Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić, u ime predlagatelja Vlade Republike Hrvatske, u Hrvatskom saboru predstavio je Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona.
Na početku izlaganja ministar je kazao da je Vlada Republike Hrvatske donijela za 2019. godinu odluku kojom se minimalna plaća povećava na 3.000 kuna neto odnosno 3.750 kn bruto, što je povećanje od 248 kuna neto te je najveće povećanje od uvođenja instituta minimalne plaće.
Podsjetio je da je prije ovog povećanja, u mandatu ove Vlade, minimalna plaća povećala minimalnu plaću dva puta po 5%, a posljednjim izmjenama Zakona o minimalnoj plaći isključen je rad nedjeljom, blagdanima te prekovremeni rad što je omogućilo dodatnih 3,3% povećanja.
„U mandatu ove Vlade minimalna plaća porasla je za 504 kuna, odnosno za 23,9%“ naglasio je ministar i nadodao da će minimalna plaća u Hrvatskoj od 1.1.2019. biti više nego u devet država Europske unije.
Minimalna plaća već je sada, pojasnio je ministar, veća nego u Bugarskoj, Litvi, Rumunjskoj, Latviji i Mađarskoj, a od 1.1. bit će veća nego u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Estoniji. „Ovim povećanjem minimalne plaće Vlada je poslala važnu poruku da želimo dostojanstven život naših sugrađana od kojih 37 tisuća prima minimalnu plaću“, rekao je.
Ministar Pavić napomenuo je da se povećanje minimalne plaće nije radilo bez kompenzacijskih mjera, odnosno mjera za zadržavanje zaposlenosti u radno-intenzivnim industrijama poput kožne, drvne, tekstilne, metalske industrije.
Osim prošlogodišnje olakšice na doprinose od 50%, koje se zadržavaju i sljedeće godine, od 1.1. provodit će se program potpora male vrijednosti gdje će poslodavci moći koristiti 1. 3., ali za period od 1.1. „Poslodavci će se moći prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje u vidu potpora male vrijednosti moći dobiti do milijun i pol kuna subvencije u tri godine za potrebe zadržavanja osoba u zaposlenosti“, kazao je ministar.
Nadalje, ministar je najavio da će se do 2020. razviti program prema tzv. gber pravilima odnosno general block exemption rule, prema kojim će se za sve novozaposlene moći ostvarivati subvencije.
Govoreći o zakonskim izmjenama kazao je da se prijedlogom zadržavaju postojeća prava, zadržavanjem definicije minimalne plaće, obračuna doprinosa na osnovicu za 50% umanjenja i u 2019., naglasivši pri tom da je predviđeno nekoliko osigurača kako se ne bi poticalo isplaćivanje minimalne plaće te je najavio da će se uvesti sektorske olakšice, stoga će olakšica na doprinos 2020. umanjiti i iznositi pola sadašnje olakšice, odnosno 25%.
Uz to, naveo je ministar, ovim prijedlogom dodatno se rasterećuje dio mikro poslodavaca, na način da ukoliko nemaju drugih zaposlenih, nisu u obvezi sami sebi isplaćivati zakonski utvrđen iznos minimalne plaće. Proširuje se i opseg parametra o kojem resorni ministar mora voditi prilikom predlaganja minimalne plaće te se preciznije definira krajnji rok do kojeg je Vlada Republike Hrvatske dužna utvrditi iznos minimalne plaće za sljedeću kalendarsku godinu.
„Ovim povećanjem minimalne plaće na 3000 kn neto, smatramo da smo napravili značajan iskorak da onima koji primaju tu minimalnu plaću pružimo dodatna sredstva za dostojanstven život“ izjavio je ministar apostrofirajući pritom da je minimalnoj plaći Vlada pristupila balansiranim pristupom koji s jedne strane povisuje minimalnu plaću, a s druge strane po je puta uvela kompenzacijske mjere za radno-intenzivne industrije.
Foto: Internet televizija Hrvatskog sabora/screenshoot
Stranica
