U Hrvatskom saboru predstavljen Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (drugo čitanje)

Slika /arhiva/wp-content/uploads/2018/07/DT_Buric_SAbor.jpg

Državna tajnica Majda Burić predstavila je danas u Hrvatskom saboru Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je u saborskoj proceduri u drugom čitanju. Istaknula je da se Konačni prijedlog predlaže nakon četverogodišnje primjene tog zakona, nakon što su uočene određene nejasnoće u primjeni kao i potrebe dorade i usklađivanje s drugim propisima kojima se regulira poslovanje subjekata nadzora.

Prijedlogom je, kazala je državna tajnica, preuzeta odgovarajuća terminologija koja se odnosi na poslovanje subjekata nadzora i to u obveznom kapitaliziranom sustavu, riječ je o tzv. EMIR Uredbi broj 537/ 2014. U svrhu usklađivanja s terminologijama Zakona o kreditnim institucijama i drugim fondovskim zakonima pojam kapital se mijenja u regulatorni kapital, a i isto tako se izbacuje termin kvalificirana kod stjecanja udjela u mirovinskom društvu, budući da konačni prijedlog ne predviđa stjecanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu već se regulatoru prepušta odobrenje svake transakcije dionicama ili poslovnim udjelima mirovinskoga društva, a sve zbog njihovog specifičnog položaja u mirovinskom sustav Republike Hrvatske. Omogućava se stjecanje udjela mirovinskom društvu u drugom mirovinskom društvu, neovisno o tome radili li se o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima te neovisno o tome ima li sjedište u RH, drugoj članici EU ili trećoj zemlji. Time se hrvatskim mirovinskim društvima omogućava sloboda poduzetništva i jačanje njihove pozicije. Pri tom postoje dva kontrolna mehanizma: prvi je odobrenje HANFE, a drugi da se ne smije stjecati udio u društvima koja su u bilo kakvim problemima. Uz to, predlaže se i da zahtjev za odobravanjem obavljanja funkcije člana uprave mirovinskoga društva HANFI podnose članovi mirovinskoga društva ili nadzorni odbor, a za koji mandat ne smije biti duži od 5 godina.

Unutar sustava upravljanja rizicima, prijedlogom je uspostavljen sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u kojem mirovinsko društvo planira ulagati. Za tu procjenu društvo se ne smije automatski i isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su iznijele agencije za kreditne rejtinge. Time se postojeći sustav dodatno uređuje sukladno tržišnim kretanjima.

Konačnim prijedlogom Zakona propisuje se i obaveza revizora mirovinskog društva i revizora mirovinskog fonda da HANFI prijavi svako kršenje odredaba propisa koji utvrdi u revizijskom postupku, a s ciljem nadzora nad zakonitošću poslovanja mirovinskih društava i fondova uvođenjem dodatnog sudionika u sustavu nadzora.

Državna tajnica Burić pojasnila je da se Prijedlogom određuje da se rok od 6 mjeseci u kojem novozaposleni osiguranici samostalno odabiru mirovinski fond, skraćuje na jedan mjesec nakon čega ih REGOS po službenoj dužnosti raspoređuje u jedan od mirovinskih fondova B kategorije. To je iz razloga što statistički pokazatelji ukazuju da većina osiguranika, više od 95% ne odabire samostalno fond, već ih REGOS raspoređuje po službenoj dužnosti, a u tom slučaju sredstva iz doprinosa duže vrijeme opterećuju privremeni račun REGOSA-a. „Ovom izmjenom omogućit će se bolja informiranost novozaposlenih o potrebi osobnog izbora fonda. Popisuje se da REGOS jasnim, jednostavnim i osiguraniku razumljivim načinom osiguranika informira o vrstama fondova, bitnim značajkama istima i pravima osiguranika“, kazala je.

„Donošenjem ovog zakona omogućit će se daljnje jačanje zaštite članova obaveznih mirovinskih fondova i jednostavnije korištenje prava iz mirovinskih fondova, kao i promicanje povjerenja u tržište kapitala“ zaključila je državna tajnica Burić.  

Stranica