Zakon o mirovinskom osiguranju

Zakonom o mirovinskom osiguranju, propisano je da pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac) i 15 godina mirovinskog staža. U tom smislu staž osiguranja se računa za razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu, a iznimno i razdoblje u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, smatra se razdobljem provedenim u punom radnom vremenu.

Za žene je izvršeno postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu i povećanje mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 2020. do 2029. godine.

Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža i:
 

u godini	godine života	mjeseci
2025.	63	9
2026.	64	0
2027.	64	3
2028.	64	6
2029.	64	9

Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ispunjavaju uvjet za priznanje prava na starosnu mirovinu kada navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Ako se starosna mirovina stječe po prvi put, polazni faktor se kod izračuna mirovine povećava za 0,45 % po mjesecu, za svaki mjesec ostvarivanja prava nakon navršene propisane dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija).

Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju (razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju).

Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguraniku koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju prije navršene dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu, povećava se za 0,15 % po mjesecu nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45 % po mjesecu.



Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac).
 
Za žene je previđeno prijelazno razdoblje do 2029. godine u kojem se postupno povećava dobna granica i mirovinski staž za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu.
 
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši:
 

u godini	godine života	mjeseci	godine staža	mjeseci
2025.	58	9	33	9
2026.	59	0	34	0
2027.	59	3	34	3
2028.	59	6	34	6
2029.	59	9	34	9

Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ispunjavaju uvjet za priznanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Primjenjuje se linearno umanjenje od 0,2 % za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 2,4 % po godini do maksimalno 12 % za najviše 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu (tzv. penalizacija). Smanjenje polaznog faktora je privremeno i ukida se s navršenih 70 godina života, počevši od 1. siječnja 2026.

Članovi obitelji umrlog osiguranika iz članka 25. i 26. Zakona o mirovinskom osiguranju (udovica/udovac, djeca, roditelji, životni partner) imaju pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.

Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je do smrti bračnog druga navršila 50 godina života
2. ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili
3. ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno dijete ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti roditelja, a preživjeli bračni drug obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci

Ako do smrti osiguranika/korisnika nije navršila 50 godina, ali je imala 45 godina života pravo na obiteljsku mirovinu stječe kada navrše 50 godina života
Ako je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršila 50 godina života, zadržava pravo trajno, a ako pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu može ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.

Navedeni uvjeti primjenjuju se i na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje, bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje, životnog partnera, bivšeg životnog partnera s pravom na uzdržavanje, neformalnog životnog partnera i bivšeg neformalnog životnog partnera s pravom na uzdržavanje.

Bračnom drugu omogućeno je uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, korištenje i dijela obiteljske mirovine pod sljedećim uvjetima: 

1. da je navršio 65 godina života
2. da je jedini korisnik obiteljske mirovine (uz iznimku da se isplata dijela obiteljske mirovine može odrediti onom članu obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnost za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom)
3. da ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (80 x AVM koji od 1. siječnja 2025. iznosi 13,57 EUR = 1.085,60 eura).

Navedeni uvjeti primjenjuju se i na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje, bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje, životnog partnera, bivšeg životnog partnera s pravom na uzdržavanje, neformalnog životnog partnera i bivšeg neformalnog životnog partnera s pravom na uzdržavanje.

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 % od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, uz propisani najniži i najviši iznos.
 
Najniži iznos određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine (ali ne više od 50 % pripadajuće obiteljske mirovine), a najviši iznos dijela obiteljske mirovine, ako je zbroj starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine veći od 80 AVM-a, isplaćuje se u visini razlike do 80 AVM-a (AVM se usklađuje dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja). 
 
Ako je u isplati najniža odnosno najviša obiteljska mirovina, ona je osnovica za određivanje dijela obiteljske mirovine.
 
Korisniku starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine kojemu se uz mirovinu ostvarenu iz Republike Hrvatske isplaćuje i mirovina iz inozemstva, visina inozemne mirovine neće se uzimati u ukupnu svotu mirovine radi utvrđivanja prelazi li iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:
 
1. ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, a nakon te dobi u razdobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine života,
2. ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu,
3. ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti,
4. ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika.
 
To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života.
 
Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržava to pravo.
 

Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika) ili samog osiguranika, nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije.
 
Vještačenje radne sposobnosti osiguranika provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji donosi nalaz i mišljenje. Nakon provedene propisane revizije Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donosi rješenje kojim odlučuje o pravu na temelju činjenice o postojanju ili nepostojanju smanjenja radne sposobnosti i preostale radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti te drugim činjenicama o kojima ovisi pravo.
 
Uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu su:

1. postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
2. uvjet staža

 
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kod osiguranika, kada zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, postoji smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnosti ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.
 
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
 
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
 
Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života kraći je uvjet staža (navršena jedna odnosno dvije godine staža osiguranja).
 
Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Osiguranicima koji ostvaruju mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a utvrđena mirovina im je manja od najniže mirovine, ne primaju mirovinu prema navršenom stažu i plaći ostvarenoj tijekom radnog vijeka, nego ostvaruju za njih povoljniju mirovinu - najnižu mirovinu.
 
Od 1. srpnja 2025. najniža mirovina određuje se za svaku godinu u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine, uz primjenu odgovarajućeg polaznog i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Rad do polovice punog radnog vremena (4 sata) uz istovremenu isplatu punog iznosa mirovine moguć je za umirovljenike koji su ostvarili pravo prema općem ili posebnom propisu i to za korisnike:

1. starosne mirovine
2. prijevremene starosne mirovine
3. starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
4. obiteljske mirovine
5. dijela obiteljske mirovine
6. invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

Rad dulji od polovice punog radnog vremena (do 8 sati) uz istovremenu isplatu 50 % mirovine moguć je za:
korisnike starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima iz mirovinskog osiguranja (djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe, profesionalni vatrogasci, osobe koje rade na poslovima razminiranja i dr.).
 
Od 1. siječnja 2026. istu mogućnost imaju:
svi korisnici koji su mirovinu ostvarili prema općem ili posebnom propisu iz mirovinskog osiguranja koji su navršili 65 godina života i koji se tijekom korištenja mirovine zaposle, osim korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
 
Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti te korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo stekli zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 1. siječnja 2026. omogućen je rad do 3,5 sata uz istovremenu isplatu mirovine.
 
Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja može nakon prestanka zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti, ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine odnosno priznanje prava na novu mirovinu (osim korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti).

Od 1. siječnja 2026.  povećavaju se mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine.

Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.

Povećanje će obuhvatiti sve sadašnje i buduće korisnike invalidske mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će najkasnije do 31. ožujka 2026. po službenoj dužnosti odrediti invalidsku mirovinu s povećanim mirovinskim faktorom od 1. siječnja 2026., bez donošenja rješenja.

Od 1. siječnja 2026. korisnici starosne mirovine s navršenih 65 godina života imaju mogućnost nastaviti s obrtom ili obavljanjem djelatnosti uz istovremenu isplatu mirovine umanjenje za 50 %.

Od 1. siječnja 2026. roditelji njegovatelji i njegovatelji te udomitelji koji obavljaju standardno ili specijalizirano udomiteljstvo za djecu prema propisima iz sustava socijalne skrbi imaju mogućnost ostvarivanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života u iznosu od 50 %, uz zadržavanje statusa.

Navedenu mogućnost imaju i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja.

Mirovina se ne obustavlja:

1. korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisu kojim se uređuje tržište rada i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno kojima je izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
2. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost

Pravo na dodani staž ima majka ili posvojiteljica koja ispunjava uvjete za mirovinu. Navršenom mirovinskom stažu dodaje se 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava, već samo za određivanje visine mirovine).
 
Iznimno, pravo na dodani staž ostvaruje otac ili posvojitelj djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta (traje 70 dana nakon poroda do 6 mjeseci djetetova života, a mogu ga koristiti majka ili otac u cijelosti ili djelomično).
 
Za majku/posvojiteljicu obvezno osiguranu u I. i II. stupu, 12 mjeseci se dodaje na dio mirovine iz I. stupa ovisno o razdoblju (prije ili poslije uvođenja II. stupa) u kojem je navršen pretežiti staž.
 
Ako je roditelju oduzeta roditeljska skrb ne ostvaruje pravo na dodani staž.
 
Pravo na dodani staž od 12 mjeseci za određivanje mirovine imaju i tradicionalni i srodnički udomitelj koji su obavljali udomiteljstvo duže od deset godina. Ukoliko su bili osigurani u obveznom osiguranju u I. i II. stupu - 12 mjeseci se dodaje na dio mirovine iz I. stupa ovisno o razdoblju (prije ili poslije uvođenja II. stupa) u kojem je navršen pretežiti staž.

Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova organa što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost.
 
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30 % nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Od 1. siječnja 2025.​ osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja koje je nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 311,07 EUR.

Pravo na godišnji dodatak ostvaruju korisnici mirovine prema općem ili posebnom propisu.

Visina godišnjeg dodatka određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.
Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine.

Korisnik mirovine kojemu svota mirovine nije određena na temelju mirovinskog staža za određivanje mirovine godišnji dodatak određuje se na temelju 15 godina mirovinskog staža.

Godišnji dodatak isplaćuje se svake godine u prosincu.
 

Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine (AVM). 
AVM se usklađuje dva puta godišnje, od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine i određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.
 
AVM utvrđuje Upravno vijeće HZMO-a na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.