Na sjednici Vlade RH prihvaćen Nacrt konačnog prijedloga Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada

Slika /slike/2021/Fotografije/Sjednice Vlade RH/HN20210304936474.JPG
Na sjednici Vlade RH održanoj 24. studenoga, između ostaloga prihvaćen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.

Ministar Marin Piletić naglasio je kako će predloženi zakonski okvir, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Navedenim Zakonom uređuje se definicija neprijavljenog rada, način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada (inspekcija, Porezna uprava, HZMO) te postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire, obveza isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika, uspostava jedinstvene elektroničke evidencije rada za radnike te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi, uspostava pravnog okvira za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja, objava prekršitelja (tzv. crna lista) i objava poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom (tzv. bijela lista) te uspostava evidencije neaktivnih osoba.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023., a odgovarajuće pravilnike koji su predviđeni Zakonom potrebno je donijeti u narednom razdoblju od 12 odnosno 18 mjeseci.

Izmjene napravljene između dva čitanja, a u odnosu na Prijedlog Zakona, između ostaloga odnose se na terminologiju koja se koristi vezano za rad putem platformi koja je usuglašena sa terminologijom koja se koristi u općem propisu o radu.

Nadalje, kod odgovornosti za plaću u lancu podugovaranja dodan je rok za postavljanje zahtjeva prema ugovaratelju u slučaju kada podugovaratelj nije isplatio plaću radniku, jasnije je određeno kako ugovaratelj odgovara tek ako podugovaratelj nije izdao obračun neisplaćene plaće i propisano da se ugovaratelj može regresirati od podugovaratelja.

Foto: Hina

Pisane vijesti