- Objavljeno: 05.10.2022.
Ministar Marin Piletić u Hrvatskom saboru predstavio konačne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
Ministar Piletić istaknuo je kako je cilj izmjena i dopuna Zakona daljnje povećanje primjerenosti mirovina uz održivost mirovinskoga sustava.
„Vladi RH održivost mirovinskog sustava, uz povećanje adekvatnosti mirovina, jedan je od primarnih ciljeva kojim nastavljamo skrbiti za više od 1,23 milijuna naših građana“, istaknuo je prilikom obraćanja.
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju sadrže, pored ostaloga, dvije značajne novine za korisnike obiteljskih mirovina, a koje se odnose na mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine te povećanje iznosa obiteljskih mirovina povećanjem mirovinskog faktora za njihov izračun.
Omogućavanje korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku) predstavlja značajan iskorak u hrvatskom mirovinskom sustavu koji do sada nije omogućavao istovremenu isplatu dvije mirovine, već samo izbor povoljnije mirovine.
Za provedbu Zakona osigurana su dodatna sredstva u državnom proračunu, i to 1,302 milijuna kuna u 2023., 1,547 milijuna kuna u 2024. te 1,656 milijuna kuna u 2025. godini.
Ministar Piletić istaknuo je i dodatno povećanje najniže mirovine za ukupno 3 posto od 1. siječnja 2023.
„U 2023. godini na taj će se način povećati mirovina za 287 tisuća korisnika najniže mirovine, čime će se dodatno podići donja razina prava u mirovinskom osiguranju“, rekao je ministar Piletić.
U Konačnom prijedlogu zakona predlaže se i povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon navršene propisane starosne dobi (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34 posto na 0,45 posto, kao i povećanje polaznog faktora za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja sa sadašnjih 0,15 posto na 0,25 posto.
Time se potiče duži ostanak u svijetu rada kako bi se osigurala veća participacija osoba starije životne dobi na tržištu rada te otvorila mogućnost za ostvarivanje većih mirovina u budućnosti, jer se, primjerice, za najviše pet godina kasnijeg umirovljenja mirovina može povećati za 27 posto dok se prema važećoj bonifikaciji može povećati za 20,4 posto.
Konačnim prijedlogom zakona Hrvatskom saboru predloženi su, između ostaloga, uvjeti za korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu.
Predložen je fiksni limit u visini 80 aktualnih vrijednosti mirovine, što od 1. srpnja 2022. iznosi 6.212,00 kuna i dalje će se usklađivati s rastom mirovina, odnosno sukladno redovnom usklađivanju mirovina i od 1. siječnja 2023., kada je planirano stupanje na snagu Zakona, što znači da će iznositi više od 6.212,00 kuna.
Nadalje, iznos dijela obiteljske mirovine predložen je u istom postotku za sve korisnike i to u visini od 27 posto od obiteljske mirovine, s time da se propisuje minimalni i maksimalni iznos.
Minimalni iznos određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine, što od 1. srpnja 2022. iznosi 232,95 kuna, ali ne može iznositi više od 50 posto obiteljske mirovine.
Maksimalno ukupno primanje zbroj je osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine i ne može iznositi više od spomenutih 80 aktualnih vrijednosti mirovine.
Također, dio obiteljske mirovine usklađivat će se na isti način kao i mirovine, a predviđena je mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz korištenje osobne i dijela obiteljske mirovine.
Pravo na dio obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu ostvarivat će se podnošenjem zahtjeva, i pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje tog prava.
Pri tome treba istaknuti kako će korisnici starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine koji zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine podnesu najkasnije do 31. prosinca 2023., dio obiteljske mirovine moći ostvariti od 1. siječnja 2023., odnosno od stupanja Zakona na snagu. Ova iznimka za ostvarivanje prava retroaktivno godinu dana unazad, ukoliko je zahtjev podnesen do konca 2023. godine, propisuje se kako bi se umirovljenicima ostavilo primjereno razdoblje za podnošenje zahtjeva, odnosno kako bi se osigurali uvjeti za pravovremeno informiranje i upoznavanje s novim institutom u mirovinskom sustavu.
Procjenjuje se kako će ovom novinom biti obuhvaćeno više od 155 tisuća korisnika, s prosječnim povećanjem ukupnog prihoda od 510 kuna mjesečno.
Radi povećanja obiteljskih mirovina i razine njihove adekvatnosti predloženo je povećanje mirovinskog faktora za njihov izračun.
Ovom izmjenom obiteljske mirovine povećat će se prosječno za oko 10 posto, a obuhvatit će više od 136 tisuća korisnika. Time će se njihove mirovine povećati za oko 250 kuna mjesečno.
Prema Konačnom prijedlogu zakona povećava se za 10 posto mirovinski faktor za izračun obiteljske mirovine, i to s dosadašnjeg mirovinskog faktora 0,7 za jednog člana obitelji na mirovinski faktor 0,77; s dosadašnjeg 0,8 za dva člana obitelji na 0,88; s dosadašnjeg 0,9 za tri člana obitelji na 1,0 te za četiri i više članova obitelji mirovinski faktor se povećava s 1,0 na 1,1.
Ovom izmjenom obiteljske mirovine povećat će se prosječno za oko 10 posto, a obuhvatit će više od 136 tisuća korisnika. Time će se njihove mirovine povećati za oko 250 kuna mjesečno.
Samo izmjenama koje se odnose na novi model obiteljske mirovine obuhvatit će se gotovo 300 tisuća umirovljenika, za što će se u 2023. godini izdvojiti više od 1,1 milijardu kuna.
Predloženim izmjenama zakona djeca umrlog osiguranika kojima je obiteljska mirovina prihod za uzdržavanje izuzimaju se od ovrhe obiteljske mirovine radi jednakopravnog položaja.
„Predložene izmjene dugoročno će imati pozitivan utjecaj na kretanja i povećanje solidarnosti u mirovinskom sustavu i time šaljemo jasnu poruku kako je, u okolnostima kriza i inflatornih pritisaka, prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svim našim sugrađanima, a osobito umirovljenicima s najnižim mirovinskim primanjima te smanjiti rizike od njihovog siromaštva i socijalne isključenosti,“ naglasio je ministar Piletić.