Može li umirovljenik uz korištenje mirovine i raditi?
Odredbom članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine obustavlja.
Istim člankom su propisani i izuzeci, odnosno isplata mirovine se neće obustaviti:
Za korisnike mirovine postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada na temelju ugovora o djelu, korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos, odnosno za koje postoji obveza sklapanja ugovora o radu. Ugovor o djelu se može sklopiti za izvršenje određenog, jednokratnog posla za ugovorenu naknadu. Izvođač posla ili djela radi za naručitelja posla samostalno i neovisno o naručitelju posla, ne radi pod nadzorom, uputama ili u organizaciji i radnom vremenu kojega određuje naručitelj posla. Nije nužno da izvođač osobno obavi posao i radi u svom raspoloživom vremenu. Izvođač posla odlučuje o mjestu i prostoru u kojemu će obavljati posao.
Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada. Ako je naručitelj posla poslodavac, odnosno osoba koja obavlja registriranu djelatnost, ugovor o djelu se ne smije sklopiti za poslove koji su iz osnovne djelatnosti poslodavca. Za razliku od ugovora o djelu, ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova koji pretpostavljaju u pravilu kontinuirani rad iz djelatnosti poslodavca, u organizaciji poslodavca i radnom vremenu koje odredi poslodavac, s njegovom opremom i sredstvima za rad, a rad se obavlja osobno. Poslodavac je odgovoran trećima za rezultat rada, a ne radnik.
Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavci, odnosno isplatitelji primitka po ugovoru o djelu su od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2016. godine bili oslobođeni od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u slučaju sklapanja ugovora o djelu s korisnikom mirovine. Isplatitelj primitka, kojeg ostvari korisnik mirovine je u navedenom razdoblju s osnova obavljenoga posla po ugovoru o djelu plaćao samo porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10% na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak). Također je istim zakonom uvedena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i umirovljenicima koji obavljaju domaću radinosti ili dopunsko zanimanja sukladno odredbama Zakona o obrtu.
Ako ostali korisnici mirovine stupe u radni odnos ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja im se isplata mirovine dok traje radni odnos ili obavljanje djelatnosti. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka zaposlenja, ili obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka osiguranja.
Korisnik prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti po osnovi koje je bio obvezno osiguran ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti koji nastave raditi na drugom poslu ili naknadno stupe u osiguranje i po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja, može se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za te mirovine.
Istim člankom su propisani i izuzeci, odnosno isplata mirovine se neće obustaviti:
- korisniku starosne mirovine:
- koji je ostvario starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjen ugovor o radu
- koji je ostvario starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu navedenog zakona, a koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
- korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika:
- koji je ostvario pravo na mirovinu i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjen ugovor o radu
- koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
- korisniku prijevremene starosne mirovine koji se nakon ostvarenja prava na mirovinu zaposli (mora doći do prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja)
- korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – kad se zaposli isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,5 (za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje se po mirovinskom faktoru 0,8)
- korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću – kad se zaposli isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,6667
- korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
- korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca koji se tijekom korištenja mirovine zaposli korisnicima starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba / zaposlenika na poslovima razminiranja – moguć rad do 4h uz isplatu mirovine u punom iznosu ili rad do 8h uz isplatu mirovine umanjene za 50%
- korisniku obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
- korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji obavljaju poslove upravitelja zadruge, kada te poslove obavljaju bez plaće i naknade
- korisniku koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost
Za korisnike mirovine postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada na temelju ugovora o djelu, korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos, odnosno za koje postoji obveza sklapanja ugovora o radu. Ugovor o djelu se može sklopiti za izvršenje određenog, jednokratnog posla za ugovorenu naknadu. Izvođač posla ili djela radi za naručitelja posla samostalno i neovisno o naručitelju posla, ne radi pod nadzorom, uputama ili u organizaciji i radnom vremenu kojega određuje naručitelj posla. Nije nužno da izvođač osobno obavi posao i radi u svom raspoloživom vremenu. Izvođač posla odlučuje o mjestu i prostoru u kojemu će obavljati posao.
Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada. Ako je naručitelj posla poslodavac, odnosno osoba koja obavlja registriranu djelatnost, ugovor o djelu se ne smije sklopiti za poslove koji su iz osnovne djelatnosti poslodavca. Za razliku od ugovora o djelu, ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova koji pretpostavljaju u pravilu kontinuirani rad iz djelatnosti poslodavca, u organizaciji poslodavca i radnom vremenu koje odredi poslodavac, s njegovom opremom i sredstvima za rad, a rad se obavlja osobno. Poslodavac je odgovoran trećima za rezultat rada, a ne radnik.
Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavci, odnosno isplatitelji primitka po ugovoru o djelu su od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2016. godine bili oslobođeni od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u slučaju sklapanja ugovora o djelu s korisnikom mirovine. Isplatitelj primitka, kojeg ostvari korisnik mirovine je u navedenom razdoblju s osnova obavljenoga posla po ugovoru o djelu plaćao samo porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10% na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak). Također je istim zakonom uvedena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i umirovljenicima koji obavljaju domaću radinosti ili dopunsko zanimanja sukladno odredbama Zakona o obrtu.
Ako ostali korisnici mirovine stupe u radni odnos ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja im se isplata mirovine dok traje radni odnos ili obavljanje djelatnosti. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka zaposlenja, ili obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka osiguranja.
Korisnik prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti po osnovi koje je bio obvezno osiguran ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti koji nastave raditi na drugom poslu ili naknadno stupe u osiguranje i po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja, može se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za te mirovine.