Državna tajnica Burić u Hrvatskom saboru predstavila konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (drugo čitanje)

Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić predstavila je danas u Hrvatskom saboru konačni Prijedlog zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim se Zakon usklađuje s Direktivnom Europskog parlamenta i Vijeća. Zakonski prijedlog u saborskoj je proceduri u drugom čitanju.

Predstavljajući zakonski prijedlog državna tajnica spomenula je da je važeći zakon usvojen na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 10. srpnja 2015. godine te je objavljen u Narodnim novinama broj 82/15.  

Pojasnila je da pojam regulirane profesije podrazumijeva da su uvjeti za rad u profesiji propisani određenim zakonom, a obavljanje te regulirane profesije podrazumijeva da osoba posjeduje stručne kvalifikacije stečene nakon obrazovanja,  primjerice licencu, stručni ispit ili nešto slično. Kao primjer navela je osobe koje su završile studij prava, a koje po završetku ne mogu raditi kao odvjetnici već prije toga moraju steći određeno radno iskustvo i položiti pravosudni ispit. „U tom smislu odvjetnik jest regulirana profesija dok je pravnik obrazovna kvalifikacija“, kazala je.

Državna tajnica Burić naglasila je da je popis reguliranih profesija donijela Vlada Republike Hrvatske koji sadrži 182 profesije. Drugo čitanje zakonskog prijedloga obuhvaća sljedeće promjene:

• Propisuju se definicije pojmova stručnog osposobljavanja i usavršavanja kao i odgovorne osobe u trgovačkom društvu u skladu s Direktivnom budući da to do sada nije postojalo
• Jasnije se propisuju uvjeti pod kojima nadležno tijelo odnosno komora uz obavezne dokumente može zatražiti od osobe i dodatnu dokumentaciju i to izričito u slučaju regionalnih razlika odnosno kada je regulirana profesija različito regulirana u nekim dijelovima zemlje
• U slučaju privremenog i povremenog pružanja usluga propisuje se da je nadležno tijelo odnosno nadležna komora dužna osobi osigurati pružanje usluga u roku od mjesec dana od dana prijave tom tijelu , a kod usporedbe obrazovnih programa propisano je da komora može utvrditi postojanje bitnog različitog sadržaja i to samo ako je osposobljavanje kandidata različito u sadržaju, a ne u ni u čemu drugome
• U odnosu na minimalne uvjete osposobljavanja za arhitekte, propisano je da se pripravnički staž može obaviti u bilo kojoj državi kako bi se omogućila prekogranična mobilnost stručnjaka, a u odnosu na minimalne uvjete osposobljavanja za medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu i primalje, izričito je naznačena odgovornost institucija koja provodi njihovo osposobljavanja. To znači da je ta institucija, srednja škola ili fakultet, visoko učilište dužno uskladiti svoj program upravo s Direktivom koja se ovim putem implementira u zakon
• Također smo uvedena je i obvezu nadležnim tijelima da po zaprimanju zahtjeva provjere akreditaciju visokog učilišta odnosno studijskog programa visokog učilišta na kojem je kandidat stekao obrazovnu kvalifikaciju, kada je riječ o trećim zemljama te je uvedena iznimka prema kojoj nadležno tijelo može zatražiti provjeru kompetencija, znanja i vještina bez prethodne usporedbe obrazovnog programa i utvrđivanja dopunskih mjera ako je stručna kvalifikacija također stečena u trećoj zemlji. U ovom slučaju nadležna tijela odnosno komore mogu odmah po zaprimanju zahtjeva odrediti polaganje tzv. nostrifikacijskog ispita te se neće provoditi opći postupak priznavanja koji uključuje prethodnu usporedbu obrazovnih programa niti određivati dopunske mjere što će spriječiti nepotrebno trošenje sredstava i resursa komora.

„Cilj navedenih zakonskih izmjena jest osigurati odgovarajuću radnu snagu s unutarnjeg tržišta EU ukoliko je to naravno potrebno i u potpunosti implementirati navedenu Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća“, zaključila je državna tajnica.

Foto: Internet TV Hrvatskog sabora (screenshot)
 

Pisane vijesti | Rad i mirovine