Sjednica Vlade RH: Prihvaćeni nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada

Na 32. sjednici Vlade RH, održanoj u srijedu, 16. listopada 2024., između ostaloga, prihvaćeni su nacrti prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada te upućeni u daljnju saborsku proceduru.
 
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći
 
Ministar Marin Piletić istaknuo je kako se prijedlogom zakona, hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji, a koju su države članice dužne preuzeti do 15. studenog 2024.

Cilj Direktive je poticanje određivanja primjerenog iznosa minimalnih plaća u zemljama članicama, uz povećanje pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, kojima poslodavci i sindikati autonomno ugovaraju plaće. Direktiva, između ostaloga, navodi i kriterije koji bi se koristili prilikom utvrđivanja iznosa primjerene minimalne plaće.

S obzirom na to da hrvatsko zakonodavstvo u značajnoj mjeri sadrži odgovarajuća rješenja i u visokom je stupnju usklađenosti sa zahtjevima Direktive, zakonskim prijedlogom predlažu se izmjene i dopune u dijelu kriterija, odnosno parametara koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu, a prilikom predlaganja Vladi Republike Hrvatske iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini.

Također, predlaže se brisanje odredbe članka 8. važećeg Zakona koja je omogućavala da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, odnosno uredbom propisane minimalne plaće.

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada

Radi jačanja materijalno pravne zaštite nezaposlenih osoba, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. kao reformska mjera planirane su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada.

Izmjenama i dopunama Zakona predlaže se povećanje visine novčane naknade nakon 90-og dana korištenja i to sa sadašnjih 30 na 35 posto osnovice. Za prvih 90 dana korištenja novčane naknade visina iznosi 60 posto osnovice i ista je na razini država članica EU.

Uz povećanje visine novčane naknade, prijedlogom izmjena i dopuna Zakona omogućava se mladim osobama stjecanje prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetom. U tom smislu, predlaže se smanjenje uvjeta vremena provedenog na radu za osobe mlađe od 30 godina i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Predlaže se omogućavanje nastavka korištenja novčane naknade nakon kratkotrajnog radnog odnosa koji je prestao sporazumno. Također, predviđa se povoljnije određivanje osnovice za stjecanje novčane naknade što uključuje kombinaciju plaće i naknade plaća, ako je to nezaposlenoj osobi povoljnije od osnovice utvrđene u visini minimalne plaće.

Predložena je mogućnost nezaposlenoj osobi koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kao i osobi koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu (najčešće korisnici inkluzivnog dodatka), a sve u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade, da joj se ne utvrđuje pravo na razliku novčane naknade, već da neovisno o visini invalidske mirovine odnosno naknade po posebnom propisu, ostvaruje i cjelokupno pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. 

Prijedlogom izmjena i dopuna zakona brisano je pravo na novčanu pomoć osobi uključenoj u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa s obzirom na to da se stručno osposobljavanje kao mjera aktivne politike zapošljavanja prestala provoditi. Dodatno se uređuje i povremeni rad učenika posredstvom srednjoškolskih ustanova te se pruža dodatna zaštita učenika i osiguravaju preduvjeti za sprječavanje zlouporabe takvog rada.
 

Pisane vijesti