Zakon o tržištu rada
Najčešća pitanja vezana za Zakon o tržištu rada možete pronaći u izborniku ispod.
Tko se smatra nezaposlenom osobom u smislu Zakona o tržištu rada
Nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina koja nije u radnom odnosu, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako:
1. ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini
2. nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu odnosno nema više od 25 % udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi
3. nije član zadruge ili upravitelj zadruge
4. nije predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator
5. nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva
6. ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu
7. nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju
8. nije zaposlena prema posebnim propisima
9. nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje
10. ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu
11. nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove
12. nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti ili
13. nije redoviti učenik ili student.
1. ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini
2. nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu odnosno nema više od 25 % udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi
3. nije član zadruge ili upravitelj zadruge
4. nije predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator
5. nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva
6. ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu
7. nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju
8. nije zaposlena prema posebnim propisima
9. nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje
10. ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu
11. nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove
12. nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti ili
13. nije redoviti učenik ili student.
Tko i pod kojim uvjetima ostvaruje pravo na novčanu naknadu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?
Pravo na novčanu naknadu ostvaruju nezaposlene osobe po prestanku radnog odnosa ako radni odnos nije prestao voljom ili krivnjom radnika (primjerice sporazumnim raskidom ugovora o radu, redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika i izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze).
Pravo na novčanu naknadu ostvaruju i nezaposlene osobe koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost iz opravdanih razloga (primjerice zbog insolventnosti, poslovanja s gubitkom ili zaključenja stečajnog postupka).
Osnovni uvjet kod utvrđivanja prava na novčanu naknadu propisan je člankom 46. stavak 1. Zakona o tržištu rada prema kojemu pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnost, odnosno prestanka privremene nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa/ obavljanja samostalne djelatnosti.
Pravo na novčanu naknadu ostvaruju i nezaposlene osobe koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost iz opravdanih razloga (primjerice zbog insolventnosti, poslovanja s gubitkom ili zaključenja stečajnog postupka).
Osnovni uvjet kod utvrđivanja prava na novčanu naknadu propisan je člankom 46. stavak 1. Zakona o tržištu rada prema kojemu pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnost, odnosno prestanka privremene nesposobnosti za rad, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa/ obavljanja samostalne djelatnosti.
Kada nezaposlena osoba može ostvariti pravo na isplatu novčane naknade u jednokratnom odnosu?
Nezaposlena osoba koja ima pravo na novčanu naknadu može tražiti da joj se ista isplati u jednokratnom iznosu radi zapošljavanja ili samozapošljavanja.
Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti nezaposlenoj osobi za:
1) registraciju obrta odnosno samostalne djelatnosti
2) zapošljavanje u postojećem trgovačkom društvu u kojem nema više od 25% udjela ili
3) osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u njemu bez obzira na udjele.
Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti nezaposlenoj osobi za:
1) registraciju obrta odnosno samostalne djelatnosti
2) zapošljavanje u postojećem trgovačkom društvu u kojem nema više od 25% udjela ili
3) osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u njemu bez obzira na udjele.
Kada nezaposlena osoba može ostvariti pravo na novčanu naknadu do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tzv. “trajnu“ novčanu naknadu?
Sukladno članku 54. stavku 2. Zakona o tržištu rada, pravo na novčanu naknadu do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu imaju nezaposlene osobe koje su na radu provele više od 32 godine i kojima nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Podnio/la sam zahtjev HZZ-u za dodjelu sredstava u svrhu samozapošljavanja. Je li moguće prvo otvoriti tvrtku i početi raditi pa naknadno dobiti sredstva od HZZ-a namijenjena samozapošljavanju?
Registracijom obrta ili trgovačkog društva prestajete se voditi kao nezaposlena osoba evidentirana na HZZ-u (Zakon o tržištu rada) te više ne udovoljavate uvjetima za dodjelu sredstava namijenjenih samozapošljavanju, jer se sredstva za samozapošljavanje mogu odobriti isključivo nezaposlenoj osobi prijavljenoj u evidenciji HZZ-a.
Stoga Vam savjetujemo da pričekate obavijest Zavoda o pozitivnoj ocjeni zahtjeva za dodjelu sredstava za samozapošljavanje prije nego što registrirate obrt ili trgovačko društvo.
Stoga Vam savjetujemo da pričekate obavijest Zavoda o pozitivnoj ocjeni zahtjeva za dodjelu sredstava za samozapošljavanje prije nego što registrirate obrt ili trgovačko društvo.
Što je potrebno za upis agencije za posredovanje pri zapošljavanju u evidenciju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava?
Za obavljanje djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem (agencija za posredovanje pri zapošljavanju) potrebno je, najprije registrirati navedenu djelatnost kao trgovačko društvo ili obrt. Potom je potrebno trgovačko društvo ili obrt upisati u odgovarajući evidenciju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.
Za upis u evidenciju Ministarstva potrebno je dostaviti:
• zahtjev s 20,00 kuna biljega
• presliku rješenja o registraciji trgovačkog društva ili obrta.
Napominjemo da trgovačko društvo ili obrt, uz djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, može obavljati i djelatnosti istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja, djelatnosti savjetovanja u vezi s upravljanjem te djelatnost ustupanja radnika korisnicima za privremeno obavljanje poslova prema posebnom propisu.
Ministarstvo će tada izdati potvrdu o upisu trgovačkog društva ili obrta u odgovarajuću evidenciju.
Za upis u evidenciju Ministarstva potrebno je dostaviti:
• zahtjev s 20,00 kuna biljega
• presliku rješenja o registraciji trgovačkog društva ili obrta.
Napominjemo da trgovačko društvo ili obrt, uz djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, može obavljati i djelatnosti istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja, djelatnosti savjetovanja u vezi s upravljanjem te djelatnost ustupanja radnika korisnicima za privremeno obavljanje poslova prema posebnom propisu.
Ministarstvo će tada izdati potvrdu o upisu trgovačkog društva ili obrta u odgovarajuću evidenciju.
Na koji način se sklapa ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi? Koliko najduže može trajati sezonski rad u poljoprivredi?
Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se, prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.
Putem ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi mogu raditi nezaposlene osobe, kao i umirovljenici, bez gubitka prava koja ostvaruju na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Dnevni vrijednosni kupon/vaučer kojim se na dnevnoj osnovi plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), može se kupiti u poslovnicama FINA-e.
Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi papirnati je Obrazac USP-1 koji se također može kupiti u poslovnicama FINA-e.
Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju.
Sezonski radnik je za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor o sezonskom radu.
Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, sezonski radnik je dužan Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima.
Putem ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi mogu raditi nezaposlene osobe, kao i umirovljenici, bez gubitka prava koja ostvaruju na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Dnevni vrijednosni kupon/vaučer kojim se na dnevnoj osnovi plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), može se kupiti u poslovnicama FINA-e.
Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi papirnati je Obrazac USP-1 koji se također može kupiti u poslovnicama FINA-e.
Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju.
Sezonski radnik je za vrijeme rada obvezan kod sebe imati ugovor o sezonskom radu.
Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, sezonski radnik je dužan Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima.
Koji poslovi se smatraju privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi?
Privremeni odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi je posao u području:
– bilinogojstva koji obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala
– stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje
– ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.
– bilinogojstva koji obuhvaća pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje, utovar i istovar poljoprivrednih proizvoda ili repromaterijala
– stočarstva koji obuhvaća striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada te premještanje košnica i vrcanje meda, sakupljanje i sortiranje jaja, prikupljanje i utovar peradi, čišćenje objekata između proizvodnih ciklusa, utovar i istovar stoke ili hrane za životinje
– ribarstva koje obuhvaća gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama, uzgoj slatkovodne i morske ribe i školjkaša te preradu ribe i drugih vodenih organizama.
Tko se ne može zaposliti na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovimana poljoprivredi?
Na sezonskim poslovima u poljoprivredi, putem vrijednosnih kupona, ne može se zaposliti osoba koja:
1. je zaposlena osoba odnosno samozaposlena osoba i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja
2. je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove
3. ima utvrđenu opću nesposobnost za rad ili
4. je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme
1. je zaposlena osoba odnosno samozaposlena osoba i osoba koja se nalazi u nekom radnom ili socijalnom statusu na temelju kojega je obvezno osigurana prema posebnim propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja
2. je zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojem obavlja ugovorene poslove
3. ima utvrđenu opću nesposobnost za rad ili
4. je osigurana na produženo osiguranje prema posebnom propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, osim ako je osigurana na produženo osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, tijekom privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti ili za vrijeme nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme