Zakon o mirovinskom osiguranju

Osiguranici koji ostvaruju mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kada im je utvrđena mirovina manja od najniže mirovine, ne primaju mirovinu prema navršenom stažu i plaći ostvarenoj tijekom radnog vijeka, nego ostvaruju za njih povoljniju mirovinu – najnižu mirovinu.

Od 1. siječnja 2023. najniža mirovina određuje se za svaku godinu u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Najniža mirovina ne pripada korisniku starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine,  korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Odredbom članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine obustavlja.
Istim člankom su propisani i izuzeci, odnosno isplata mirovine se neće obustaviti:

• korisniku starosne mirovine:
  • koji je ostvario starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjen ugovor o radu
  • koji je ostvario starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu navedenog zakona, a koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
• korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika:
  • koji je ostvario pravo na mirovinu i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjen ugovor o radu
  • koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
• korisniku prijevremene starosne mirovine koji se nakon ostvarenja prava na mirovinu zaposli (mora doći do prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja)
• korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – kad se zaposli isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,5 (za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje se po mirovinskom faktoru 0,8)
• korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću – kad se zaposli isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,6667
• korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno kojima je  izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
• korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca koji se tijekom korištenja mirovine zaposli korisnicima starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba / zaposlenika na poslovima razminiranja – moguć rad do 4h uz isplatu mirovine u punom iznosu ili rad do 8h uz isplatu mirovine umanjene za 50%
• korisniku obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
• korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji obavljaju poslove upravitelja zadruge, kada te poslove obavljaju bez plaće i naknade
• korisniku koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost

 
Za korisnike mirovine postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada na temelju ugovora o djelu, korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos, odnosno za koje postoji obveza sklapanja ugovora o radu. Ugovor o djelu se može sklopiti za izvršenje određenog, jednokratnog posla za ugovorenu naknadu. Izvođač posla ili djela radi za naručitelja posla samostalno i neovisno o naručitelju posla, ne radi pod nadzorom, uputama ili u organizaciji i radnom vremenu kojega određuje naručitelj posla. Nije nužno da izvođač osobno obavi posao i radi u svom raspoloživom vremenu. Izvođač posla odlučuje o mjestu i prostoru u kojemu će obavljati posao.
Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada. Ako je naručitelj posla poslodavac, odnosno osoba koja obavlja registriranu djelatnost, ugovor o djelu se ne smije sklopiti za poslove koji su iz osnovne djelatnosti poslodavca. Za razliku od ugovora o djelu, ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova koji pretpostavljaju u pravilu kontinuirani rad iz djelatnosti poslodavca, u organizaciji poslodavca i radnom vremenu koje odredi poslodavac, s njegovom opremom i sredstvima za rad, a rad se obavlja osobno. Poslodavac je odgovoran trećima za rezultat rada, a ne radnik.

Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavci, odnosno isplatitelji primitka po ugovoru o djelu su od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2016. godine bili oslobođeni od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u slučaju sklapanja ugovora o djelu s korisnikom mirovine. Isplatitelj primitka, kojeg ostvari korisnik mirovine je u navedenom razdoblju s osnova obavljenoga posla po ugovoru o djelu plaćao samo porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10% na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak). Također je istim zakonom uvedena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i umirovljenicima koji obavljaju domaću radinosti ili dopunsko zanimanja sukladno odredbama Zakona o obrtu.
Ako ostali korisnici mirovine stupe u radni odnos ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja im se isplata mirovine dok traje radni odnos ili obavljanje djelatnosti. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka zaposlenja, ili obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka osiguranja.

Korisnik prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti po osnovi koje je bio obvezno osiguran ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.

Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti koji nastave raditi na drugom poslu ili naknadno stupe u osiguranje i po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja, može se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za te mirovine.

Pravo na dodani staž ima majka ili posvojiteljica koja ispunjava uvjete za mirovinu. Navršenom mirovinskom stažu dodaje se 6 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava, nego za određivanje visine mirovine). Time se mirovina povećava za oko 2%.

Iznimno pravo na dodani staž ostvaruje otac ili posvojitelj djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta (traje 70 dana nakon poroda do 6 mjeseci djetetova života, a mogu ga koristiti majka ili otac u cijelosti ili djelomično).

Za majku/posvojiteljicu obvezno osiguranu u I. i II. stupu, 6 mjeseci se dodaje na dio mirovine iz I. stupa ovisno o razdoblju (prije ili poslije uvođenja II. stupa) u kojem je navršen pretežiti staž.
Ako je roditelju oduzeta roditeljska skrb ne ostvaruje pravo na dodani staž.

Članovi obitelji umrlog osiguranika iz članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (udovica/udovac, djeca, roditelji itd.) imaju pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.

Udovica, odnosno udovac koji je korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i ispunjava uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili posebnom propisu, može iznimno, koristiti i dio obiteljske mirovine pod uvjetom da je jedini korisnik obiteljske mirovine, ima navršenih 65 godina života i da mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Iznimno, isplata dijela obiteljske mirovine može se odrediti onom članu obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnost za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom.

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27% od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, a propisuje se najniži i najviši iznos.

Najniži iznos određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine (ali ne više od 50% pripadajuće obiteljske mirovine), a najviši iznos dijela obiteljske mirovine, ako je zbroj starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine veći od 80 AVM-a, isplaćuje se u visini razlike do 80 AVM-a (AVM se usklađuje dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja).  
Ako je u isplati najniža odnosno najviša obiteljska mirovina, ona je osnovica za određivanje dijela obiteljske mirovine.

Korisniku starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine kojemu se uz mirovinu ostvarenu iz Republike Hrvatske isplaćuje i mirovina iz inozemstva, visina inozemne mirovine neće se uzimati u ukupnu svotu mirovine radi utvrđivanja prelazi li iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:

1. ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina, ako je prijavljeno
službi za zapošljavanje radi zaposlenja,
2. ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti,
3. ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti,
4. ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika.
 
To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.

Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržava to pravo dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
 

Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova organa što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

U sklopu mirovinske reforme osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja povećana je 15% kako bi se osigurala socijalna zaštita osoba kod kojih dolazi do tjelesnog oštećenja na radu (od 1.1.2019. iznosi 1.502,63 kuna i dalje se usklađuje).

Invalidnost postoji kada je kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kod osiguranika, kada zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, postoji smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnosti ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.

Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika.

Skup mjera i aktivnosti koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti.

Stječe se obvezno ako smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastane prije 55. godine života uz uvjet mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (bez obzira na staž ako je uzrok ozljeda na radu/profesionalna bolest).

Naknada plaće ne može iznositi manje od najnižeg iznosa minimalne bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu (560,00 eura neto u 2023.).

Poslodavac je obvezan nakon upućivanja radnika na profesionalnu rehabilitaciju dostaviti prijavu o promjeni tijekom osiguranja.