- Objavljeno: 18.10.2021.
Europska socijalna povelja danas slavi 60. rođendan
Kada je 1949. godine odlučeno da će se osnovati Vijeće Europe, buduće države članice su se obvezale da će poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda biti uvjet i cilj njihova pothvata.
Europska konvencija o ljudskim pravima (1950.), koja je u tom području prvi međunarodni ugovor zaključen u okviru Vijeća Europe, instrument je koji osigurava djelotvornu zaštitu temeljnih prava i sloboda te uspostavlja pravosudni mehanizam koji je sposoban jamčiti njihovo poštivanje. Međutim, ova Konvencija se odnosi samo na građanska i politička prava.
Tu na scenu stupa Europska socijalna povelja koja je pandan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima u području ekonomskih i socijalnih prava a nazivaju je i Socijalnim ustavom Europe.
Povelja je otvorena za potpisivanje u Torinu, 18. listopada 1961. godine a stupila je na snagu 26. veljače 1965. godine nakon što ju je ratificiralo pet država članica Vijeća Europe.
Europska socijalna povelja temeljni je dokument Vijeća Europe u području socijalnih prava. Utvrđuje i jamči uživanje, bez diskriminacije, prava i slobode svih pojedinaca, obitelji, žena, majki, djece, od prava radnika do zaštite od siromaštva i socijalne isključenosti, od prava osoba s invaliditetom do jednakih mogućnosti za žene i muškarce, od zaštite zdravlja do prava migranata. Jamči, također, prava na rad, primjerene radne uvjete, sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, pravičnu plaću, organiziranje i kolektivno pregovaranje, profesionalnu orijentaciju, izobrazbu, zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost.
Povelja se svojim mehanizmom praćenja pokazala kao živi instrument sposoban uhvatiti se u koštac s izazovima s kojima se Europljani suočavaju 60 godina od njenog donošenja.
Iskorištavanje potencijala sustava Socijalne povelje predstavlja glavno oruđe za sprječavanje i prevladavanje takvih kriza, a istina je i da je potrebno dodatno ojačati i ažurirati ovaj sustav kako bi se uklopio u izazove s kojima se suočava danas zaštita socijalnih prava u Europi.
Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 20. studenoga 2002. godine donio je Zakon o potvrđivanju Europske socijalne povelje, Dodatnog protokola Europskoj socijalnoj povelji, Protokola o izmjenama Europske socijalne povelje i Dodatnog protokola Europskoj socijalnoj povelji kojim se uspostavlja sustav kolektivnih žalbi („Narodne novine - međunarodni ugovori“, br. 15/02).
Republika Hrvatska ispravu o ratifikaciji položila je u Vijeću Europe 26. veljače 2003. godine.
Pisane vijesti
Europska konvencija o ljudskim pravima (1950.), koja je u tom području prvi međunarodni ugovor zaključen u okviru Vijeća Europe, instrument je koji osigurava djelotvornu zaštitu temeljnih prava i sloboda te uspostavlja pravosudni mehanizam koji je sposoban jamčiti njihovo poštivanje. Međutim, ova Konvencija se odnosi samo na građanska i politička prava.
Tu na scenu stupa Europska socijalna povelja koja je pandan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima u području ekonomskih i socijalnih prava a nazivaju je i Socijalnim ustavom Europe.
Povelja je otvorena za potpisivanje u Torinu, 18. listopada 1961. godine a stupila je na snagu 26. veljače 1965. godine nakon što ju je ratificiralo pet država članica Vijeća Europe.
Europska socijalna povelja temeljni je dokument Vijeća Europe u području socijalnih prava. Utvrđuje i jamči uživanje, bez diskriminacije, prava i slobode svih pojedinaca, obitelji, žena, majki, djece, od prava radnika do zaštite od siromaštva i socijalne isključenosti, od prava osoba s invaliditetom do jednakih mogućnosti za žene i muškarce, od zaštite zdravlja do prava migranata. Jamči, također, prava na rad, primjerene radne uvjete, sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, pravičnu plaću, organiziranje i kolektivno pregovaranje, profesionalnu orijentaciju, izobrazbu, zdravstvenu zaštitu i socijalnu sigurnost.
Povelja se svojim mehanizmom praćenja pokazala kao živi instrument sposoban uhvatiti se u koštac s izazovima s kojima se Europljani suočavaju 60 godina od njenog donošenja.
Iskorištavanje potencijala sustava Socijalne povelje predstavlja glavno oruđe za sprječavanje i prevladavanje takvih kriza, a istina je i da je potrebno dodatno ojačati i ažurirati ovaj sustav kako bi se uklopio u izazove s kojima se suočava danas zaštita socijalnih prava u Europi.
Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 20. studenoga 2002. godine donio je Zakon o potvrđivanju Europske socijalne povelje, Dodatnog protokola Europskoj socijalnoj povelji, Protokola o izmjenama Europske socijalne povelje i Dodatnog protokola Europskoj socijalnoj povelji kojim se uspostavlja sustav kolektivnih žalbi („Narodne novine - međunarodni ugovori“, br. 15/02).
Republika Hrvatska ispravu o ratifikaciji položila je u Vijeću Europe 26. veljače 2003. godine.