Humanitarni rad

Aktualno - Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad u 2020. godini

Humanitarni rad jača zajedništvo i solidarnost i predstavlja put do razvoja humanijega i ravnopravnijeg društva. Povezuje ljude različitih interesa, statusa, obrazovanja, nacionalnosti, boje kože, ljude koje vodi najplemenitiji cilj, cilj pružanja pomoći drugima, kako bi svijet u kojem živimo učinili boljim.

Područje humanitarnog rada, odnosno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15. i 98/19. - u daljnjem tekstu: Zakon). 

Humanitarna pomoć može se prikupljati i pružati u obliku:
 

• stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći 
• organiziranjem humanitarnih akcija.

Zakon jasno definira pojmove korisnika humanitarne pomoći, organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, stalnog prikupljača humanitarne pomoći, organizatora humanitarne akcije i slično.

Zakonom su definirani uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno uvjeti i kriteriji za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, kao i postupci za izdavanje tih rješenja.

Svi postupci vezani uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u nadležnosti su upravnih tijela županije, odnosno Grada Zagreba, mjesno nadležni prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći. 

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zaduženo je za postupanje po žalbama i nadzor nad humanitarnom pomoći i provedbom Zakona o humanitarnoj pomoći.

Ujedno, Ministarstvo vodi evidenciju neprofitnih pravnih osoba za područje Republike Hrvatske kojima je izdano rješenje o odobrenju stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, te evidenciju izdanih rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarne akcije, dok nadležna upravna tijela vode evidenciju pravnih osoba na području svoje nadležnosti kojima je izdano rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno evidenciju rješenja kojima se odobrava provođenje humanitarnih akcija.

Prema evidenciji Ministarstva, od stupanja na snagu Zakona o humanitarnoj pomoći (1. studenoga 2015. godine), u Republici Hrvatskoj djeluje oko 200 neprofitnih pravnih osoba kojima je odobreno stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, a na godišnjoj razini se provede oko 370 humanitarnih akcija, temeljem Zakona o humanitarnoj pomoći.

1. Zakon o humanitarnoj pomoći ("Narodne novine", broj: 102/15 i 98/19)
2. Pravilnik o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći ("Narodne novine", broj 16/20)
3. Pravilnik o izgledu logotipa za prikupljanje humanitarne pomoći ("Narodne novine“, broj 120/15)
4. Pravilnik o razvrstavanju humanitarnih akcija ("Narodne novine“, broj 120/15)
5. Pravilnik o evidencijskoj oznaci humanitarne akcije ("Narodne novine", broj:  120/15 i 16/20)
6. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije humanitarne pomoći ("Narodne novine", broj 16/20)
7. Pravilnik o Državnoj nagradi za humanitarni rad ("Narodne novine", broj 120/15)

Humanitarna akcija, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15. i 98/19. - u daljnjem tekstu: Zakon), definirana je kao vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu, po čemu se humanitarna akcija razlikuje od stalnog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kao kontinuiranog djelovanja.

Humanitarne akcije mogu, uz preduvjet pribavljanja rješenja nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba, organizirati:
 

• stalni prikupljači humanitarne pomoći,
• neprofitne i profitne pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, odnosno upisane u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj, te
• fizičke osobe koje imaju prebivalište/boravište u Republici Hrvatskoj.

Zakonom nije ograničen broj humanitarnih akcija koje pojedini organizator može provesti na godišnjoj razini,  ali je određeno njihovo trajanje koje ne može biti duže od devedeset dana.

Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Gradu Zagrebu, koji će donijeti rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom.

Sukladno Pravilniku o obrascima za prikupljanje humanitarne pomoći („Narodne novine“, broj 16/20) već prilikom podnošenja Zahtjeva za izdavanje rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije organizator je dužan naznačiti vrstu humanitarne akcije koju želi organizirati (Liječenje bolesti; Liječenje djece; Liječenje odraslih osoba; Rehabilitacija djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; Nabava medicinskih uređaja i opreme; Nabava ortopedskih i drugih pomagala;

Zadovoljavanje stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina; Zadovoljavanje potreba za prehranom i odjećom; Unaprjeđenje uvjeta školovanja; Obnova javnih i drugih objekata; Smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem; Ublažavanje ili sprječavanje mogućih uzroka socijalne isključenosti; Ostale humanitarne akcije u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći).

Organizator humanitarne akcije kojem je odobreno provođenje humanitarne akcije dobiva pravo korištenja logotipa za humanitarnu akciju, kao zaštićenog znaka koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja je provedena u skladu s odredbama Zakona. Tako stalni prikupljač, koji organizira humanitarnu akciju, uz logotip humanitarne akcije, može koristiti i logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći.

Organizator humanitarne akcije, sukladno Zakonu, dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na računu otvorenom za humanitarnu akciju, a prikupljenu humanitarnu pomoć u naravi dodijeliti korisniku što je prije moguće. 

Zakonom je regulirano upravljanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenim u humanitarnim akcijama na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstva zadržati na računu za humanitarnu akciju, te u okviru Izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji obavijestiti nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grad Zagreb, o preostalim sredstvima. 

Nadležno upravno tijelo, odnosno Grad Zagreb, naložit će organizatoru humanitarne akcije da preostala sredstva uplati na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste.

Stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, sukladno  Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15. i 98/19. - u daljnjem tekstu: Zakon), podrazumijeva sve oblike kontinuiranog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći od strane neprofitnih pravnih osoba kojima je nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, izdalo rješenje kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.      

Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Zahtjev), može podnijeti:
 

• neprofitna pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć na temelju javne ovlasti propisane posebnim zakonom (kao npr. Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici),
• neprofitna pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj kojoj je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost pod uvjetom da je u razdoblju od dvije godine prije podnošenja Zahtjeva za izdavanje rješenja provela najmanje pet humanitarnih akcija, odnosno manje, ako su akcije trajale ukupno najmanje 180 dana, te
• zaklada odnosno fundacija čija je zakladna svrha sukladna članku 2. stavku 1. Zakona.

Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, rješenjem će odobriti pravnoj osobi stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom.

Pravna osoba kojoj je odobreno stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno građanima predstavlja identifikaciju onih prikupljatelja humanitarne pomoći koji su ispunili uvjete za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Stalni prikupljač humanitarne pomoći obvezan je voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći, te dostavljati izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, jednom godišnje do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Prema Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15 i 98/19) i Pravilniku o izgledu logotipa za prikupljanje humanitarne pomoći  („Narodne novine“, broj 120/15) po izvršnosti rješenja kojim se odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno po izvršnosti rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, stalni prikupljač humanitarne pomoći,  odnosno organizator humanitarne akcije, stječe pravo korištenja odgovarajućeg logotipa.

Organizatori prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći imaju pravo i obvezu prilikom provedbe i oglašavanja svojih humanitarnih aktivnosti na odgovarajući način javno istaknuti dodijeljeni logotip, kao dodatan oblik transparentnosti u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.

Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno logotip humanitarne akcije, kao zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno za prepoznavanje humanitarne akcije koja je provedena u skladu s odredbama Zakona o humanitarnoj pomoći, može se preuzeti u različitim formatima:

 

1. Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći

Logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
  

2. Logotip humanitarne akcije za svaku pojedinu oznaku vrste humanitarne akcije

 
Humanitarna akcija u svrhu liječenja bolesti (LB)
Humanitarna akcija u svrhu liječenja djece (LD)
Humanitarna akcija u svrhu liječenja odraslih osoba (LO)
Humanitarna akcija u svrhu rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom (REH)
Humanitarna akcija u svrhu nabave medicinskih uređaja i opreme (NMU)
Humanitarna akcija u svrhu nabave ortopedskih i drugih pomagala (NODP)
Humanitarna akcija u svrhu zadovoljavanja stambenih potreba socijalno osjetljivih skupina (SPSOS)
Humanitarna akcija u svrhu zadovoljavanja potreba za prehranom i odjećom (PHO)
Humanitarna akcija u svrhu unaprjeđenja uvjeta školovanja (ŠK)
Humanitarna akcija u svrhu obnove javnih i drugih objekata (OJO)
Humanitarna akcija u svrhu smanjenja uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem (KAT)
Humanitarna akcija u svrhu ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti (USI)
Ostale humanitarne akcije u smislu Zakona o humanitarnoj pomoći (OST)
 

Državna nagrada za humanitarni rad (u daljnjem tekstu: Nagrada) u Republici Hrvatskoj dodjeljuje se sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15 i 98/19) te Pravilniku o Državnoj nagradi za humanitarni rad („Narodne novine“, broj 120/15).
 
Nagrada je najveće priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada u Republici Hrvatskoj.
 
Nagrada se dodjeljuje kao: Nagrada za životno djelo (jedna) i Godišnja nagrada (najviše tri).
 

• Nagrada za životno djelo dodjeljuje se fizičkoj osobi (pojedincu) za trajan doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada, u obliku povelje i novcu.  
• Godišnja nagrada dodjeljuje se pravnoj ili fizičkoj osobi, za iznimna postignuća u području humanitarnog rada, u obliku povelje.

Postupak za dodjelu Nagrade pokreće Ministarstvo, na prijedlog Odbora za dodjelu Državne nagrade za humanitarni rad (u daljnjem tekstu: Odbor), raspisivanjem javnog Poziva.  
Podnositelj prijave na Poziv (predlagatelj kandidata/kandidatkinja), može biti:​
 

• fizička osoba, pod uvjetom da ima prebivalište/boravište na području Republike Hrvatske i da je stariji/starija je od 18. godina života i
• pravna osoba, tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne /regionalne/ samouprave, neprofitna i profitna pravna osoba, pod uvjetom da je registrirana na području jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili na području Republike Hrvatske, te da djeluje najmanje dvije (2) godine.

Kandidat/kandidatkinja za dodjelu Nagrade može biti:
 

• fizička osoba, pod uvjetom da ima prebivalište/boravište na području Republike Hrvatske, da je stariji/starija je od 18. godina života i ima pribavljenu najmanje jednu (1) preporuku, fizičke ili pravne osobe, za predloženu dodjelu Nagrade i
• pravna osoba - neprofitna i profitna, pod uvjetom da je registrirana na području jedinice lokalne ili područne /regionalne/ samouprave ili na području Republike Hrvatske, da djeluje najmanje dvije (2) godine i ima pribavljenu najmanje jednu (1) preporuku, fizičke ili pravne osobe, za predloženu dodjelu Nagrade.

O dodjeli Nagrade odlučuje Odbor, koji ima predsjednika i šest članova koje, na prijedlog ministra nadležnog za socijalnu skrb, imenuje Vlada Republike Hrvatske na mandat od četiri godine.

Nagrada se dodjeljuje na Svečanoj sjednici Odbora, koja se održava u prigodi obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, sa ciljem promicanja najznačajnijih aktivnosti koje su poduzete u Republici Hrvatskoj na području humanitarnog rada.

Državna nagrada za humanitarni rad dodjeljuje se od 2012. godine, s tim da se iz objektivnih, odnosno tehničkih razloga nije dodijelila u 2015. i 2016. godini.“


Dobitnici Državne nagrade za humanitarni rad u razdoblju od 2012. do 2019. godine

 

Godina	Dobitnici Državne nagrade za humanitarni rad
	Nagrada za životno djelo	Godišnja nagrada
2012.	Pater Antun Cvek iz Zagreba	Rotary klub Zagreb Kaptol iz Zagreba  Humanitarna udruga „Naš san njihov osmijeh“ iz Pule
2013.	Katherin Trinajstić iz Rijeke	Ulla Marton iz Zagreba
2014.	Slavica Okreša iz Selca	Majda Ivanda iz Šibenika Branko Vrbešić iz Valpova Ema Možanić iz Maruševeca
2017.	Zorislav Bobuš iz Zagreba	s. Jelena Lončar iz Zagreba Katolička udruga „Kap dobrote“ iz Zagreba Udruga volontera Podravke - PULS iz Koprivnice
2018.	Josip Petrač iz Zagreba	Caritas Zadarske nadbiskupije iz Zadra Željko Đekić iz Vukovara Udruga Sv. Jeronim iz Kaštel Gomilice
2019.	vlč. Ivan Radeljak iz Zagreba	Emil Vibović iz Male Subotice Dajana Zeko iz Đakova Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju „Vukovarski leptirići“ iz Vukovara