​U Hrvatskom saboru predstavljen Prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović je u ime predlagatelja Vlade Republike Hrvatske, u Hrvatskom saboru predstavio je Prijedlog Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Na početku izlaganja ministar je kazao kako se Prijedlogom zakona predlaže uvođenje nacionalne naknade za starije osobe definirane kao novčano primanje za hrvatske državljane starije od 65 godina života s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, u neprekidnom trajanju od 20 godina prije podnošenja zahtjeva.

„Ovaj institut uvodi se u cilju postizanja osnovne razine socijalne sigurnosti, odnosno zaštite naših starijih sugrađana koji nisu bili u mogućnosti radom osigurati prihod u starosti te u starijoj dobi nemaju dovoljno sredstava za podmirenje životnih potreba.“, rekao je ministar Aladrović.

Radi se novom institutu koji se uvodi u cilju postizanja osnovne razine socijalne sigurnosti, odnosno zaštite naših starijih sugrađana koji nisu bili u mogućnosti radom osigurati prihod u starosti te u starijoj dobi nemaju dovoljno sredstava za podmirenje životnih potreba.

Osim spomentuh općih uvjeta Prijedlog zakona propisuje i dodatne uvjeti za ostvarivanje prava, i to:

1. Osoba nije korisnik mirovine i nije osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, osim u slučajevima kada je mirovina niža od nacionalne naknade kada se korisniku, ako odabere nacionalnu naknadu, obustavlja isplata mirovine iz obveznog mirovinskog sustava 
2. Osoba nije korisnik zajamčene minimalne naknade, ali iznimno može odabrati povoljnije pravo te ako odabere nacionalnu naknadu, prestaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu 
3. Utvrđuje se dohodovni/prihodovni cenzus za korisnika i članove kućanstva – korisnik i članovi kućanstva ne ostvaruju prihode u prethodnoj kalendarskoj godini veće od 800,00 kn mjesečno po članu kućanstva. Prihodom se smatra plaća, mirovina, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i kapitala, dohodak od osiguranja te ostali prihodi prema poreznim propisima. U prihod se ne uračunavaju doplatak za pomoć i njegu druge osobe, osobna invalidnina iz sustava socijalne skrbi, invalidnina hrvatskih branitelje i civilnih žrtava rata, naknada za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu iz mirovinskog sustava i druge naknade koje ne podliježu oporezivanju.
4. Korisnik nije primatelj uzdržavanja prema ugovoru o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju i
5. Korisniku nije priznato pravo na uslugu smještaja u sustavu socijalne skrbi.

Ministar Aladrović je naglasio da sukladno gospodarskim mogućnostima Prijedlo zakona propisuje iznos nacionalne naknade u svoti od 800 kn mjesečno po osobi, počevši od 1. siječnja 2021.

Također, predviđeno je usklađivanje nacionalne naknade svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema odluci Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koje se veže uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena.

Određuje se nadležnost HZMO za provedbu postupka te način pokretanja postupka i propisuje posebna suradnja između HZMO-a i centara za socijalnu skrb u cilju sprječavanja zloupotreba.
Nadalje, predviđena je provjera podataka o prihodima i drugim činjenicama o kojima ovisi pravo jednom godišnje te ukidanje prava s danom nastale promjene koja utječe na korištenje nacionalne naknade.  

Sredstva potrebna za provedbu predloženog Zakona procijenjena su u iznosu od 132.300.000  kuna za približno 19.700 korisnika u 2021. godini te u iznosu od 181.500.000 kuna  za oko 21.550 korisnika u 2022. godini, što će se financirati iz općih prihoda državnog proračuna.

Završno ministar je istakuno da se predaže donošenje ovog Zakona po hitnom postupku s obzirom da je potrebno osigurati sve prethodne pretpostavke za njegovu pravodobnu primjenu od 1. siječnja 2021. 

Pisane vijesti