- Objavljeno: 22.02.2024.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković: Najveće povećanje plaća u povijesti, 1,63 milijardi eura više za plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru
U uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je osnovne koeficijente zaposlenih u državnoj službi, Hrvatskoj vojsci i javnim službama.
Vlada je u svojoj politici, naglasio je premijer Plenković, išla za kontinuiranim rastom plaća unatoč krizama podsjetivši da je krizni kontekst s kojim smo bili suočeni bio bez presedana.
Naime, u proteklih skoro četiri godine država i društvo bili su suočeni s pandemijom, dva razorna potresa, energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, inflatornim pritiscima, afričkom svinjskom kugom te ekstremnim vremenskim nepogodama.
Unatoč krizama bez presedana, ostvarili smo rekordan rast plaća i mirovina, a građanima i gospodarstvu plasirali 7,2 milijarde eura pomoći
Unatoč tome, istaknuo je, ostvaren je rekordan rast plaća i mirovina te rekordna zaposlenost.
Minimalna plaća od 2016. do danas porasla je za 103 posto, odnosno s 414 na 840 eura.
Prosječna plaća porasla je sa 749 na 1191 eura, odnosno za 59 posto.
Prosječna mirovina narasla je s 357 na 551 euro, odnosno za 54 posto.
Bilježi se i najviša stopa zaposlenosti, od 70 posto, kao i najniža stopa nezaposlenosti od 6 posto.
Premijer Plenković podsjetio je i da je u krizi očuvano 800 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, a na nogama je ostalo 130 tisuća poduzeća i obrtništava.
Vlada je u proteklih nekoliko godina građanima i gospodarstvu plasirala 7,2 milijarde eura, kroz pakete pomoći, naglasio je.
Temeljni cilj reforme plaća u državnoj i javnim službama jest rast plaća i jednaka plaća za jednak rad
Govoreći o reformi plaća u državnoj i javnoj upravi, premijer Plenković kazao je da je njezin temeljni cilj bio ostvariti otprilike jednaku plaću za jednak rad, neovisno o tome u kojem resoru odnosno službi je netko zaposlen.
Nastojalo se, dodao je, doći do objektivnog vrednovanja posla koji se obavlja na pojedinom radnom mjestu i voditi računa o ujednačavanju plaća u državnoj službi i javnim službama za iste poslove i poslove jednake složenosti.
Uz to, cilj je bio osigurati i primjerene plaće za sve državne službenike i namještenike, pripadnike Hrvatske vojske i sve zaposlene u javnim službama.
Kao primjer nepravednog sustava u kojem su ljudi za gotovo isti posao imali bitno različite plaće, premijer je naveo radno mjesto administrativnog tajnika gdje je koeficijent varirao od 0,824 do 1,067.
Drugi ostvareni ciljevi
Cilj je Vlade bio da se to ujednači, a da se pritom koeficijent odnosno plaća poveća.
Ovom je reformom, kazao je premijer, ostvaren cilj veće pravednosti prema svima, zatim znatno povećanje svih koeficijenata u državnim i javnim službama.
Kako bi ilustrirao prosječno povećanje plaća, usporedio je plaće iz ožujka 2023. s plaćama koje će se u travnju isplatiti za ožujak ove godine. Taj će rast, dodao je, biti 31,9 posto.
Ostvaren je i cilj većih povišica za deficitarna zanimanja u državnoj i javnim službama, primjerice za informatičku struku.
Nakon ove reforme, naglasio je premijer Plenković, najniža plaća za radno mjesto administrativnih radnika iznosit će 1.000 eura.
Propisani su i kriteriji za vrednovanje radnih mjesta čime se ona objektivno vrednuju, a uspostavljeno je i središnje tijelo - Vijeće za praćenje sustava plaća.
Reforma povećava plaće za 244 tisuće zaposlenika
Govoreći o obuhvatu reforme, premijer je naglasio kako ona obuhvaća 244 tisuće zaposlenih u javnim i držanoj službi.
Zatim, dodao je, ovaj novi sustav jednostavnije i pravednije kategorizira radna mjesta.
Spajaju se radna mjesta iste ili slične složenosti, na temelju vrednovanja.
Smanjuje se broj naziva radnih mjesta - u državnoj službi s 1.575 na 898, u javnim službama s 965 na 487, odnosno sveukupno s 2540 na 1385.
Faze reforme
Premijer Plenković podsjetio je da je ova reforma započela povećanjem plaća za 100, 80 ili 60 eura za 214 tisuća zaposlenika s najnižim plaćama u lipnju prošle godine. Uz to, uvećan je regres s 200 na 300 eura.
Zatim, kroz pregovore sa sindikatima dogovoreno je povećanje osnovice za 5 posto u listopadu.
Uvećana je i božićnica s 232 na 300 eura, a ugovoreno je i novo pravo - uskrsnica od 100 eura.
Poreznom reformom koja je stupila na snagu 1. siječnja ostvareno je prosječno povećanje plaća od 40 eura, što je ovisilo i o odlukama lokalnih razina vlasti koje su svojom odgovornošću mogle omogućiti veće prihode ljudima koji žive u njihovim sredinama. Dio je tu prigodu iskoristio, dodao je premijer, a dio nije.
Nakon što Vlada danas usvoji ove uredbe, kazao je premijer, slijedi razdoblje pisanja novih rješenja svim zaposlenicima kako bi se u travnju isplatile plaće za ožujak prema ovoj reformi.
Premijer Plenković osvrnuo se i na rast osnovice za obračun plaća kako bi se podsjetilo koliko je ona rasla i u kojem razdoblju.
Od 2009. do 2016. rast osnovice bio je nula posto, a od 2016. do danas čak 40 posto
Od 2009. do 2016., naveo je, ukupno povećanje osnovice bilo je nula posto.
Nakon toga, naglasio je, slijedi promjena politike i ova Vlada kroz partnerstvo sa sindikatima i rad na boljim ekonomskim i financijskim okolnostima Hrvatske osigurava rast osnovice od 40 posto.
Svega toga ne bi bilo, naglasio je, bez odgovornog upravljanja javnim financijama koje je, osim toga, dovelo i do podizanja kreditnog rejtinga za četiri stupnja prema sve tri svjetske agencije u razinu investicijskog i to s pozitivnim izgledima.
Toga ne bi ni bilo da se Vlada nije izborila za značajna europska sredstva, i kroz Višegodišnji financijski okvir i kroz Instrument EU iduće generacije.
Ne bi toga ni bilo da nominalni BDP od 2016., kada je iznosio 47 milijardi eura, nije na kraju 2023. dosegao 75 milijardi eura, pa da BDP per capita, koji je 2016. bio 11.500 eura, danas bude 20.000 eura.
Vlada je, naglasio je premijer, to mogla ostvariti zahvaljujući okolnostima koje je stvorila - sigurnog pravnog okvira, rasterećujuće porezne politike i predvidljivog smjera zemlje, a to je čvrsto sidrenje zemlje u dublju integraciju članstvom u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, te OECD-u.
"Ovo je sve moguće zato što smo zemlju vodili u ispravnom smjeru", poručio je premijer Plenković.
Prosječni rast plaće u državnoj službi za SSS 47 posto, za VŠS 48 posto i za VSS 28 posto
Govoreći konkretnije o promjenama u sustavu koeficijenata u državnoj službi, premijer je naveo kako u njoj radi 54.587 službenika i namještenika.
Broj naziva radnih mjesta je prepolovljen, odnosno s 908 na 55 za službenike i namještenike, te s 667 na 343 za policijske službenike.
Srednja stručna sprema, koja je u ožujku 2023. imala najmanju plaću, onu od 553 eura u ožujku 2024. će imati 795, a prosječna plaća za srednju stručnu spremu, koja je u ožujku 2023. bila 791 eura, u ožujku 2024. bit će 1.161 euro.
Prema tome, rast prosječne plaće za srednju stručnu spremu u državnoj službi iznosit će 47 posto.
Za visoku školsku spremu u ožujku 2023. najmanje primanje bilo je 650 eura, a u ožujku 2024. bit će 1.056 eura. Prosječna plaća za visoku školsku spremu u ožujku 2023. bila je 975 eura, a u ožujku 2024. bit će 1.439 eura.
Rast prosječne plaće za visoku školsku spremu u državnoj službi iznosit će 48 posto.
Za visoku stručnu spremu najmanja plaća u ožujku 2023. godine iznosila je 754 eura, a prosječna 1.574 eura, dok će u ožujku 2024. najmanja iznositi 1.226 eura, a prosječna 2.016 eura.
Rast prosječne plaće za visoku stručnu spremu u državnoj službi iznosit će 28 posto.
Najveće povećanje plaća u Hrvatskoj vojsci nakon niza godina
Predstavljajući povećanje plaća u Hrvatskoj vojsci, premijer Plenković naglasio je da se radi o najvećem povećanju plaća u Hrvatskoj vojsci nakon niza godina, podsjetivši da je vojska u vremenu nekih ranijih vlada doživljavala i smanjenja plaća.
U tom je kontekstu premijer naglasio da je ova Vlada, u odnosu na 2016. kad je proračun Ministarstva obrane iznosio oko 55 milijuna eura, toliko povećala proračun da on sada iznosi milijardu i 180 milijuna eura.
Vlada je, poručio je, vratila hrvatskoga vojnika u središte hrvatske obrambene politike i vratili mu materijalna prava koja su mu ranije bila oduzeta i određenim dodacima kompenzirala nepravde u smislu ranijeg nepovećanja plaća.
Ovom reformom prosječni rast plaća u oružanim snagama rastu 38 posto.
Povećanje plaće u obrazovnom sustavu
Što se tiče reforme plaća u javnim službama, premijer je naglasio kako je obuhvat ovdje puno veći jer u javnim službama radi 186 tisuća zaposlenika.
I ovdje je prepolovljen broj naziva radnih mjesta, s 965 na 487.
Kao primjer reforme u javnim službama, naveo je plaće za učitelje i profesore, izrazivši poštovanje prema toj važnoj profesiji koja odgajaju i obrazuju djecu i mlade.
Podsjetio je da je 2022. koeficijent za nastavnike/učitelje iznosio 1,599, 2023. 1,737, a sada nakon ove reforme bit će 2,01., dodajući da je propisani koeficijent bio 1,406.
To znači 490 eura bruto viša plaća za učitelje, naglasio je premijer Plenković.
Kad je riječ o učitelju mentoru, koeficijent ide na 2,17, a povećanje 474 eura bruto.
Kod višeg asistenta koeficijent će iznositi 2,5, u odnosu na propisani 1,6, a radi se o povećanju plaće za 574 eura bruto.
Kao još jedan primjer naveo je radno mjesto docenta, koje s propisanog koeficijenta 1,843 ide na 2,90, a bruto povećanje plaće iznosi 649 eura.
Za redovitog profesora propisani koeficijent bio je 2,425, a sada će biti 3,80, s povećanjem bruto plaće od 838 eura.
Povećanje plaće u zdravstvenom i socijalnom sustavu
Predstavljajući neke primjere prosječnog povećanje plaća u zdravstvenom sustavu, premijer Plenković naveo je da će koeficijent za zdravstvenog radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, srednja stručna sprema, s 0,951 biti povećan na 1,55, što je povećanje od 346 eura bruto.
Doktor medicine i doktor dentalne medicine, kojemu je propisani koeficijent bio 1,659, s ovim povećanjem imat će koeficijent 2,920, a povećanje plaće od 355 eura bruto.
Doktor medicine specijalist i doktor dentalne medicine specijalist, kojemu je propisani koeficijent bio 2,367, imat će koeficijent 3,82, a povećanje plaće iznosi 585 eura bruto.
Stručni radnik u sustavu socijalne zaštite, kojem je koeficijent propisani 1,400, nakon ove reforme imat će koeficijent 2,17, a povećanje plaće iznosi 507 eura bruto.
Kako je prošlo ljeto bilo puno govora o plaćama zapisničara u tijelima sudske vlasti, premijer Plenković izdvoji je i taj primjer.
Taj je koeficijent bio 0,990 2022., u 2023. on je povećan na 1,302, a sada će imati 1,44, što je povećanje plaće od 488 eura bruto.
Koeficijent policijskog službenika 4. kategorije s propisanog 0,865 ide na 1,60, a radi se o rastu od 483 eura bruto.
Za informatičke savjetnike propisani koeficijent bio je 1,232, a sada ide na 2,05, odnosno rast plaće od 852 eura bruto.
Paket za povećanje plaća ukupno je vrijedan 1,63 milijarde eura
Rekapitulirajući predstavljeno, premijer je naveo koliko je iznosilo povećanje plaća ukupno.
Za privremeni dodatak za najniže koeficijente od lipnja 2023. do ožujka 2024. utrošeno je 300 milijuna eura.
Povećanje osnovice za 5 posto u listopadu 2023. iznosilo je 298 milijuna eura.
Za povećanje božićnica s 232 na 300 eura u prosincu 2023. utrošeno je 17 milijuna eura.
Za novo pravo uskrsnicu u iznosu od 100 eura u ožujku 2024. isplatit će se 25 milijuna eura.
Prosječno povećanje koeficijenata u odnosu na prosinac 2023. od ožujka 2024. iznosit će 920 milijuna eura, a povećanje plaća u Hrvatskoj vojsci 70 milijuna eura.
"Ukupan trošak ove reforme - državne službe, javne službe, Hrvatska vojska, sigurno-obavještajni sustav - jest 1,63 milijarde eura više za plaće ljudi u državnom i javnom sektoru. Radi se o najvećem povećanju u povijesti i najkvalitetnijem ujednačavanju ikada te poticaju ljudima za njihov rad i trud", poručio je premijer Plenković.
Iako je donošenje koeficijenata jednostrani akt Vlade, naglasio je premijer, ona je uvažila ideje, ispravke i korekcije sindikata.
Zahvalivši svim članovima i članicama Vlade na trudu koji su uložili, naglasio je kako taj proces nije bio nimalo jednostavan niti lagan podsjetivši da ga nijedna druga vlada nije htjela učiniti do sada.
Ako ima grešaka i nelogičnosti, dodao je, to se sve može u budućem vremenu ispraviti.
"Ali je namjera Vlade dobra. Namjera Vlade je povećati ekonomski standard zaposlenih u državnim i javnim službama pa time pridonijeti dinamici gospodarskoga rasta u Hrvatskoj uopće te na taj način pokazati smjer privatnom sektoru, za koji smo ogromne napore učinili kako bi kroz krizu prošao sa što manje teških situacija", zaključio je.
Izvor: Vlada RH
Foto: Vlada RH