Garancija za mlade

Garancija za mlade je novi pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina!) nastoji što brže aktivirati na tržištu rada.

Brza aktivacija na tržištu rada osigurava veću motiviranost mlade osobe za traženjem posla i zapošljavanjem, kao i brzu nadogradnju znanja i vještina koje je osoba stekla tijekom obrazovanja.

Brza aktivacija podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku od 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira je li osoba prijavljena u zavodu za zapošljavanje ili ne.

Kvalitetna ponuda odnosi se na:
  • ponudu za posao ili
  • ponudu naukovanja, odnosno vježbeništva i pripravništva ili
  • nastavak obrazovanja,
  • s naglaskom na prilagodbu individualnim mogućnostima i potrebama pojedine mlade osobe.

Sama Garancija za mlade tako ne garantira zapošljavanje, već predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku.

KONTEKST DONOŠENJA

U prosincu 2012. Vijeće EU usvaja političke smjernice pod nazivom Paket mjera za zapošljavanje mladih (Youth Employment Package), prvenstveno usmjerene poboljšanju prijelaza mladih ljudi iz sustava obrazovanja na posao.

Sastoji se od dvije preporuke i jedne potporne inicijative za naukovanje, pripravništvo i mobilnost, kojima se obuhvaća niz mjera za pomoć državama članicama, posebice za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih i njihove socijalne isključenosti:
 
  • Preporuka Vijeća EU o uspostavi Garancije za mlade,
  • Preporuka Vijeća EU o Kvalitativnom okviru za pripravništvo i
  • Alijansa za naukovanje

Cilj Paketa: povećati zapošljivost i zapošljavanje mladih građana Europske unije u dobnoj skupini od 15 do navršenih 25 godina

Detaljnije informacije možete pronaći na poveznici www.gzm.hr , a najčešća pitanja u izborniku ispod.
Kako se uključiti u Garanciju za mlade?
Republika Hrvatska od siječnja 2014. godine provodi Preporuku o uspostavi Garancije za mlade. Prema Preporuci, kako bi mlada osoba mogla izravno koristiti mjere Garancije, mora biti nezaposlena, odnosno u tzv. statusu NEET (engl. Not in Employment, Education or Training). Također, mora biti prijavljena u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što predstavlja početnu točku računanja perioda u od četiri mjeseca unutar kojeg se treba vratiti u zaposlenost, osposobljavanje ili obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Ujedno, mora imati navršenih 15 godina, a ne smije biti starija od 29 godina (dakle, u mjere može biti uključena sve do dana prije 30. rođendana).

Prijavom u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nezaposlena mlada osoba stječe mogućnost korištenja velikog broja mjera i podrške u svom daljnjem profesionalnom razvoju – od podrške prilikom izbora karijere do savjetovanja u vezi traženja odgovarajućeg posla, odgovarajućeg obrazovanja ili osposobljavanja usklađenog s potrebama tržišta rada, koje će pomoći u bržem pronalasku posla

Više o mjerama i Garanciji za mlade možete pronaći na Internet stranici www.gzm.hr.

 
Što se zapravo mladima „garantira“ putem Garancije za mlade / Youth Guarantee?
Garancija za mlade novi je i inovativan pristup Europske unije u rješavanju problema nezaposlenosti mladih. Cilj Garancije je uspostaviti sustav podrške svim osobama mlađim od 25 godina (u Republici Hrvatskoj, osobama mlađima od 30 godina) kojim će se omogućiti da mladi unutar četiri mjeseca od završetka školovanja ili gubitka prethodnog zaposlenja, dobiju kvalitetnu i konkretnu ponudu. Kvalitetna ponuda podrazumijeva ponudu za posao, praksu, pripravništvo ili za nastavak obrazovanja te mora biti prilagođena pojedinačnim potrebama i situaciji.

Treba naglasiti da sama Garancija ne garantira posao, već predstavlja politički instrument kojim se potiču strukturne reforme, a koje prvenstveno trebaju omogućiti brzu aktivaciju mladih osoba u najkraćem mogućem roku, kako bi nastavili svoje obrazovanje ili ostali povezani s tržištem rada.
 
Koja je dobna granica za uključivanje u mjere Garancije za mlade?
U mjere Garancije za mlade u Republici Hrvatskoj mogu biti uključene sve mlade NEET osobe koje imaju navršenih 15 godina, a mlađe su od 30 godina (dakle, do dana prije30. rođendana).

Premda sama Preporuka Vijeća Europske unije o uspostavi sheme Garancije za mlade predviđa kako bi se Garancijom trebale obuhvatiti osobe od 15 do najviše 25 godina života, na inicijativu Hrvatske i nekoliko drugih država članica, omogućeno je uključivanje u mjere i osobama do 30 godina. Danas je većina Država članica pomaknula dobnu granicu na osobe mlađe od 30 godina.

U Hrvatskoj prioritet su mladi u NEET statusu (odnosno mladi koji nisu zaposleni, nisu u obrazovanju ili osposobljavanju) s nižim kvalifikacijama i visoko obrazovani mladi bez radnog iskustva jer analize pokazuju da najteže dolaze do zaposlenja. Također, prioritet su i neaktivni mladi, odnosno mlade NEET osobe koje nisu prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
 
Što sadrži Plan implementacije Garancije za mlade?
Plan implementacije sadrži potpuni opis reformi i mjera koje Republika Hrvatska provodi kako bi se svakoj mladoj osobi od 15 pa sve do navršenih 30 godina života omogućila aktivacija na tržištu rada u roku od 4 mjeseca od ulaska u registriranu nezaposlenost (od prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje).

Radi se o dokumentu bliskom akcijskom planu, izrađenom prema uputi Europske komisije, a temeljem Preporuke Vijeća Europske unije o uspostavi Garancije za mlade, od 22. travnja 2013. godine.

Putem Plana implementacije Europska komisija prati provedbu mjera i politika koje Hrvatska provodi s ciljem povećanja stope zaposlenosti mladih te izrađuje specifične preporuke za njihovu daljnju provedbu.

Plan implementacije je fleksibilan dokument i može se prilagođavati trenutnoj situaciji i potrebama na tržištu rada. Prvi Plan implementacije Republika Hrvatska izradila je 2014. godine te svake godine priprema Izvješće o provedbi Plana implementacije.

Radi praćenja provedbe Plana implementacije od strane ministra rada i mirovinskoga sustava imenovan je Savjet za provedbu plana implementacije Garancije za mlade, koji operativno prati provedbu Plana te priprema godišnja Izvješća o provedbi Plana koji se objavljuju na stranici www.gzm.hr pod rubrikom „Plan implementacije“.  U rad Savjeta uključeni su svi zainteresirani dionici – predstavnici javnih tijela, tijela državne uprave, socijalnih partnera, strukovnih komorskih udruženja te relevantni predstavnici organizacija civilnog društva i predstavnici mladih.

U Planu implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2019. do 2020., mjere su prikazane unutar tri intervencijska područja: (1) Izravna provedba mjera Garancije za mlade, (2) Provedba aktivnosti dohvata i (3) Mjere prevencije i komplementarne mjere, koje se provode temeljem drugih strateških dokumenata.

Plan implementacije ujedno predstavlja osnovu za povlačenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije, točnije iz Europskog socijalnog fonda (ESF), ali i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI).
 
Kako se financira Garancija za mlade?
Procjenjuje se da uspostava Garancije za mlade za cijelu Eurozonu košta oko 21 milijardu EUR godišnje, ili 0,22% BDP-a Unije. Međutim, neaktivnost mladih bila bi još skuplja – procjenjuje se da samo mlade osobe koje nisu zaposlene, u obrazovanju ili osposobljavanju (tzv. NEET skupina) koštaju oko 153 milijarde EUR godišnje, ili oko 1.21% BDP-a – kroz doprinose, izgubljene zarade i poreze.

Za realizaciju programa Garancija za mlade Hrvatskoj je 2014. godine rezervirano 61,82 milijuna eura iz dodatnog fonda “Inicijative za zapošljavanje mladih” (Youth Employment Initiative – YEI) kojima se pridodaje isti ili čak viši iznos iz Europskog socijalnog fonda.

Sredstva iz fonda YEI dodjeljuju se državi u obliku bespovratnih sredstava bez obveze nacionalnog sufinanciranja, a ta sredstva su usmjerena izravno na podršku korisniku – subvencije za zapošljavanje, samo-zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja, naukovanja, dok su iz Europskog socijalnog fonda (ESF) osigurana sredstva u jednakom iznosu kojima se sufinancira 85% troška intervencije, dok se preostalih 15% osigurava iz Državnog proračuna.

YEI sredstva stoga možemo potrošiti isključivo na mladu osobu (za plaćanje obrazovanja pri ustanovama za obrazovanje odraslih, doprinosa za zapošljavanje, naknada za vrijeme obrazovanja ili osposobljavanja, putne troškove itd ). Sredstva ESF-a se koriste za osnaživanje cjelokupne podrške radu s mladima i provedbu strukturnih reformi. Projekti koje je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provelo u tu svrhu navedeni su na ovoj stranici, u području „Programi i projekti“, a potpuni pregled financiranja svih inicijativa koje se provode u okviru Garancije za mlade prikazan je u Planu implementacije Garancije za mlade.