U Opatiji se od 7. do 9. studenog održava tradicionalno savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista pod nazivom „Ekonomska politika Hrvatske u 2019.“ na kojoj je ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas predstavio cjelovitu mirovinsku reformu.
Ministar Pavić na početku je naglasio da se mirovinsku sustav ne može gledati zasebno već u odnosu s pitanjem demografije, tržišta rada i drugih politika. Ponovio je da Hrvatska ima relativno mladu populaciju umirovljenika, da hrvatski umirovljenik u prosjeku ima 30 godina staža dok je prosjek Europske unije 35 godina te da je svaki peti umirovljenik, odnosno oko 20% umirovljenika, odradio puni radni staž (40 godina).
„Cilj ove reforme je da osiguramo održivost javnih financija, da osiguramo veće mirovine i ispravimo određene nepravde kod različitih skupina umirovljenika“, kazao je ministar i nadodao da se mirovinska reforma može promatrati kroz određeni sukob triju različitih generacija.
Prva generacija, pojasnio je ministar, su sadašnji umirovljenici kojima je u dvije godine mandata ove Vlade, indeksacija ,odnosno povećanje mirovina, iznosila 6,39%. Toj se skupini umirovljenika u okviru reforme omogućuje rad na pola radnog vremena. „Smatramo da oni imaju znanja i iskustva koja mogu pomoći gospodarstvu i na taj način smanjiti pritisak za uvozom radne snage“, izjavio je.
Ministar je spomenuo i da će se za 248 tisuća umirovljenika koji imaju minimalne mirovine, od 1. srpnja iduće godine mirovine dodatno povećati za 3,13%, uz redovno usklađivanje.
Nadalje, druga generacija su umirovljenici koji su rođeni 1962. i kasnije, a koji u mirovinu odlaze od sljedeće godine, te bi zbog nedovoljne uštede u drugom stupu, mogli imati 600-700 kn manju mirovinu od prosječne. „U sljedeće tri do četiri godine to su većinom žene, a do 2020. takvih umirovljenika bit će oko tri tisuće“, pojasnio je ministar.
Naglasio je da će se ovom reformom te umirovljenike barem izjednačiti sa sadašnjima tako što će im se omogućiti mogućnost povratka u prvi stup i odabira mirovine koje je za njih povoljnija. Ponovio je da se time ne urušava niti ukida drugi mirovinski stup te ni na koji način ne nacionaliziraju sredstva.
O rješavanju pitanja dodatka od 27% ministar je rekao da je taj dodatak nastao kada se za izračun mirovina gledalo deset najpovoljnijih mirovina, a danas čitav radni vijek, stoga je, vodeći računa o financijskoj održivost jer bi za dodatak osiguravanja dodatka od 27% do 2040. trebalo osigurati oko 40 milijardi kuna, omogućeno da svi umirovljenici dobe dodatak od 27% do uvođenja drugog stupa, a da se od 1.1.2002., odnosno početka uplaćivanja u drugi stup osiguranicima da ? toga dodatka, odnosno onoliko koliko su uplaćivali u taj stup.
Govoreći o trećoj generaciji, mladima koji će čitav radni vijek štedjeti u drugome stupu, ministar je napomenuo da se za njih jača drugi i treći mirovinski stup. U drugome stupu, pojasnio je smanjuju se naknade mirovinskih fondova, omogućuje se ulaganje u strukturne projekte, ukida se švicarska formula, čime će se rate mirovina iz drugoga stupa povećati za 6 do 7%, a ovom će se reformom omogućiti i osnivanje mirovinskog osiguravajućeg društva pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Ministar Pavić najavio je i mogućnost ulaganja mirovinskih fondova u start-up tvrtke, čime se želi doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva.
Osvrnuo se je i na tržište rada koje bilježi pozitivne pomake. Ministar je iznio podatke je u prvom kvartalu ove godine Hrvatska ima 70 tisuća više zaposlenih nego godinu dana ranije, da je Vlada u dvije godine uložila oko 4 i pol milijardi kuna za zapošljavanje, od čega je većina sredstava išla u aktivnu politiku zapošljavanja i specijalizirane programe te da je prosječna plaća porasla za 710 kn što pokazuje da se gospodarstvo oporavlja. Nadodao je da se radi na programima cjeloživotnog obrazovanja kako bi se povećala produktivnost rada u Republici Hrvatskoj.
„Politika tržišta rada mora biti jedna od komponenti koja podupire politiku mirovinskoga sustava“, kazao je ministar Pavić.
Nakon uvodnog izlaganja ministra, održana je i panel rasprava o mirovinskoj reformi na kojoj su među ostalima sudjelovali i ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović i ravnateljica Središnjeg registra osiguranika Iskra Primorac.
Stranica
