Održana konferencija visoke razine „Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“

VIDEO Uvodna obraćanja i plenarna izlaganja

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj, u srijedu, 22. rujna 2021. održana je konferencija visoke razine „Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“ u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz domaćina ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića na Konferenciji su sudjelovali i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava gospođa Ksenija Turković, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora saborska zastupnica Nada Murganić, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović, predsjednica GREVIO-a gospođa Iris Luarasi, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova gospođa Višnja Ljubičić, ministar pravosuđa i uprave gospodin Ivan Malenica te ostali uzvanici predstavnici Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika, voditelji županijski timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, predstavnici udruga i inicijativa koje programski djeluju u području nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

VIDEO Uvodno obraćanje predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković prilikom obraćanja istaknuo je kako bez integriranog pristupa nema učinkovitog sustava borbe protiv nasilja. Naglasio je kako će se zajedničko djelovanje institucija države i civilnoga društva u provedbi politika od interesa za opće dobro, nastaviti i u budućnosti.



Naglasio je kako je sloboda od nasilja pravo, a u kontekstu nasilja nad ženama to pravo je povezano s pravom žena da ostvaruju svoja građanska, politička, ekonomska i sva druga prava i slobode. Istaknuo je kako je uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti između žena i muškaraca kao i štetnih stereotipa preduvjet je za suzbijanje nasilje te kako to ne može biti ideološko pitanje.

"Šaljemo poruku da politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji postoji, da je snažna, kontinuirana i da se neće promijeniti. Vjerujem da su i mjere koje smo zajednički donosili proteklih godina pokazatelj da želimo promijeniti stanje na bolje, stvoriti društvo u kojem se institucijama vjeruje, jer zakonski i profesionalno rade svoje poslove, nasilje ne tolerira, a počinitelji kažnjavaju", naglasio je predsjednik Vlade Plenković.

VIDEO Uvodno obraćanje ministra Josipa Aladrovića

Ministar Josip Aladrović u uvodnom govoru iznio je napomenuo kako je obilježavanje Nacionalnog dana prilika za sjećanje na sve žene koje su izgubile život zato što su čestito obavljale svoj posao, koje su tražile bolji život za sebe i svoju djecu, koje nisu pristajale živjeti u nasilju.



Dan koji je snažni podsjetnik na odgovornost svih nas da pružimo zaštitu ženama koje su željele izaći iz začaranog kruga u kojem su se nalazile. Istaknuo je kako je pandemija dodatno pogoršala položaj žrtava. U društvo je unijela strah, nesigurnost i brojne izazove za reorganizaciju društva te je negativno utjecala na porast nasilja u obitelji diljem svijeta, a mjere ograničenog kretanja dovele su do toga da je dio žrtava bio u nemogućnost prijaviti nasilje ili se udaljiti se od zlostavljača.

Na Konferenciji je predstavljen drugi dio Nacionalne medijske kampanje u sklopu EU projekta „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja“, vrijedne 1,29 mil. kuna. Cilj kampanje je podizanje svijesti javnosti o prisutnosti nasilja nad ženama i u obitelji i stvaranje okruženja u kojem se nasilje prijavljuje, a žrtve osnažuju da aktivno traže pomoć.

 


Nisu slučajnosti da su žrtve žene, jer se radi o rodno uvjetovanom nasilju koje je sveprisutno diljem svijeta. Svakodnevno se krše temeljna ljudska prava žena - pravo na život, sigurnost, dostojanstvo, tjelesni i emocionalni integritet.

Također, ministar Aladrović je istaknuo kako je prepoznata potreba aktivnog rada i ulaganja u unapređenje sustava te kako se poduzimaju konkretni koraci kako bi se preveniralo nasilje i pružila potrebnu zaštitu i podrška žrtvama.

Omogućen je rad Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006 koji radi 24 sata, sedam dana u tjednu, blagdanima i praznicima.

Zahvaljujući zajedničkom djelovanju Vlade RH i Ministarstva do kraja prošle godine s radom je započelo šest novih skloništa za žrtve nasilja u županijama u kojima do tada nisu postojala te sada u Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 25 skloništa koja su regionalno rasprostranjena te je usluga smještaja za žrtve nasilja dostupna u svim županijama.

Za sustavnu pomoć žrtvama nasilja od iznimne je važnosti i rad nevladinih organizacija kojima žrtve ponekad pristupaju lakše, stoga se financijski podržava rad 20-ak udruga koje rade na sprječavanju obiteljskog nasilja, pomažu ženama i djeci u osnaživanju i pružaju različite usluge pomoći.

VIDEO Uvodno obraćanje povjerenice Europske komisije za ravnopravnost Helene Dalli

Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost Helena Dalli u svom obraćanju pohvalila je Republiku Hrvatsku na odlučnosti u sustavnom rješavanju problema nasilja nad ženama i nasilja u obitelji kroz donošenje zakona i politika kao i kroz podizanje svijesti javnosti.



"Potpuna ravnopravnost bit će postignuta onog dana kada će svi aspekti problema jednakosti biti adresirani. Sve osobe, bez obzira na osobne karakteristike, trebale bi biti slobodne biti svoje i uključivane u sudjelovanje u društvu. Tijekom prvih godina mandata, donijeli smo pet strategija o ravnopravnosti koje pokrivaju područja spola, rasnog i etničkog porijekla, Roma, LGBTIQ osoba i osoba s invaliditetom. Također, do kraja ove godine uslijedit će novi prijedlog zakona za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji" istaknula je povjerenica Dalli.

VIDEO Plenarno izlaganje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić uz predstavljanje aktivnosti Ureda govorila je o uzrocima rodno uvjetovanog nasilja, izraženom seksizmu u medijima i marketingu, o stereotipima o ženama kao manje vrijednim i sposobnim te tradicionalnom društvu podijeljenih rodnih uloga muškaraca i žena. Pravobraniteljica Ljubičić u svojim je preporukama između ostaloga navela kako je potrebno nastaviti provoditi politiku nulte tolerancije za nasilje nad ženama uz osvješćivanje javnosti kako obiteljsko nasilje nije privatna stvar već javno-društveni problem.

Uz obraćanja i plenarna izlaganja, na Konferenciji je održan panel „Zaštita od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za vrijeme i nakon pandemije korona virusom“.

Sudionici panela Dean Ajduković, prof. emeritus s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula, predsjednica Obiteljskog odjela na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Tijana Kokić te književnica Ivana Šimić Bodrožić dali su svoje viđene položaja i zaštite žrtava nasilja u vrijeme i nakon pandemije te ulogu i važnost senzibiliziranja javnosti.

Nakon plenarnih izlaganja, mišljenja struke, statistika i činjenica zaključeno je kako nasilje ne poznaje granice i kako je iskustvo pandemije dodatno pogoršalo položaj žrtava.
 

• Republika Hrvatska se prihvaćanjem Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji pridružila naporima članica Europske unije da unaprijedi zaštitu i prevenira nasilje nad ženama i nasilje u obitelji.
• Suradnjom i angažmanom svih uključenih u borbu protiv nasilja nad ženama kroz dijalog i partnerstvo s organizacijama civilnog društva možemo djelovati brzo, učinkovito i pravodobno da bi broj slučajeva nasilja bio manji.
• Nasilje nad ženama nije problem žrtve. Ono je društveni problem. Žrtva treba biti u središtu svih naših politika.
• Unatoč strateškom i zakonodavnom okviru problem nasilja nad ženama neće se iskorijeniti bez promjena u društvu razvijajući svijest o ravnopravnosti spolova te mijenjajući stereotipna uvjerenja koja pridonose nasilju.
• Potrebno je provoditi medijske kampanje koje imaju za cilj osvijestiti javnost i senzibilizirati društvo da nasilje nije osobni problem ili privatna stvar već ozbiljan društveni problem.
• Zbog složenosti problema nasilja samo integrirani i koordinirani odgovor svih institucija, kapaciteta civilnog društva te osviještenosti svih građana o posljedicama nasilja, može dati konkretne rezultate.
• Uz zakonske okvire za postupanje i protokole u slučaju nasilja, za njihovu učinkovitu primjenu važno je senzibilizirati i osposobiti stručnjake za prepoznavanje, prevenciju i postupanje u slučajevima nasilja.

Pisane vijesti