Ministar Pavić u emisiji „U mreži Prvog“ povodom kampanje „Stop neprijavljenom radu!“

Gostujući u emisiji Hrvatskoga radija „U mreži Prvog“, ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić govorio je o kampanji protiv rada na crno te istaknuo da je kampanja usmjerena prema radnicima, poslodavcima i građanima, prije svega da ih se osnaži u prijavljivanju neprijavljenoga rada.

Prijavljeni rad, naglasio je, osigurava održivost mirovinskoga sustava, punjenje proračuna, konkurentnost gospodarstva te gašenje nelojalne konkurencije. No najveći dobitak je upravo za radnike, jer im osigurava plaćanje mirovinskoga i socijalnog osiguranja te sva prava koja proizlaze iz radnog odnosa.

Ministar je objasnio najčešće oblike neprijavljenog rada – da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnoga vremena, a radi puno radno vrijeme, da poslodavac prijavi radnika na nižu plaću, često samo minimalnu  i plaća doprinose na tu nižu plaću, a ostatak isplaćuje u gotovini bez uplate propisanih davanja, zatim nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplaćivanje dodatnoga rada. Neisplaćivanje dodatnoga rada nedavno jer riješeno zakonom o minimalnoj plaći, podsjetio je te istaknuo kako je važno jačanje institucija i vraćanje vjere građana u sustav te jačanje svijesti o tome kako neprijavljeni rad ima posljedice i na njihova prava i na njihove buduće mirovine.  

Za provedbu projekta, u sklopu kojega se odvija kampanja, a koji traje 18 mjeseci, na raspolaganju je 1 milijun eura uz dodatnih pola milijuna eura za opremu Inspektorata rada, a 95 posto je financiran iz EU. Slijedeća će se dva tjedna emitirati radio i televizijski spotovi te plasirati letci „Stop radu na crno“ kako bi se javnost upozorila na štetnost neprijavljenoga rada. U lecima su detaljna objašnjenja i kontakti podružnica Inspektorata rada u čitavoj Hrvatskoj na koje se rad na crno može prijaviti i anonimno, pozivom, e-mailom ili dopisom.

U emisiji je sudjelovao i Ilija Tadić, ravnatelj Inspektorata rada, koji je govoreći o inspekcijskom nadzoru kazao kako  je Inspektoratu i prije ove kampanje prioritet bio područje neprijavljenog rada. U posljednje tri godine ustanovljen je blagi pad broja radnika koji rade na crno, no on je i dalje velik; od 2011.-2013. godine taj je broj bio 1.709, a sada se kreće oko 1.000 do 1.200. , što je posljedica ukupnih aktivnosti; promjena propisa u mirovinskom osiguranju, uvođenjem instituta dopunskoga rada,  omogućavanjem rada umirovljenicima i drugim mjerama, dodao je.

Najčešće otkriven neprijavljeni rad je u građevinarstvu, u uslužnim djelatnostima i trgovina. Ima ga i u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, te se može zaključiti da niti jedna djelatnost nije imuna na pojavu neprijavljenoga rada.

U ovome trenutku, nastavio je, inspektori prema propisima mogu za neprijavljeni rad poduzeti prekršajne mjere, pri čemu je prekršaj neprijavljenog rada u skupini najtežih prekršaja. Za to je, prema propisima, predviđena kazna za poslodavce od 60.000-100.000 kn, te još 6.000-10.000 za odgovorne osobe poslodavcu koji su fizičke osobe. Inspektori također mogu i zabraniti obavljanje djelatnosti, no tu mjeru mogu poduzeti samo u dva slučaja; kada tijekom nadzora zateknu neprijavljenog radnika ili stranca koji radi protiv odredbi zakona o strancima.

Naglasio je kako su u okviru projekta osigurana sredstva za nabavu informatičke opreme i vozila što će u velikoj mjeri unaprijediti mobilnost i rad inspektora u obavljanju nadzora. Također, u sklopu aktivnosti projekta, inspektori prolaze međunarodnu edukaciju i upoznali se s iskustvima na sličnim poslovima u Njemačkoj, Slovačkoj i Češkoj.

U emisiji je sudjelovao i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije koji je pohvalio aktivnosti ministarstva, istaknuo vrijednost kampanje za razvoj svijesti o neprijavljenom radu te izrazio vjeru da će Hrvatska, koja ostvaruje značajne stope gospodarskog rasta, u velikoj mjeri suzbiti tu pojavu.

Na kraju emisije ministar Pavić je istaknuo kako je rezultat koji se očekuje od projekta strategija i akcijski plan protiv neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj, s kratkoročnim i dugoročnim mjerama. Radi se o dugotrajnom procesu na kojem treba kontinuirano raditi, zaključio je. Na kraju je, u skladu s motom kampanje, poručio građanima da biraju one poslodavce koji ih prijavljuju i cjelovito plaćaju njihov rad.