- Objavljeno: 29.09.2022.
Na sjednici Vlade RH prihvaćeni Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Nacrt prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu
Nacrtom prijedloga zakona predlaže se kvalitetan i suvremen pravni okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti i osiguravamo dostojanstvene uvjete rada radnika.
Ministar Marin Piletić istaknuo je kako su sve predložene promjene rezultat dogovora sa socijalnim partnerima i rada zajedničke radne skupine, pri čemu je oko glavnine tema došlo do značajnog približavanja stavova predstavnika poslodavaca i predstavnika radnika (sindikata).
Između ostaloga, kroz zakon se uvode novosti poput sprječavanja neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ograničavanjem broja mogućih uzastopno sklopljenih ugovora te u tom kontekstu prepoznavanjem tzv. povezanih poslodavaca, uključujući i lakšu mogućnost prelaska radnika na sigurniji oblik zaposlenja (rad na neodređeno vrijeme).
„Pritom svi sezonski poslovi predstavljaju iznimke od ograničenja u broju ugovora, radi poticanja poduzetništva u ovom području koje čini 1/5 hrvatskog gospodarstva“, istaknuo je ministar Piletić.
Nadalje, novine se odnose i na nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme, te mogućnost zakonitog rada izvan sezone, što u većoj mjeri odgovara potrebama današnjeg tržišta rada i potrebama radnika za stabilnošću radnog odnosa.
Nacrtom je predložen i potpuniji sadržaj pisanog ugovora o radu s podacima o ključnim aspektima radnog odnosa, radi bolje zaštite interesa radnika, potpunije uređenje rada na izdvojenom mjestu rada, kao rada od kuće radnika ili na daljinu (pri čemu radnik može birati mjesto rada).
Predloženo je i fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada kao i obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada.
Nacrtom prijedloga zakona predviđa se mogućnost produženja probnog rada pod propisanim uvjetima zbog opravdanih slučajeva (duže bolovanje, korištenje rodiljnih i roditeljskih prava) kao i pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost.
Također, Nacrtom se definira i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65/15) sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih starijih radnika.
Nacrtom se regulira mogućnost da članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora istim urede za sebe određena povoljnija materijalna prava, radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja,
Promjene Zakona odnose se i na cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade.
Nacrt prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada
Nacrtom prijedloga zakona koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. uređuje se, između ostaloga, definicija neprijavljenog rada, način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada (inspekcija, Porezna uprava, HZMO) te postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire, obveza isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika, uspostava pravnog okvira za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja te objava prekršitelja (tzv. crna lista) i objava poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom (tzv. bijela lista).
Više na poveznici.
Foto: Hina