Ministar Pavić u emisiji "A sada Vlada"

U emisiji „A sada Vlada“  ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić osvrnuo se je na jučerašnju konferenciju „Zaposli se u Hrvatskoj“ , trendovima na tržištu rada te na inicijativu sindikalnih središnjica o prikupljanju potpisa za referendum. Osvrćući se na sindikalnu inicijativu ministar je kazao da je riječ o politikantstvu, da hrvatski građani mogu biti mirni da većina neće odlaziti u mirovinu sa 67 godina i da postoji institut dugotrajnog osiguranika.

Nadodao je i da hrvatski građani u prosjeku i 2 mjeseca radnog staža, dok je prosjek u Europskoj uniji 35, a u Njemačkoj 37g.  Ministar je ponovio da je produljenje godina radnog staža bio jedan od ciljeva mirovinske reforme, ali da će svi oni koji u tržište rada ulaze s 18 godina u mirovinu moći ići s 41 godinom staža i 60 godina u mirovinu, a oni koji studiraju do 24 – 25 u mirovinu će moći ići s 41 godinom staža, odnosno otprilike 65 godina.

„I dalje će većina građana ići sa 60 i 65 godina, samo oni koji nisu uspjeli skupiti 40 godina staža radit će do 67 godine“, naglasio je ministar i nadodao da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja omogućuje toliko godina prijevremenog umirovljenja, odnosno da samo Hrvatska i Slovenija imaju prijevremenu mirovinu 5 godina ranije.

Ministar je spomenuo da je mirovinska reforma pohvaljena u izvješću Europske komisije kao i u izvješću rejting agencije „Standard and Poor's“ u kojemu je ocijenjeno da je reforma doprinijela stabilizaciji javnih financija i povećanju kreditnog rejtinga.  Rekao je da je Republika Hrvatska u dvije godine mandata dvaput ostvarila pomak, najprije iz statusa prekomjernog deficita, a zatim i iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

U razgovoru s urednicom Elianom Čandrlić Glibotom ministar je predstavio podatke o zapošljavanju umirovljenika, otkrivši kako otprilike oko 10.000 umirovljenika radi te da  u razgovoru otkrivaju da glavni motiv za rad nije novac, da žele biti uključeniji u društvo i da se žele osjećati korisnima.

Nadovezujući se na to, ministar Pavić najavio je projekt vrijedan 75 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda koji će se financirati program koji potiču aktivno starenje. Ministar je ponovno istaknuo da je Vlada svjesna da su pojedinačne mirovine male i da maksimalno radi da one budu veće. Naveo je da su mirovine u mandatu ove Vlade rasle za 6,3% da će minimalne mirovine dodatno rasti za 3,13% te da se očekuje dodatni rast svih mirovina za 3% ove godine.

Uz to, kazao je da za je za isplatu mirovina potrebno 40 milijardi kuna, a da ove godine u sustavu nedostaje 18 milijardi kuna koje se moraju isplatiti iz proračuna. Govoreći o pozitivnim trendovima koje bilježi tržište rada rekao je da Hrvatski bilježi jednu od najvećih stopa rasti zaposlenosti u EU, da je od stope od 59% prošlog, trećeg kvartala 2018. došla do 66,3%, a cilj ove Vlade je u mandatu doseći stopu od 68%.

„ Imamo stotinu više zaposlenih od 2014., a u prve dvije godine mandata ove Vlade 71.000“, izjavio je ministar. O provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja, koje su jučer predstavljene na konferenciji „Zaposli se u Hrvatskoj, ministar je kazao da su te mjere redefinirane i smanjene s četrdesetak mjera na devet mjera. Pri tom je istaknuo da se značajno išlo u smanjenje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa na koje se ranije trošila značajna svota novca, od otprilike milijardu kuna koliko je izdvojeno za mjere, 700 milijuna kuna izdvajalo se za SOR koji se većinom, 70%, koristio u državnom i javnom sektoru.

„Ova Vlada, Vlada Andreja Plenkovića u prve dvije godine mandata, 4,5 milijarde kuna samo za zapošljavanje. To je dvostruko više nego sve prethodne Vlade upravo radi EU fondova. I to je jedna vrijednost EU članstva i  EU da trenutačno imaju nikad više značajnija sredstva za zapošljavanje. Cilj ove Vlade je da privremeno zapošljavanje u javnom sektoru, što je SOR, prebacimo u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru i ono što vidimo u zadnje dvije godine da uspijevamo u tome. Prvenstveno kod poticanja samozapošljavanja imamo sada mjere za da mladi i ne samo oni koji žele otvoriti svoje vlastite tvrtke trenutačno mogu dobiti 70 000 kuna, 85 000 kuna ako uzimaju još i dvije osobe na stručno osposobljavanje i mogu do 275 000 kuna akumulirati ako se udruže“, poručio je ministar.

Ministar je spomenuo i mjeru pripravništvu koja je znatno ojačana, a kojom Vlada odnosno HZZ osigurava 50% plaće pripravnicima bez gornjeg ograničenja te potpore za zapošljavanje koje značajno rastu i koriste se u privatnom sektoru. Na pitanje nije li kontradiktorno da s jedne strane imamo nedostatak radne snage na tržištu, a s druge strane mjere koje se promoviraju kako bi se nezaposleni pronašli posao, ministar je odgovorio da to jest naočigled kontradikcija, ali da je problem u usklađenosti potreba tržišta rada s raspoloživom radnom snagom njihovim kvalifikacijama, obrazovanjem i kompetencijama te da je tu ključna uloga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da pronađe individualno svaku osobu, vidi koje kompetencija, znanja ili kvalifikacije trebaju i da propišu mjeru.

Kako bi poslodavcima omogućili rast plaća i bolju konkurentnost, najavio je ministar, ići će se u promjenu paradigme Zavoda za zapošljavanje koji će se baviti i zaposlenima, a ne samo nezaposlenima kao što je do sada bio slučaj. „Svjesni smo da daljnji rast plaća nije na održivim nogama jer poslodavcima se isplaćuje iz profita, a ne iz povećane produktivnosti zbog nedostatka radne snage. Samo 3% hrvatskih građana uključeno je u programe cjeloživotnog obrazovanja i upravo  ćemo ove godine imati jedan pilot projekt, a od 2021. milijardu kuna uložiti u edukaciju postojećih zaposlenika kako bi kroz takozvani re-skilling, up-skilling odnosno kroz njihovo cjeloživotno obrazovanje pospješili konkurentnost tvrtki gdje rade“, apostrofirao je ministar i poručio da će te teme biti među prioritetima predsjedanja EPSCO vijećem.

Cijelu emisiju možete pogledati na poveznici.

Foto: HRT (screenshoot)

Vijesti iz medija