korisne poveznice:
Europski portal e-pravosuđe
https://e-justice.europa.eu/home.do?plang=hr&action=home
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_claims-47-hr.do
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_obligations_forms-274-hr.do
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_obligations-355-hr-hr.do?member=1
EUR-Lex – Pristup zakonodavstvu Europske unije
http://eur-lex.europa.eu/homepage.html
Haška konferencija za međunarodno privatno pravo
https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/specialised-sections/child-support
Narodne novine
https://www.nn.hr/
Pomozite da postanemo bolji svojim komentarima:
Kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji mora biti potvrđen odlukom suda o roditeljskoj skrbi. Roditelji su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.
Odluku o roditeljskoj skrbi donosi sud, na prijedlog jednog ili prema sporazumu oba roditelja u postupku razvoda braka ili u postupku donošenja odluke o roditeljskoj skrbi. Rješenje suda sadrži odluku s kojim roditeljem će dijete stanovati, održavanju osobnih odnosa s roditeljem s kojim dijete ne stanuje, uzdržavanju djeteta i moguće nekim drugim pitanjima bitnim za dijete.
Roditelj može samostalno ostvarivati roditeljsku skrb, potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu, samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti.
Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje skrb o djetetu mogu ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu djelomice ili u cijelosti privremeno povjeriti osobi koja ispunjava pretpostavke propisane za skrbnika.
Ako se skrb o djetetu povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, izjava roditelja mora biti ovjerena kod javnog bilježnika (npr. zbog bolničkog liječenja roditelja, teže bolesti roditelja, odlaska roditelja u inozemstvo ili drugih spriječenosti).
Zastupanje djeteta
Roditelji koji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb zastupaju svoje dijete u odnosima prema trećim osobama. Smatra se da jedan roditelj može zastupati dijete bez izričite suglasnosti drugog roditelja, osim za zastupanje djeteta u bitnim osobnim stvarima koje se odnosi se na promjenu djetetova imena; promjenu prebivališta, odnosno/djeteta; izbor ili promjenu vjerske pripadnosti; zastupanje u vezi s vrjednijim imovinskim pravima djeteta, za što je potrebna suglasnost oba roditelja ili/i odluka suda.
Odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski postupci ili liječenje te izbor škole, za koje odluke se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost, odnosno ako se drugi roditelj tome protivi potrebna je odluka suda koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.
Ako roditelji nisu postigli sporazum, sud će djetetu imenovati posebnog skrbnika u bračnim i obiteljskim sporovima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi; u postupcima osporavanja majčinstva ili očinstva; kad postoji sukob interesa između njega i njegovih zakonskih zastupnika u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova i u drugim slučajevima propisanim Obiteljskim zakonom i posebnim zakonima.
Dijete ima pravo izraziti svoje mišljenje u svim sudskom postupcima u kojima se odlučuje o njegovim osobnim i imovinskim pravima.
Iznimno, djetetu mlađem od četrnaest godina sud će omogućiti da izrazi svoje mišljenje putem posebnog skrbnika ili druge stručne osobe.
Skrbništvo nad maloljetnom djecom
Djetetu bez roditeljske skrbi centar za socijalnu skrb imenuje se skrbnika koji je zakonski zastupnik djeteta. Dijete se povjerava na svakodnevnu skrb skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.
Pod skrbništvo će se staviti dijete čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta; lišeni prava na roditeljsku skrb; lišeni poslovne sposobnosti u dijelu koji ih onemogućava u ostvarivanju roditeljske skrbi; maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost sklapanjem braka; odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a ostvarivanje roditeljske skrbi nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika; dali pristanak za posvojenje djeteta.
Prednost kod imenovanja skrbnika djetetu imaju srodnici djeteta, ako ispunjavaju propisane uvjete za skrbnika. Roditelji mogu za života u oporuci ili u obliku javnobilježničke isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatraju da bi se u slučaju njihove smrti najbolje skrbila o djetetu. U postupku imenovanja skrbnika djetetu se omogućava da izrazi svoje mišljenje.
Poveznica: Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15,98/19)
Roditeljske odgovornosti
Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u skrbi o djetetu i zaštiti djetetovih prava i dobrobiti te zakonskom zastupanju djeteta.
Roditelj se ne može odreći prava na roditeljsku skrb.
Roditelji su dužni skrbiti o djetetu u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i djetetovim mogućnostima.
Roditelji su dužni skrbiti o zdravlju, razvoju, njezi i zaštiti djeteta, odgoju i obrazovanju djeteta, upravljanju imovinom djeteta te zastupanju djeteta.
Roditelji su dužni poslušati svoje dijete i uvažiti njegovo mišljenje kada donose odluke u vezi s djetetovim osobnim i imovinskim pravima, u skladu s djetetovom dobi i zrelošću.
Dijete ima pravo na zdravlje, na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psihološkim i drugim razvojnim potrebama, pravo živjeti sa svojim roditeljima, a ako roditelji žive razdvojeno, dijete ima pravo na roditeljsku skrb obaju roditelja. Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sa svojim sposobnostima i svojom dobrobiti.
Roditelji zajednički ostvaruju pravo na roditeljsku skrb bez obzira žive li zajedno ili odvojeno. Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi roditelj umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi, lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na roditeljsku skrb ili je spriječen.
U drugim situacijama, jedan roditelj može samostalno ostvarivati roditeljsku skrb samo odlukom suda o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, u pojedinoj stvari, djelomično ili u potpunosti, ako je to u skladu s djetetovom dobrobiti.
Roditeljska skrb prestaje punoljetnošću djeteta, s navršenih osamnaest godina života.
Roditelji su dužni uzdržavati svoje punoljetno dijete koje se redovno školuje/studira te godinu dana po završetku školovanja, a najduže do dvadeset šeste godine života djeteta.
Poveznica: Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15 i 98/19)
Posvojenje djeteta uključujući posvojenje od bračnog ili izvanbračnog druga roditelja djeteta
Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajan odnos roditelja i djeteta. Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.
Posvojenjem nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.
Posvojiti se može dijete do osamnaeste godine života koje ima ispunjene pravne pretpostavke za posvojenje i ako je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta. Dijete koje je navršilo dvanaest godina daje svoj pristanak na posvojenje. Dijete ima pravo znati da je posvojeno. U postupcima posvojenja vodi se računa da braću i sestre posvoje isti posvojitelji, ako je to moguće i ako je u skladu s dobrobiti djeteta.
Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni/izvanbračni drug ako je drugi bračni/izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni/ izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog/izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.
Kad dijete posvaja jedan bračni, odnosno izvanbračni drug, potreban je pristanak drugoga bračnog, odnosno izvanbračnog druga.
Centar za socijalnu skrb izdaje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme za posvojenje (edukacija) koji se provodi tijekom postupka izdavanja mišljenja. Izdavanjem pozitivnog mišljenja potencijalne posvojitelje upisuje se Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj.
Posvojenje djeteta od bračnog/izvanbračnog druga roditelja djeteta
Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta.
Ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika i njegovog roditelja koji je u braku /izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te krvnim srodnicima toga roditelja.
Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku/izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.
Skrbništvo za punoljetne osobe
Institut skrbništva za punoljetne osobe propisan je odredbama Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15., 98/19. i (47/20. – Zakon o centru za posebno skrbništvo)), te podrazumijeva skrbništvo nad punoljetnom osobom lišenom poslovne sposobnosti.
Obiteljski zakon propisuje temeljna načela navedenog instituta, na način da se zaštita osoba s invaliditetom, ako je to moguće, osigurava drugim sredstvima i mjerama predviđenima posebnim propisima prije nego što se donese odluka o lišenju poslovne sposobnosti i skrbničkoj zaštiti, dok je u provođenju skrbničke zaštite potrebno težiti što je moguće manjim ograničenjima prava štićenika te u postupanju sa štićenikom uzimati u obzir osobnost, sadašnje ili ranije izražene stavove osobe, kao i zaštitu dostojanstva i dobrobiti štićenika, kao osobe pod skrbništvom. Osim toga sukladno navedenim temeljnim načelima potrebno je poticati samostalnog donošenja odluka od strane štićenika te istovremeno pružati podršku u donošenju odluka, kao i sudjelovanju u životu zajednice uz dužnost skrbnika da prihvati želje i osobne stavove štićenika osim ako su u suprotnosti s dobrobiti štićenika.
Svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama koje zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se.
Punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti poslovne sposobnosti u tom dijelu lišava sud u izvanparničnom postupku.
Postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.
Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
Sud će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu, dok će za poslove koji nisu određeni u istom rješenju osoba lišena poslovne sposobnosti imati poslovnu sposobnost te će navedene poslove moći samostalno poduzimati.
Zdravstvene ustanove i izabrani doktori opće odnosno obiteljske medicine dužni na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti centru za socijalnu skrb dostaviti podatke o duševnim smetnjama i drugim uzrocima zbog kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima te da je prije pribavljanja istih podataka potreban pristanak osobe čiji se podaci dostavljaju ili pristanak njezinog zakonskog zastupnika.
Centar za socijalnu skrb će predložiti sudu pokretanje postupka radi lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da bi osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti.
Nakon što postupak radi lišenja poslovne sposobnosti bude pokrenut, centar za socijalnu skrb će osobi za koju je isti postupak pokrenut, imenovati posebnog skrbnika, osim ako je ta osoba ovlastila punomoćnika. Navedeni posebni skrbnik je osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo, osim u slučaju ako je osoba u odnosu na koju se vodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odredila osobu za koju želi da ju zastupa u postupku radi lišenja poslovne sposobnosti (anticipirana naredba), kada će centar za socijalnu skrb tu osobu imenovati posebnim skrbnikom ako ispunjava ostale pretpostavke za imenovanje skrbnikom propisane Obiteljskim zakonom.
Centar za socijalnu skrb dužan je u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja suda kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti, donijeti rješenje o stavljanju te osobe pod skrbništvo i imenovanju skrbnika.
Sud može u izvanparničnom postupku odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja poslovne sposobnosti, odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati. Skrbništvo za punoljetne štićenike prestaje kad rješenje o vraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćno ili štićenik umre.
Skrbnik ne može biti osoba: 1. koja je lišena prava na roditeljsku skrb 2. koja je lišena poslovne sposobnosti 3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika 4. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika 5. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju i 6. s čijim je bračnim, odnosno izvanbračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
Postupak radi vraćanja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja, skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba prema kojoj će se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti.
U postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti nadležan je sud koji je opće mjesno nadležan za osobu prema kojoj se provodi postupak.
Zabilježba tražbine
Upis zabilježbe tražbine vrši se na nekretninama koje su u vlasništvu odraslog korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama.
Zabilježba se vrši u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva s učinkom da pravo namirenja Republike Hrvatske po osnovi povrata isplaćenih iznosa odnosno naknade štete utvrđeno ovršnom ispravom dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom tražbine pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava.
Korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu, uslugu organiziranog stanovanja i uslugu smještaja, osim usluge smještaja u kriznim situacijama zabilježbe tražbine se briše ako korisniku za života prestanu navedena prava, a nije počinio štetu, odnosno u slučaju smrti korisnika namirenjem od njegovih nasljednika (do visine vrijednosti naslijeđene imovine), uz mogućnost nagodbe ili otpisa duga.
Zabilježba se briše na temelju suglasnosti Ministarstva kada nadležno tijelo nakon prestanka prava utvrdi da nema obveze povrata isplaćenih iznosa ili obveze naknade štete.
Poveznica
Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/15,98/19)
Prekogranična naplata uzdržavanja
I/. Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.
Od 1. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj je u primjeni Uredba Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.
Kako bi se olakšala prekogranična naplata tražbina za uzdržavanje uspostavljen je sustav suradnje između Središnjih tijela država članica Europske unije (osim Danske). Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Središnjeg tijela Republike Hrvatske.
Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje i obveznici uzdržavanja protiv kojih je donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti, na obrascima sadržanima u prilozima Uredbe, sljedeće zahtjeve:
Uzdržavane osobe koje nastoje naplatiti uzdržavanje mogu podnijeti:
Zahtjev za priznavanje ili za priznavanje i proglašenje izvršivosti sudske odluke
Zahtjev za izvršni postupak sudske odluke donesene ili priznate u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad nema odluke, što uključuje prema potrebi i utvrđivanje roditeljstva
Zahtjev za izdavanjem sudske odluke u zamoljenoj državi članici kad priznavanje i izvršivost sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica, nije moguće
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica
Obveznici uzdržavanja protiv kojih je već donesena odluka o uzdržavanju mogu podnijeti sljedeće vrste zahtjeva:
Zahtjev za priznavanje sudske odluke na temelju koje se izvršenje prethodne sudske odluke suspendira ili ograničuje u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u zamoljenoj državi članici
Zahtjev za izmjenu sudske odluke donesene u državi koja nije zamoljena država članica
Moguće je i podnošenje zahtjeva za posebne mjere, ako nije podnesen niti jedan od gore navedenih zahtjeva. Zahtjevom za posebne mjere mogu se tražiti određene mjere koje su korisne i potrebne kako bi potencijalnom podnositelju nekog od gore navedenih zahtjeva pomogle pri podnošenju zahtjeva ili utvrđivanju treba li koji od gore navedenih zahtjeva podnijeti.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike će osigurati pomoć pri slanju i zaprimanju zahtjeva, pri pokretanju postupka ili omogućavanju lakšeg pokretanja postupka na temelju zahtjeva, pružiti pomoć pri osiguranju informacija o mogućnostima ostvarivanja pravne pomoći u državi kojoj se podnosi zahtjev i dr.
II/. Konvencija o međunarodnom namirenju uzdržavanja djeteta i drugim oblicima obiteljskog uzdržavanja, Haag, 2007., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. kolovoza 2014. godine.
U Republici Hrvatskoj u primjeni je i Protokol o pravu mjerodavnom za obveze uzdržavanja, Haag, 2007.
III/. Konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, New York, 1956.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove Prijamnog (posredničkog) tijela u postupcima radi naplate uzdržavanja povodom zahtjeva zaprimljenih iz drugih država ugovornica Konvencije i te poslove Otpremnog tijela u postupcima povodom zahtjeva za naplatu uzdržavanja od obveznika koji se nalazi u drugoj državi ugovornici ove Konvencije.
Detaljnije informacije o podnošenju zahtjeva za prekograničnu naplatu uzdržavanja dostupne su na dolje navedenim kontakt podatcima i korisnim poveznicama.
Kontakt podatci Središnjeg tijela i Prijamnog tijela te Otpremnog tijela Republike Hrvatske:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Trg Nevenke Topalušić 1
10000 Zagreb
Telefon: 01 555 7111
Telefon za pozive izvan Republike Hrvatske: +385 1 555 7111
Telefaks: 01 555 7222
E-mail: ministarstvo@mdomsp.hr
(Služba za međunarodnu suradnju u području zaštite djece)
Korisne poveznice:
Europski portal e-pravosuđe
https://e-justice.europa.eu/home.do?plang=hr&action=home
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_claims-47-hr.do
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_obligations_forms-274-hr.do
https://e-justice.europa.eu/content_maintenance_obligations-355-hr-hr.do?member=1
EUR-Lex – Pristup zakonodavstvu Europske unije
http://eur-lex.europa.eu/homepage.html
Haška konferencija za međunarodno privatno pravo
https://www.hcch.net/en/instruments/conventions/specialised-sections/child-support
Narodne novine
https://www.nn.hr/
Pomozite da postanemo bolji svojim komentarima: