Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Najčešća pitanja vezana za Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom možete pronaći u izboniku ispod.
Na koji način se može ispuniti obaveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom?
Obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom su svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Kvota iznosi 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih, a utvrđuje se mjesečno sa stanjem na zadnji dan u mjesecu.

Obveza se može ispuniti zapošljavanjem osoba s invaliditetom, zamjenskom kvotom, plaćanjem novčane naknade ili njihovim međusobnim kombiniranjem.

Zamjenska kvota uključuje niz različitih mogućnosti:

- sklapanje  ugovora o poslovnoj  suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava
- sklapanje  ugovora o poslovnoj  suradnji sa zaštitnom radionicom ili integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom
- primanje na praksu učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom
- primanje na praksu rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije
- sklapanje ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentima s invaliditetom
- primanje na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osoba s invaliditetom te
- stipendiranje redovnog obrazovanja osoba s invaliditetom.

U slučaju sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji, mjesečna vrijednost ugovora (bez PDV-a) mora iznositi najmanje 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti. Isto pravilo vrijedi i kod sklapanja ugovora o obavljanju studentskog posla te dodjele stipendija za redovno obrazovanje osoba s invaliditetom.

U slučaju primanja osoba s invaliditetom na praksu ili stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jedna takva osoba priznaje se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, obveznici su plaćanja novčane naknade u iznosu od 30% minimalne plaće, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni zaposliti.

Ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prati Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).
 
Pod kojim uvjetima osobe s invaliditetom ostvaruju prednost pri zapošljavanju?
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14 i 39/18), poslodavci iz javnog sektora su dužni prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

Prednost pod jednakim uvjetima podrazumijeva da osoba s invaliditetom mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jednako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja kandidata (pismeno testiranje i/ili intervju) kako bi ostvarila navedeno pravo. Dakle, tek ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ista ima pravo prednosti pri zapošljavanju.

Da bi osoba s invaliditetom ostvarila prednost pri zapošljavanju, dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

Dokazom o invaliditetu smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
 
Što je profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom?
Profesionalna rehabilitacija obuhvaća različite usluge, odnosno mjere i aktivnosti koje se provode s ciljem osposobljavanja osoba s invaliditetom za rad.

Standardima usluga profesionalne rehabilitacije predviđeno je ukupno 12 usluga profesionalne rehabilitacije:

- Rehabilitacijska procjena razine radnih sposobnosti, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa
- Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije
- Izrada perspektiva
- Analiza određenog radnog mjesta i radnog okruženja
- Stručna podrška i praćenje tijekom obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja s kraćim obrazovnim programom
- Stručna podrška i praćenje na određenom radnom mjestu i radnom okruženju
- Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija – Radni centar
- Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija – Virtualna radionica
- Izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša (arhitektonska prilagodba),te potrebne prilagodbe opreme i sredstava za rad (tehnička prilagodba)
- Procjena radne učinkovitosti
- Radno osposobljavanje na konkretnom radnom mjestu
- Obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje s kraćim obrazovnim programom.

Za pružanje usluga profesionalne rehabilitacije zaduženi su centri za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Usluge profesionalne rehabilitacije provode se u partnerstvu s osobom s invaliditetom na način da se osobu s invaliditetom detaljno upoznaje s aktivnostima koje će se provoditi u sklopu određene usluge, kao i s rezultatima provedene usluge.
 
Tko i pod kojim uvjetima može ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje osoba s invaliditetom?
Poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak zaposle osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote mogu ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nagrada se isplaćuje u iznosu od 30% minimalne plaće i u trajanju od najduže 12 mjeseci za svaku osobu s invaliditetom izvan propisane kvote.

Zahtjev za novčanu nagradu podnosi se Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), a uz obrazac zahtjeva poslodavac obvezno mora priložiti dokaz da je podmirio novčane obveze prema državi i radnicima po bilo kojoj osnovi.

Rok za podnošenje zahtjeva za novčanu nagradu za određeni mjesec je najkasnije do 20. dana slijedećeg mjeseca.

Novčanu nagradu ne mogu ostvariti tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe s javnim ovlastima.
 
Koja je razlika između integrativnih i zaštitnih radionica za zapošljavanje osoba s invaliditetom?
Integrativne i zaštitne radionice su ustanove ili trgovačka društva koja se osnivaju radi zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Status stječu na temelju suglasnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) o ispunjavanju svih potrebnih kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uvjeta. Navedeni uvjeti propisani su Pravilnikom o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 75/18).

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u integrativnim ili zaštitnim radionicama ovisi o stručnoj procjeni, odnosno nalazu i mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Broj zaposlenih osoba s invaliditetom u integrativnim radionicama iznosi najmanje 40% u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Zaštitne radionice su dužne zaposliti najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, od čega njih 20% na zaštitnim radnim mjestima. Zaštitna radna mjesta su ona radna mjesta koja zahtijevaju najjednostavnije radne operacije i u pravilu na njima rade osobe s invaliditetom kod kojih su utvrđene veće teškoće u radnom funkcioniranju, odnosno osobe s najtežim oblicima invaliditeta.

Integrativne i zaštitne radionice upisuju se u Knjigu evidencije koju vodi ZOSI.