Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Hrvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je okvir u kojem svaka kvalifikacija stečena u Hrvatskoj ima svoje mjesto. U središtu su HKO-a ishodi učenja - dakle, kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja, pri čemu sam postupak učenja nije ključan budući da je ishod učenja provjeren. Svakoj kvalifikaciji stečenoj u Republici Hrvatskoj mjesto je određeno prema razini koju imaju skupovi ishoda učenja koji pripadaju toj kvalifikaciji. Smještanje kvalifikacija na određenu razinu omogućuje da se kvalifikacije mogu uspoređivati i povezivati.

Osim međuodnosa kvalifikacija stečenih u Hrvatskoj, postavljanje kvalifikacije na određenu razinu HKO-a omogućava povezivanje razina kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA) što omogućava prepoznatljivost kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj na hrvatskom i europskom tržištu rada.

Budući da su u središtu HKO-a ishodi učenja, a ne postupak kojim se do tih ishoda došlo, HKO daje temelje za razvijanje vrednovanja prethodnog učenja (RPL) odnosno daje osnovu za priznavanje i vrednovanje ishoda neformalnog i informalnog učenja, uz obvezno uvođenje sustava osiguravanja kvalitete te jasno propisane procedure provjere kvalitete.

HKO-om se uvode standardi kvalifikacija. Dok se ista kvalifikacija može steći na različitim obrazovnim ustanovama, kroz različite obrazovne programe, postoje određeni standardi u smislu propisanih ishoda učenja koje kvalifikacije moraju imati. Obrazovni programi trebaju biti usklađeni sa standardima kvalifikacija što znači da dovode do ostvarenja ishoda učenja kako je propisano odgovarajućim standardom kvalifikacije.

Osim standarda kvalifikacije, HKO uvodi i standard zanimanja. To je dokument u kojem su jasno iskazane kompetencije potrebne za određeno zanimanje. Standard kvalifikacije izrađuje se na temelju jasno propisane metodologije i prikupljenih podataka kojima su se utvrdile i analizirale kompetencije potrebne za određeno zanimanje.

Više informacija o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru možete pronaći na stranici www.kvalifikacije.hr , a najčešća pitanja u izborniku ispod teksta.

Korisni linkovi:

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Izmjene i dopune zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira


 

Što je Hrvatski kvalifikacijski okvir?
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18) donesen je 2013. godine, a Pravilnik o Registru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (NN 62/14) 2014. godine.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework) reformski je instrument te je mehanizam za utvrđivanje stvarnih potreba tržišta rada i potporu izradi relevantnih programa obrazovanja i osposobljavanja. Njime se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj, a proces započinje izradom standarda zanimanja, što je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.

HKO se povezuje s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF-om) i Europskim prostorom visokog obrazovanja (QF-EHEA). Ovime se olakšava mobilnost građana u smislu učenja na europskom obrazovnom prostoru te mobilnost i konkurentnost hrvatskih radnika na europskom tržištu rada. Povezivanje i usporedba s drugim obrazovnim sustavima u Europi pridonijet će osiguravanju kvalitete hrvatskog obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti i ravnomjernog razvoja.

Također, pridonijet će jačanju konkurentske prednosti hrvatskoga gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima, osiguravanju uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života te jednostavnosti prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu.
 
Koja su tijela i dionici HKO-a?
Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a su: ministarstvo nadležno za rad, ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, ministarstvo nadležno za regionalni razvoj i sektorska vijeća.
 
Koji je cilj HKO-a?
HKO za opći cilj ima povećanje transparentnosti i kvalitete cjelokupnog obrazovnog sustava, povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada kroz standarde zanimanja i standarde kvalifikacija, putem čega se povezuju ključni poslovi i pripadajuće kompetencije potrebne na tržištu rada s ishodima učenja u obrazovnim programima, osnaživanje i daljnji razvoj cjeloživotnog učenja te uspostavu formalnog sustava priznavanja neformalnog i informalnog učenja.

Načela i ciljevi HKO-a su:

– osiguravanje uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti te ukidanja svih oblika diskriminacije;
– razvijanje osobne i društvene odgovornosti te primjena demokratskih načela u poštivanju temeljnih sloboda i prava te ljudskog dostojanstva;
– jačanje uloge ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje;
– razvijanje kvalifikacija na osnovama jasno definiranih ishoda učenja temeljem kojih se kvalifikacije svrstavaju prema različitim vrstama;
– razumijevanje različitih kvalifikacija i ishoda učenja te njihovih međuodnosa;
– osiguravanje uvjeta za jednaku dostupnost obrazovanju tijekom cijelog života, za višesmjernu horizontalnu i vertikalnu prohodnost, stjecanje i priznavanje kvalifikacija;
– osiguravanje gospodarskog rasta temeljenog na znanstveno--tehnološkom razvoju;
– jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva koja se temelji na ljudskim potencijalima;
– postizanje zapošljivosti, pojedinačne i gospodarske konkurentnosti te usklađenoga društvenog razvoja temeljenog na obrazovanju;
– uspostavljanje koordiniranog sustava osiguravanja kvalitete postojećih i novih kvalifikacija;
– izgradnja sustava priznavanja i vrednovanja neformalnoga i informalnog učenja;
– uspostavljanje i održiv razvoj partnerstva između nositelja i dionika kvalifikacijskog sustava;
– jednostavnost prepoznavanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj i hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu;
– sudjelovanje u procesu europskih integracija uz uvažavanje odrednica koje daju EQF i QF-EHEA, smjernica Europske unije i međunarodnih propisa;
– očuvanje pozitivnih naslijeđa hrvatske obrazovne tradicije;
– unapređenje i promoviranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
 
Što su standardi zanimanja i standardi kvalifikacija?

STANDARD ZANIMANJA – popis ključnih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis pripadajućih kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje

STANDARD KVALIFIKACIJE – sadržaj i struktura određene kvalifikacije (popis ishoda učenja koje pojedinac mora steći, uz ostalo).

Instrument HKO-a polazi od potreba poslodavaca koji u definiranju zanimanja navode ključne poslove i kompetencije koje osoba zaposlena u tom zanimanju mora imati kako bi se izradio standard zanimanja. Na osnovu izrađenog standarda zanimanja izrađuje se i standard kvalifikacije koji definira sadržaj i strukturu određene kvalifikacije.
 
Što je Registar HKO-a?
Zakonom o HKO-u uspostavlja se Registar HKO-a za potrebe sustava vođenja podataka o standardima zanimanja, standardima kvalifikacija, skupovima ishoda učenja, programima za stjecanje te vrednovanje skupova ishoda učenja. Registar HKO-a je javan i sastoji se od: Podregistra standarda zanimanja, Podregistra standarda kvalifikacija i Podregistra skupova ishoda učenja.
Koja je uloga Ministarstva rada i mirovinskoga sustava?
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kao sunositelj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira vodi Podregistar standarda zanimanja HKO-a, razvija i izrađuje analitičke podloge za izradu standarda zanimanja, održava pripremne radionice sa svim relevantnim dionicima i predlagateljima standarda zanimanja te pruža potporu predlagateljima standarda zanimanja, i to prije samog podnošenja prijedloga (obrasca) putem e-maila: hko@mrms.hr i na konzultativnim sastancima. Ministarstvo je izradilo niz alata kako bi se olakšao rad svim predlagateljima standarda zanimanja, sektorskim vijećima, obrazovnim institucijama, poslodavcima i ostalim dionicima tržišta rada, obrazovanja i regionalnog razvoja:

1. Smjernice za izradu standarda zanimanja i Smjernice za vrednovanje prijedloga standarda zanimanja i skupova kompetencija
2. Anketu o standardu zanimanja –  alat za utvrđivanje potreba poslodavaca, odnosno alat u definiranju standarda zanimanja,
3. Metodologiju za izradu i tumačenje profila sektora,
4. Profili sektora – dokument koji opisuje karakteristike obrazovnog sektora te govori o povijesnoj i budućoj ponudi i potražnji za sektorskim znanjima i vještinama (http://hko.mrms.hr/ – za svaki pojedini sektor posebno je objavljen profil sektora, ako je izrađen)
5. Nacionalno sučelje tržišta rada – prvi javni instrument koji povezuje rad dva ministarstva (MRMS i MZO), podatke Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te je u cijelosti informatički podržan kroz integrirane baze podataka o zaposlenosti, nezaposlenosti i polaznicima obrazovanja u Hrvatskoj (http://hko.mrms.hr/)
Kako izgleda postupak podnošenja zahtjeva za upis standarda zanimanja?
Predlagatelj standarda zanimanja podnosi zahtjev za upisom standarda zanimanja u Registar HKO-a ministarstvu nadležnom za rad. Zahtjev se popunjava i podnosi sukladno članku 10. Pravilnika o Registru HKO-a u elektroničkom obliku na mrežnoj stranici Registra.

Prijedlog standarda zanimanja, nakon što zadovolji propisane uvjete formalnog vrednovanja (rok od 21 dan), nadležno ministarstvo upućuje sektorskom vijeću u čijoj je nadležnosti predloženi standard. Sektorsko vijeće u roku od 30 dana od zaprimanja standarda donosi pozitivno, odnosno negativno mišljenje o ispunjavanju stručnih uvjeta za upis u Registar, a prema kriterijima navedenima u Smjernicama za vrednovanje prijedloga standarda zanimanja i skupova kompetencija.

Ako sektorsko vijeće ocijeni potrebnim, nacionalni koordinator sektorskih vijeća u roku od 21 dana može vratiti prijedlog na doradu, uz preporuke i upute o tome što promijeniti u prijedlogu i odrediti rok za dostavu dorađenog prijedloga.

Na temelju pozitivnog mišljenja sektorskog vijeća o upisu standarda zanimanja u Registar, ministar/ica nadležan/na za rad donosi odluku o upisu u Registar.