Zakon o minimalnoj plaći

Najčešća pitanja vezana za Zakon o minimalnoj plaći možete pronaći u izborniku ispod.


 
Mogućnosti za povećanje visine minimalne plaće
Na temelju Zakona o minimalnoj plaći Vlada Republike Hrvatske za svaku kalendarsku godinu donosi Uredbu o visini minimalne plaće te se odluka za sljedeću kalendarsku godinu ima donijeti do 31. listopada tekuće godine.

U skladu sa navedenim zakonom minimalna se plaća ne može utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu, a povećava se nakon održanih konzultacija sa socijalnim partnerima, dakle sa predstavnicima radnika i predstavnicima poslodavaca kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljili interesi i jednih i drugih.
Dodaci na fiksni dio plaće
Zakonom o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 118/18) taksativno je nabrojano koja povećanja plaće se ne ubrajaju u iznos minimalne plaće. To su povećanja s osnove prekovremenog rada, noćnog rada, rada nedjeljom, rada blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Također, skrećemo pažnju na odredbu Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19) koji, kao opći propis kojim se u Republici Hrvatskoj uređuju radni odnosi, odredbom članka 91. stavak 3. propisuje što se smatra plaćom, pa se tako pod istom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da ugovorenu, utvrđenu ili propisanu  plaću, kao cjelinu predstavlja ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili posebnim propisom predviđeni zbroj fiksnog dijela (osnovne/minimalne) plaće i varijabilnog dijela (dodatnih davanja kao što su primjerice: uvećanja na ime prekovremenog rada, noćnog rada, rada nedjeljom ili blagdanom, uvećanja za tzv. minuli rad, uvećanja na ime otežanih uvjeta rada, uvećanja za uspješnost na radu, stimulacije, dodatak za ostvareni učinak i slično).
Minimalna plaća za 2021. godinu
Minimalna plaća je najniži mjesečni bruto iznos koji se isplaćuje radniku, za 2021. godinu iznosi 4.250,00 kn odnosno 3.400,00 kn neto a primjenjuje se počevši od plaće za siječanj 2021.
 
Napominjemo kako se navedeni iznos bruto minimalne plaće odnosi na rad u punom radnom vremenu, a u isti se ne ubrajaju povećanja s osnove prekovremenog rada, noćnog rada, rada nedjeljom, rada blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Obračun povećanja plaće prema Zakonu o minimalnoj plaći

Zakonom o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 118/18 i 120/21) taksativno je nabrojano koja povećanja plaće se ne ubrajaju u iznos minimalne plaće. To su povećanja s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada, rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Navedeni zakon, kao ni Zakon o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19), ne uređuju način obračuna povećanja plaće, već drugi izvori prava koji poslodavca obvezuju, a kojim su povećanja ugovorena, utvrđena ili propisana (npr. kolektivni ugovor, ugovor o radu, pravilnik o radu).

Stoga, poslodavac može ugovoriti odnosno utvrditi da se dodatak za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi obračunava na osnovicu koja je manja od iznosa minimalne plaće, ali tako obračunato povećanje plaće ne ubraja se u iznos minimalne plaće.

Napominjemo kako članak 3.a stavak 4. Zakona o minimalnoj plaći, koji je dodan zadnjim izmjenama i dopunom, uređuje način obračuna povećanja plaće, ali samo ako se ista obračunavaju temeljem stavka 1. istog članka u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. U tom slučaju, povećanja se izračunavaju za sate rada ostvarene u pojedinim uvjetima tako da se svaki dodatak obračunava na ugovorenu odnosno osnovnu plaću, iskazuje u apsolutnom iznosu te se tako utvrđeni dodaci zbrajaju i dodaju na ugovorenu odnosno osnovnu plaću.

Ugovaranje minimalne plaće u bruto iznosu

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 120/21) stupio je na snagu 1. prosinca 2021. godine te se sve njegove odredbe primjenjuju počevši od navedenog datuma.

Međutim, ukoliko je ugovorom o radu ugovorena minimalna plaća suprotno odredbama koje su stupile na snagu 1. prosinca 2021. godine (ako minimalna plaća nije ugovorena u bruto iznosu), poslodavac je dužan do 1. veljače 2022. godine ponuditi izmjenu ugovora o radu. Nakon navedenog datuma poslodavac će prekršajno odgovarati ako je u ugovoru o radu minimalna plaća ugovorena u neto iznosu.

Na ponudu izmjene ugovora o radu primjenjuju se opći propisi o radu. Ako radnik ne prihvati ponuđene izmjene ugovora o radu, poslodavac može, inzistirajući na istoj, radniku otkazati ugovor o radu i istovremeno predložiti sklapanje ugovora s izmijenjenim uvjetima koje radnik može, ali ne mora prihvatiti.

Određivanje minimalne plaće za radni odnos kraći od mjesec dana
Sukladno članku 3. stavku 1. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 118/18 i 120/21) minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu.
 
Stavak 7. istoga članka propisuje da se minimalna plaća radnika koji je u radnom odnosu s poslodavcem manje od mjesec dana, utvrđuje i isplaćuje razmjerno trajanju radnog odnosa odnosno vremena provedenog na radu u tom mjesecu, a u slučaju kada radnik radi u nepunom radnom vremenu i razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
 
Pri tome treba naglasiti da se trajanje radnog odnosa tijekom mjeseca računa razmjerno ukupnom broju dana mjeseca. Primjerice, ako je radni odnos započeo 17. siječnja 2022. godine, do kraja mjeseca ima 15 kalendarskih dana, odnosno (u slučaju ugovorenog punog radno vrijeme od 40 sati tjedno, pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka) 11 radnih dana odnosno 88 radnih sati. Broj radnih sati u razdoblju trajanja radnog odnosa ovisi o pojedinačnom rasporedu radnog vremena svakog radnika.
 
U navedenom slučaju, s obzirom da mjesec siječanj 2022. ima mjesečni fond sati od 168 sati (160 radnih sati i 8 sati blagdana) poslodavac će biti u obvezi obračunati plaću za 88 odrađenih sati u iznosi u od 2.455,36 kuna  (4.687,50 : 168 x 88). 
 
Dakle, način obračuna pripadajuće minimalne plaće je kako slijedi: iznos minimalne plaće podijeli se s ukupnim brojem radnih sati u mjesecu (uvećano za dane koje se ne rade, a za koje radnik ima pravo na naknadu plaće), a dobiveni iznos se množi sa odrađenim satima u razdoblju trajanja radnog odnosa.
 
Dodatno, ako je radnik zaposlen na nepuno radno vrijeme, primjerice pola radnog vremena, tada se u obzir uzima i navedena činjenica, pa se iznos minimalne plaće određuje i razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu, dakle pola od iznosa za puno radno vrijeme.
 
 
Razmjerni iznos  minimalne plaće za 2022. godinu (4.687,50 kuna)  u slučaju nepunog radnog vremena  
Ugovoreni sati rada Udio  ugovorenih sati u odnosu na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno Razmjerni iznos minimalne plaće  
 
dnevno tjedno  
7 35 87,50% 4.101,56 kn  
6 30 75,00% 3.515,63 kn  
5 25 62,50% 2.929,69 kn  
4 20 50,00% 2.343,75 kn  
3 15 37,50% 1.757,81 kn  
2 10 25,00% 1.171,88 kn  
1 5 12,50% 585,94 kn  
 

Intencija ovog ministarstva kao nositelja pripreme Zakona o minimalnoj plaći je bila, a vezano uz odredbu članka 3. stavka 7., zaštititi radnike kojima radni odnos nije trajao puni mjesec kako se ne bi pogrešno tumačilo da se u tom mjesecu na taj radni odnos ovaj Zakon ne treba primijeniti, obzirom da je stavkom 1. istog članka propisano da je minimalna plaća mjesečni iznos.
Isključenje otežanih uvjeta rada iz iznosa minimalne plaće
Vezano za upit ubrajaju li se u minimalnu plaću dodaci pojedinih granskih kolektivnih ugovora koji nisu izričito nazvani otežanim uvjetima rada te posebne nagrade za rad s osobama oboljelima od bolesti COVID-19 koje su propisane Odlukama Vlade Republike Hrvatske, dajemo sljedeće mišljenje:
 
Člankom 3. stavkom 4. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 118/18 i 120/21) propisano je kako se povećanja s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada, rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi ne ubrajaju u iznos minimalne plaće.
 
Stavkom 5. istoga članka propisano je kako se otežanim uvjetima rada smatraju oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.
 
Mišljenja smo da se ovom odredbom iz minimalne plaće isključuju sva povećanja koja pripadaju s osnove rada u uvjetima koji se po svojim obilježjima smatraju otežanim i za koje je, slijedom posebnosti istih, predviđeno povećanje plaće jednim od izvora iz članka 3. stavka 5. Zakona o minimalnoj plaći, neovisno o izrazima koji se za iste koriste.
           
Slijedom navedenog, povećanja plaće koja su ugovorena kolektivnim ugovorima različitih naziva (npr. posebni uvjeti rada ili samo uvjeti rada), pri čemu se podrazumijevaju uvjeti koji su po svojim obilježjima otežani, ne ubrajaju se u iznos minimalne plaće.
 
Vezano za posebne nagrade propisane Odlukom o posebnoj nagradi radnicima u sustavu zdravstva koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19, Odlukom o posebnoj nagradi radnicima u sustavu socijalne skrbi koji obavljaju poslove vezane za brigu o zdravlju i njegu korisnika usluge smještaja ili organiziranog stanovanja oboljelima od bolesti COVID-19, Odlukom o posebnoj nagradi pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske – zdravstvene službe koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 te Odlukom o posebnoj nagradi službenicima kaznenih tijela koji obavljaju poslove vezane za pružanje zdravstvene zaštite osobama lišenim slobode u zatvorskom sustavu oboljelima od bolesti COVID-19 (sve objavljene u Narodnim novinama pod brojem 136/20), mišljenja smo da se navedene posebne nagrade ne ubrajaju u iznos minimalne plaće.
 
Naime, predmetnim Odlukama izričito je navedeno da se radi o posebnim nagradama koje se isplaćuju uz plaću radnika.
Ugovaranje minimalne plaće u bruto iznosu II
Zaprimili smo više upita vezanih uz način određivanja minimalne plaće u skladu s odredbama Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 118/18 i 120/21), a koje se primjenjuju od 1. prosinca 2021. godine te dajemo mišljenje kako slijedi:
 
Člankom 3. stavkom 3. Zakona o minimalnoj plaći  propisano je kako se minimalnu plaću mora ugovoriti, utvrditi ili propisati u bruto iznosu (dakle u visini koliko minimalna plaća iznosi u bruto iznosu) ali se ne propisuje način na koji se ista izračunava.
 
Što se smatra plaćom proizlazi iz odredbe članka 91. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19), pa se tako pod istom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.
 
Nadalje, plaća radnika mora biti određena (na način da je ugovorom o radu utvrđen njen iznos) ili odrediva (na način da je ista utvrđena nekim drugim izvorom prava).
 
Iz navedenog proizlazi da poslodavac i radnik nisu obvezni ugovoriti minimalnu plaću isključivo ugovorom o radu, i to na način da se izričito navede brojčani iznos bruto minimalne plaće, već se u skladu s člankom 15. Zakona o radu  ugovorom o radu može uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje pitanje plaće.
 
Ako primjenom načina obračuna plaće temeljem navedenih izvora plaća odgovara bruto iznosu minimalne plaće, smatra se da nije u suprotnosti s člankom 3. stavkom 3. Zakona o minimalnoj plaći.