Zakon o mirovinskom osiguranju
Najčešća pitanja vezana za Zakon o mirovinskom osiguranju možete pronaći u izborniku ispod.
Može li umirovljenik uz korištenje mirovine i raditi?
Odredbom članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine obustavlja.
Istim člankom su propisani i izuzeci, odnosno isplata mirovine se neće obustaviti:
• korisnicima starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu nastave raditi do polovice punog radnog vremena ili se zaposle do polovice punoga radnoga vremena
• korisnicima prijevremene starosne mirovine koji se nakon ostvarenja prava na mirovinu zaposle (mora doći do prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja)
• korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon ostvarenja prava na mirovinu nastave raditi do polovice punog radnog vremena ili se zaposle do polovice punoga radnoga vremena
• korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – kad se zaposle isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,5 (za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje se po mirovinskom faktoru 0,8)
• korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću – kad se zaposle isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,6667
• korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji obavljaju poslove upravitelja zadruge, kada te poslove obavljaju bez plaće i naknade
• korisnicima starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba / zaposlenika na poslovima razminiranja – moguć rad do 4h uz isplatu mirovine u punom iznosu ili rad do 8h uz isplatu mirovine umanjene za 50%
• korisnicima mirovine koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima – do 90 dana u kalendarskoj godini (korisnicima kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bio bi obvezan kontrolni pregled)
• korisnicima koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost
• fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje
Za korisnike mirovine, postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada po ugovoru o djelu korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos, odnosno za koje postoji obveza sklapanja ugovora o radu. Ugovor o djelu se može sklopiti za izvršenje određenog, jednokratnog posla za ugovorenu naknadu. Izvođač posla ili djela radi za naručitelja posla samostalno i neovisno o naručitelju posla, ne radi pod nadzorom, uputama ili u organizaciji i radnom vremenu kojega određuje naručitelj posla. Nije nužno da izvođač osobno obavi posao i radi u svom raspoloživom vremenu. Izvođač posla odlučuje o mjestu i prostoru u kojemu će obavljati posao.
Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada. Ako je naručitelj posla poslodavac, odnosno osoba koja obavlja registriranu djelatnost, ugovor o djelu se ne smije sklopiti za poslove koji su iz osnovne djelatnosti poslodavca. Za razliku od ugovora o djelu, ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova koji pretpostavljaju u pravilu kontinuirani rad iz djelatnosti poslodavca, u organizaciji poslodavca i radnom vremenu koje odredi poslodavac, s njegovom opremom i sredstvima za rad, a rad se obavlja osobno. Poslodavac je odgovoran trećima za rezultat rada, a ne radnik.
Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavci, odnosno isplatitelji primitka po ugovoru o djelu su od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2016. godine bili oslobođeni od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u slučaju sklapanja ugovora o djelu s korisnikom mirovine. Isplatitelj primitka, kojeg ostvari korisnik mirovine je u navedenom razdoblju s osnova obavljenoga posla po ugovoru o djelu plaćao samo porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10% na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak). Također je istim zakonom uvedena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i umirovljenicima koji obavljaju domaću radinosti ili dopunsko zanimanja sukladno odredbama Zakona o obrtu.
Ako ostali korisnici mirovine stupe u radni odnos ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja im se isplata mirovine dok traje radni odnos ili obavljanje djelatnosti. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka zaposlenja, ili obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka osiguranja.
Korisnik prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti po osnovi koje je bio obvezno osiguran ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti koji nastave raditi na drugom poslu ili naknadno stupe u osiguranje i po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja, može se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za te mirovine
Istim člankom su propisani i izuzeci, odnosno isplata mirovine se neće obustaviti:
• korisnicima starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu nastave raditi do polovice punog radnog vremena ili se zaposle do polovice punoga radnoga vremena
• korisnicima prijevremene starosne mirovine koji se nakon ostvarenja prava na mirovinu zaposle (mora doći do prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja)
• korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon ostvarenja prava na mirovinu nastave raditi do polovice punog radnog vremena ili se zaposle do polovice punoga radnoga vremena
• korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti – kad se zaposle isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,5 (za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje se po mirovinskom faktoru 0,8)
• korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću – kad se zaposle isplaćuje se umanjena mirovina po mirovinskom faktoru 0,6667
• korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji obavljaju poslove upravitelja zadruge, kada te poslove obavljaju bez plaće i naknade
• korisnicima starosne mirovine ostvarene ili određene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba / zaposlenika na poslovima razminiranja – moguć rad do 4h uz isplatu mirovine u punom iznosu ili rad do 8h uz isplatu mirovine umanjene za 50%
• korisnicima mirovine koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi prema posebnim propisima – do 90 dana u kalendarskoj godini (korisnicima kod kojih je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti bio bi obvezan kontrolni pregled)
• korisnicima koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost
• fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje
Za korisnike mirovine, postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos po osnovi ugovora o djelu prema Zakonu o obveznim odnosima. U slučaju rada po ugovoru o djelu korisnik mirovine ne gubi pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koji se zasniva radni odnos, odnosno za koje postoji obveza sklapanja ugovora o radu. Ugovor o djelu se može sklopiti za izvršenje određenog, jednokratnog posla za ugovorenu naknadu. Izvođač posla ili djela radi za naručitelja posla samostalno i neovisno o naručitelju posla, ne radi pod nadzorom, uputama ili u organizaciji i radnom vremenu kojega određuje naručitelj posla. Nije nužno da izvođač osobno obavi posao i radi u svom raspoloživom vremenu. Izvođač posla odlučuje o mjestu i prostoru u kojemu će obavljati posao.
Kod ugovora o djelu bitan je rezultat rada. Ako je naručitelj posla poslodavac, odnosno osoba koja obavlja registriranu djelatnost, ugovor o djelu se ne smije sklopiti za poslove koji su iz osnovne djelatnosti poslodavca. Za razliku od ugovora o djelu, ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova koji pretpostavljaju u pravilu kontinuirani rad iz djelatnosti poslodavca, u organizaciji poslodavca i radnom vremenu koje odredi poslodavac, s njegovom opremom i sredstvima za rad, a rad se obavlja osobno. Poslodavac je odgovoran trećima za rezultat rada, a ne radnik.
Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavci, odnosno isplatitelji primitka po ugovoru o djelu su od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2016. godine bili oslobođeni od plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u slučaju sklapanja ugovora o djelu s korisnikom mirovine. Isplatitelj primitka, kojeg ostvari korisnik mirovine je u navedenom razdoblju s osnova obavljenoga posla po ugovoru o djelu plaćao samo porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, uvedena je obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje od 10% na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, kao npr. članovi skupština i nadzornih odbora, akviziteri, prevoditelji, konzultanti i sl. (koji ostvaruju tzv. drugi dohodak). Također je istim zakonom uvedena obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i umirovljenicima koji obavljaju domaću radinosti ili dopunsko zanimanja sukladno odredbama Zakona o obrtu.
Ako ostali korisnici mirovine stupe u radni odnos ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja im se isplata mirovine dok traje radni odnos ili obavljanje djelatnosti. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka zaposlenja, ili obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka osiguranja.
Korisnik prava na starosnu mirovinu, može ostvariti pravo na ponovni izračun mirovine nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti po osnovi koje je bio obvezno osiguran ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu.
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti koji nastave raditi na drugom poslu ili naknadno stupe u osiguranje i po toj osnovi navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja, može se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjavaju uvjete za te mirovine
Do koje godine dijete može koristiti pravo na obiteljsku mirovinu?
Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:
1. ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina, ako je prijavljeno službi za zapošljavanje radi zaposlenja,
2. ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti,
3. ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti,
4. ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika.
To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržava to pravo dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
1. ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina, ako je prijavljeno službi za zapošljavanje radi zaposlenja,
2. ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti,
3. ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti,
4. ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika.
To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržava to pravo dok postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.
Koji su opći uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu?
Članovi obitelji umrlog osiguranika iz članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (udovica/udovac, djeca, roditelji itd.) imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.
1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža ili
2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili
3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.
Tko može ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja?
Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova organa što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtjeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
U sklopu mirovinske reforme osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja povećana je 15% kako bi se osigurala socijalna zaštita osoba kod kojih dolazi do tjelesnog oštećenja na radu (od 1.1.2019. iznosi 1.502,63 kuna i dalje se usklađuje)
U sklopu mirovinske reforme osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja povećana je 15% kako bi se osigurala socijalna zaštita osoba kod kojih dolazi do tjelesnog oštećenja na radu (od 1.1.2019. iznosi 1.502,63 kuna i dalje se usklađuje)
Što je invalidnost?
Invalidnost postoji kada je kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kod osiguranika, kada zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, postoji smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnosti ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.
Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.
Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kod osiguranika, kada zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, postoji smanjenje radne sposobnosti za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnosti ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.
Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.
Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika.
Što je profesionalna rehabilitacija?
Skup mjera i aktivnosti koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti.
Stječe se obvezno ako smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastane prije 55. godine života uz uvjet mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (bez obzira na staž ako je uzrok ozljeda na radu/profesionalna bolest).
Naknada plaće ne može iznositi manje od najnižeg iznosa minimalne bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu (2.751,54 kn neto u 2018.)
Poslodavac je obvezan nakon upućivanja radnika na profesionalnu rehabilitaciju dostaviti prijavu o promjeni tijekom osiguranja.
Stječe se obvezno ako smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastane prije 55. godine života uz uvjet mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu (bez obzira na staž ako je uzrok ozljeda na radu/profesionalna bolest).
Naknada plaće ne može iznositi manje od najnižeg iznosa minimalne bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu (2.751,54 kn neto u 2018.)
Poslodavac je obvezan nakon upućivanja radnika na profesionalnu rehabilitaciju dostaviti prijavu o promjeni tijekom osiguranja.
Koji su uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a koji za prijevremenu starosnu mirovinu?
Zakonom o mirovinskom osiguranju, propisano je da pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac) i najmanje 15 godina mirovinskog staža. U tom smislu staž osiguranja se računa za razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu, a iznimno i razdoblje u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, smatra se razdobljem provedenim u punom radnom vremenu.
Pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. dobna granica za ostvarenje prava na ovu mirovinu se povećava na 61. godinu života. Ova mirovina ostvaruje se bez uvećanja i bez umanjenja.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac).
Za žene je izvršeno postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu i povećanje mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu.
Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža i:
Od 1. siječnja 2027. godine izjednačeni su uvjeti za muškarce i žene, a od 1. siječnja 2028. postupno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, bez obzira na spol osiguranika:
Ako se starosna mirovina stječe po prvi put, a osiguranik ima 35 godina mirovinskog staža, polazni faktor se kod izračuna mirovine povećava za 0,34% po mjesecu, za svaki mjesec ostvarivanja prava nakon navršene propisane dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija).
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši:
Od 1. siječnja 2027. godine izjednačeni su uvjeti za muškarce i žene, a od 1. siječnja 2028. postupno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, bez obzira na spol osiguranika:
Primjenjuje se linearno umanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 3,6% po godini do maksimalno 18% za najviše 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu (tzv. penalizacija).
Pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. dobna granica za ostvarenje prava na ovu mirovinu se povećava na 61. godinu života. Ova mirovina ostvaruje se bez uvećanja i bez umanjenja.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac).
Za žene je izvršeno postupno povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu i povećanje mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu.
Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža i:
| u godini | godine života | mjeseci |
| 2019. | 62 | 4 |
| 2020. | 62 | 8 |
| 2021. | 63 | 0 |
| 2022. | 63 | 4 |
| 2023. | 63 | 8 |
| 2024. | 64 | 0 |
| 2025. | 64 | 4 |
| 2026. | 64 | 8 |
| 2027. | 65 | 0 |
Od 1. siječnja 2027. godine izjednačeni su uvjeti za muškarce i žene, a od 1. siječnja 2028. postupno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, bez obzira na spol osiguranika:
| min. 15 godina mirovinskog staža + | ||
| u godini | godine života | mjeseci |
| 2028. | 65 | 4 |
| 2029. | 65 | 8 |
| 2030. | 66 | 0 |
| 2031. | 66 | 4 |
| 2032. | 66 | 8 |
| 2033. i dalje | 67 | 0 |
Ako se starosna mirovina stječe po prvi put, a osiguranik ima 35 godina mirovinskog staža, polazni faktor se kod izračuna mirovine povećava za 0,34% po mjesecu, za svaki mjesec ostvarivanja prava nakon navršene propisane dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija).
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši:
| u godini | godine života | mjeseci | godine staža | mjeseci |
| 2019. | 57 | 4 | 32 | 4 |
| 2020. | 57 | 8 | 32 | 8 |
| 2021. | 58 | 0 | 33 | 0 |
| 2022. | 58 | 4 | 33 | 4 |
| 2023. | 58 | 8 | 33 | 8 |
| 2024. | 59 | 0 | 34 | 0 |
| 2025. | 59 | 4 | 34 | 4 |
| 2026. | 59 | 8 | 34 | 8 |
| 2027. | 60 | 0 | 35 | 0 |
Od 1. siječnja 2027. godine izjednačeni su uvjeti za muškarce i žene, a od 1. siječnja 2028. postupno se podiže dobna granica za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, bez obzira na spol osiguranika:
| min. 35 godina mirovinskog staža + | ||
| u godini | godine života | mjeseci |
| 2028. | 60 | 4 |
| 2029. | 60 | 8 |
| 2030. | 61 | 0 |
| 2031. | 61 | 4 |
| 2032. | 61 | 8 |
| 2033. i dalje | 62 | 0 |
Primjenjuje se linearno umanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 3,6% po godini do maksimalno 18% za najviše 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu (tzv. penalizacija).
Tko ima pravo na dodani staž?
Pravo na dodani staž ima majka ili posvojiteljica koja ispunjava uvjete za mirovinu. Navršenom mirovinskom stažu dodaje se 6 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava, nego za određivanje visine mirovine). Time se mirovina povećava za oko 2%.
Iznimno pravo na dodani staž ostvaruje otac ili posvojitelj djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta (traje 70 dana nakon poroda do 6 mjeseci djetetova života, a mogu ga koristiti majka ili otac u cijelosti ili djelomično).
Za majku/posvojiteljicu obvezno osiguranu u I. i II. stupu, 6 mjeseci se dodaje na dio mirovine iz I. stupa ovisno o razdoblju (prije ili poslije uvođenja II. stupa) u kojem je navršen pretežiti staž.
Ako je roditelju oduzeta roditeljska skrb ne ostvaruje pravo na dodani staž.
Iznimno pravo na dodani staž ostvaruje otac ili posvojitelj djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta (traje 70 dana nakon poroda do 6 mjeseci djetetova života, a mogu ga koristiti majka ili otac u cijelosti ili djelomično).
Za majku/posvojiteljicu obvezno osiguranu u I. i II. stupu, 6 mjeseci se dodaje na dio mirovine iz I. stupa ovisno o razdoblju (prije ili poslije uvođenja II. stupa) u kojem je navršen pretežiti staž.
Ako je roditelju oduzeta roditeljska skrb ne ostvaruje pravo na dodani staž.
Kada se ostvaruje pravo na najnižu mirovinu?
Osiguranici koji ostvaruju mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kada im je utvrđena mirovina manja od najniže mirovine, ne primaju mirovinu prema navršenom stažu i plaći ostvarenoj tijekom radnog vijeka, nego ostvaruju za njih povoljniju mirovinu – najnižu mirovinu.
Od 1. srpnja 2019. najniža mirovina će se povećati za 3,13%, određivanjem za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine.
Uz predviđeno povećanje od 3,13% te očekivano redovno usklađivanje mirovina od oko 3%, najniža mirovina od 1. srpnja 2019. ukupno će porasti za više od 6%.
Nova svota najniže mirovine određuje se i zatečenim korisnicima, bez donošenja rješenja.
Od 1. srpnja 2019. najniža mirovina će se povećati za 3,13%, određivanjem za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine.
Uz predviđeno povećanje od 3,13% te očekivano redovno usklađivanje mirovina od oko 3%, najniža mirovina od 1. srpnja 2019. ukupno će porasti za više od 6%.
Nova svota najniže mirovine određuje se i zatečenim korisnicima, bez donošenja rješenja.