Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić u Hrvatskom saboru predstavio je prijedloge
mirovinskih zakona koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila na
sjednici održanoj 17. listopada te ih uputila u saborsku proceduru.
Uvodno obrazloženje ministra Pavića vezano uz Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Prijedlog zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pročitajte u nastavku:
Zadovoljstvo mi je danas u Saboru predstaviti paket zakona cjelovite mirovinske reforme. U ovom prvom dijelu referirat ćemo se na Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o dodatku na mirovine ostvarene na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te Prijedlogu zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Ni jedan ministar ne bi se svojevoljno uputio u mirovinsku reformu da to stvarno ne mora. Kada pogledamo mirovinski sustav možemo vidjeti da omjer onih koji rade i oni koji su u mirovini je izuzetno nepovoljan, on se popravlja radi povećanja zaposlenosti, imamo 1,27 radnika na jednog umirovljenika. Isto tako smo svjesni da za mirovine izdvajamo gotovo 40 milijardi kuna, 17 milijardi kuna nam je deficit koji moramo nadoknaditi iz državnog proračuna. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, kada isključimo međunarodne ugovore, je 42% i gotovo je 2700 kn. Svjesni smo da su mirovine male i zato ih želimo povećati. Kada gledamo strukturu umirovljenika, samo 19% odradilo je puni staž dakle 40 godina i oni imaju prosječnu mirovinu od 4.500 kuna. Cilj ove mirovinske reforme je upravo da osiguramo veće mirovine našim građanima. Ja bih volio i htio poručiti sadašnjim umirovljenicima da se apsolutno ne trebaju brinuti oko svojih mirovina, da je isplata apsolutno neupitna, da su mirovine sigurne i da će samo rasti. Povećanje, odnosno usklađivanje mirovina zadnje dvije godine bilo je 6,39%, samo u zadnjem periodu, odnosno zadnje usklađivanje 2,7%, slično ćemo raditi i dalje. Pored povećanja mirovina cilj ove mirovinske reforme je i održivost sustava. Godišnje nam nedostaje 17 milijardi kuna iako 10,5% BDP-a izdvajamo za mirovine, želimo učiniti sustav dugoročno održivim. Treća komponenta mirovinske reforme je da ne diskriminiramo niti jednu generaciju, ni jednu strukturu sadašnjih i budućih umirovljenika.
Gledajući cjelovitu mirovinsku reformu možemo reći da imamo tri skupine kojima se ova mirovinska reforma obraća. Prva skupina su sadašnji umirovljenici za koje smo svjesni da su mirovine male i radimo na tome da ih maksimalno povećamo. Za njih smo osigurali da mogu raditi do pola radnog vremena i primati punu mirovinu. Za sada je to pravo konzumiralo, odnosno imalo samo ovih 19% ovih koji su odradili 40 godina staža, a sada će svi osim korisnika obiteljske mirovine moći to pravo konzumirati. Svjesni smo i onih 246 tisuća ljudi koji imaju najnižu mirovinu, svjesni smo njihovog stanja i upravo zato od 1.7. predlažemo da oni imaju povećanje od dodatnih 3,13% uz usklađivanje koje će i sljedeće godine biti jednako ako ne i bolje radi rasta plaća i ekonomske politike ove Vlade. Oni srednje generacije, koji od sljedeće godine ulaze u sustav, a 62. su godišta i mlađi, su upravo najranjiviji i njima smo se posebno obraćali. Do 2020. godine u mirovinu odlaze većinom žene, bez mirovinske reforme oko 3000 žena imale bi manju mirovinu za 600-700 kn.
Smatramo da to nije pravedno i da to trebamo ispraviti i upravo zato radimo na uvođenju takozvanog dodatka od 27%. Treća skupina umirovljenika su oni najmlađi, oni koji će 40 godina provesti u drugom mirovinskom stupu. Za njih želimo ojačati drugi stup kako se ne bi desilo ovo što se dešava sa srednjom generacijom da, ni krivi ni dužni, imaju u prosjeku 600-700 kn manju mirovinu. Taj dodatak od 27%, ako se dobro sjetimo, uveden je upravo kako bi ispravio i povećao mirovine. Nekada su se mirovine računale po 10 najpovoljnijih godina, no kako se period koji se uzimao za izračun mirovine širio tako su i mirovine padale pa je uveden klizni dodatak od 4 do 27%, odnosno 27% za one kojima računamo puni staž. Mi ćemo i za osiguranike drugoga stupa osigurati dodatak u visini ? od 27% jer toliko su uplaćivali u prvi stup. Osigurat ćemo da svi imaju dodatak od 27% na staž koji su odradili do 31.12.2001., a na staž koji su odradili od 1.1.2002. dodatak od 20,25% odnosno tri četvrtine od 27%. Na taj način ćemo osigurati da mirovine iz drugog stupa budu adekvatne za većinu ljudi iz drugog stupa. No čak i s tim dodatkom nismo ništa napravili za 300 tisuća naših građana koji primaju minimalnu plaću do jedno 75% prosječne plaće. Ti ljudi će i dalje i s tim dodatkom imati mirovinu koja je manja od najniže.
Ono što sada u hrvatskom mirovinskom sustavu imamo je trostupni sustav. Imamo prvi stup međugeneracijske solidarnosti gdje sadašnji radnici izdvajaju za buduće umirovljenike. Imamo drugi stup kapitalizirane štednje gdje imamo 97 milijardi kuna ušteđene ušteđevine naših građana, o čemu ćemo više raspravljati u drugom dijelu paketa zakona. Imamo i treći stup koji je dobrovoljni. Generacija od 51. do 62. godine ima prema važećem zakonu pravo prelaska iz drugoga u prvi stup tj. odabira između ostanka u drugom ili prelaska u prvi stup. Ono što moramo svakako priznati je da taj sistem nije dao dovoljno visoku mirovinu za one koji idu u mirovinu u idućih nekoliko godina, a za to nisu krivi građani. Međutim to ne znači da ga treba napustiti, dapače treba ga ojačati i dati mu priliku da zaživi. Nije bilo dovoljno godina za štednju u drugom stupu, bila je kriza i nije se moglo uštedjeti. Dodatak od 27% riješit će i taj dio da bude atraktivniji drugi stup, a mogućnost povratka iz drugog u prvi stup osigurat će našim građanima da biraju što je za njih povoljnije, tu nema govora o nacionalizaciji mirovina. Tu nema govora o tome da ukidamo privatnu štednju građana, već ćemo naprosto osigurati svakom našem budućem umirovljeniku da u trenutku odlaska u mirovinu izabere ono što je povoljnije za njega ili nju. Mislimo da je to pravedno. Mislimo da je to dostojno i mislimo da ćemo na taj način osigurati za onih 300 tisuća građana koji neće u drugom stupu osigurati ni minimalnu mirovinu, da barem dobiju minimalnu mirovinu. Prema važećem zakonu ukoliko vam je izračun mirovine u prvom stupu takav da vam je mirovina manja od minimalne dobivate dodatak od 27% od države, a u drugom stupu tog dodatka nema. Mi ćemo za apsolutno sve naše građane osigurati da u trenutku umirovljenja mogu odabrati ono što je povoljnije za njih.
Bilo je dosta rasprave u medijima o ovom paketu zakona, a imali smo i četiri mjeseca javne rasprave po pitanju ovoga paketa. Dosta se raspravljalo i po pitanju rada od 67 godina. Tu bi svakako podsjetio sve prisutne da je zakonom iz 2014. SDP-ova Vlada omogućila odnosno trasirala put rada do 67 godina. Tada je to bilo 2038., ovim prijedlogom kompromisno, prvo smo predložili 2031., a sada 2033. kao godinu kada se ide u mirovinu sa 67 godina. No opet bih želio umiriti naše građane i podsjetiti da postoji institut dugogodišnjeg osiguranika koji će omogućiti onima koji rano ulaze u svijet rada da u mirovinu idu sa 60 godina. Netko tko ulazi na tržište rada sa 18 ili 19 godina, dakle naše medicinske sestre, naši građevinski radnici, naše blagajnice u dućanima i svi oni koji rano ulaze na tržište rada, kada steknu 41. godinu staža mogu ići sa 60 godina u mirovinu. Pitat ćete sigurno što je s našim studentima. Studenti koji završe studij s 24 godine plus 41 godina staža moći će ići sa 65 godina u mirovinu. Prema tome, većina građana će ići sa 60-65 godina u mirovinu, a do 67 će raditi oni koji nisu uspjeli skupiti 41 godinu staža. A jedan od njih sam i ja. Nakon završetka studija volontirao sam preko godinu i pol dana da postanem znanstveni novak na fakultetu. Cilj ove reforme je produljiti godine staža. Prosjek godina staža hrvatskih umirovljenika je 30, prosječna godina staža u Europskoj uniji je 35, u Njemačkoj 37 godina i osam mjeseci. Drugim riječima, znamo da su mirovine male, ali isto tako znamo da želimo osigurati duži ostanak na tržištu rada. Zato ćemo ovim zakonom uskladiti da muškarci i žene sa 65 godina idu u mirovinu 2027., a onda da svi zajedno napreduju do 67 godina 2033., ali još jedan put ponavljam i dalje će moći ići u mirovinu i ranije oni koji budu imali 41 godinu staža. Oni koji ulaze sa 18 godina moći će sa 60 godina i 41 godinom staža a, oni koji studiraju moći će sa 65 godina kada skupe 41 godinu staža.
Bilo je, isto tako, dosta razgovora o umanjenju prijevremenog umirovljenja. Do sada je stopa bila između 0,1 i 0,34% po mjesecu umirovljenja. Ono na čemu smo mi radili je balansirana politika, s jedne strane smo ojačali odnosno povećali linearno umanjenje na 0,34% što je 4,08% po godini odnosno 20,4% za pet godina ranijeg, prijevremenog umirovljenja, a s druge strane smo povećali sa sadašnjih 0,15 na 0,34%, dakle na istu stopu, bonifikaciju odnosno stimuliranje kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu. Tako da ako radite dulje dobit ćete bonuse u istom omjeru za pet godina 20,4%.
Bilo je isto tako pitanje, takozvanog beneficiranog radnog staža, tu smo apsolutno poslušali struku. Za svako od zanimanja napravljena je studija stručnjaka medicine rada i za svako od njih proveli smo konzultacije. Ukinuli smo samo 43 radna mjesta, odnosno ona radna mjesta kojih više nema u Hrvatskoj, poput rudara i sličnih zanimanja. Od postojećih 95 radnih mjesta, 11 zanimanja, ukidaju se 43 radna mjesta, a ukupno beneficirani radni staž obuhvaća 25.000 osiguranika. Znamo da se institut nije desetljećima prilagođavao modernim tehnologijama i izazovima te smo ga prilagodili tehnologijama 21. stoljeća. Isto tako postoji zakonska procedura na koji način se ulazi na listu beneficiranog zanimanja. Izrađuje se stručna studija i na osnovi tih studija smo i prihvatili dva nova zanimanja: voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova. Ono gdje se išlo prilagoditi su zanimanja, i tu se prilagodilo za mjesec ili dva, koja su apsolutno napredovala s razvojem tehnologija. Tu smo se isključivo vodili strukom i stručnim studijama koje su definirali stručnjaci medicine rada.
Drugim riječima sve ovo je napravljeno kako bi se upravo povećale naše mirovine, kako bi sustav bio održiv. Neto efekt ovih mjera do 2040. je 11,5 milijardi kuna, pozitivno na proračun. Istodobno osiguravamo podlogu za veće mirovine, radimo na tome da one budu veće i bavimo se onima koji su socijalno ugroženi.
Sveukupno, ovaj paket zakona dovest će, i tu želim umiriti naše umirovljenike, do većih mirovina. Dovest će do toga da sustav bude stabilniji, ispravit ćemo nepravdu za 3000 žena koje su do 2020. trebale imati 600-700 kuna manju mirovinu i dovest ćemo do toga da sve generacije umirovljenika budu jednakopravne u sustavu. Poslije ćemo detaljnije raspravljati o drugom paketu zakona, o sustavu kapitalizirane štednje. I tu imamo dosta pozitivnih promjena koje će dovesti do toga da će mirovine, odnosno rate mirovine rasti i do 10%, i time će sustav biti efikasniji i bolji. Prema tome, sve dosad uočene nepravilnosti i izazove smo nastojali obuhvatiti reformom. Zadnja četiri mjeseca smo razgovarali i sa socijalnim partnerima, kojima se najljepše zahvaljujem, s koalicijskim partnerima, kojima se također zahvaljujem, razgovarali smo i s nekim oporbenim zastupnicima. Kao što je predsjednik kluba HDZ-a rekao, apsolutno smo otvoreni za sve dobre prijedloge, nemamo problema prihvatiti svaki dobar prijedlog koji će ići u poboljšanje mirovinskoga sustava.
Zaključno bi htio istaknuti da se rezultati mirovinske reforme moraju sagledati dugoročno, da smo ih gledali i modelirali dugoročno do 2070., da će oni polučiti rezultate i u budućnosti jer nam je cilj dugoročno osigurati stabilnost sustava i veće mirovine te da osiguramo mirovine našim vrlo ugroženim skupinama. S jedne strane imamo rješavanje socijalnih pitanja, a s druge imamo poboljšanje, tu se zahvaljujem zastupnici Lukačić koje danas nema, ali koja je upravo upozorila na neka poboljšanja koja idu za osobe s invaliditetom, koje su jedne od najranjivijih skupina gdje ćemo povećati naknade za profesionalnu rehabilitaciju tih osoba jer one tijekom profesionalne rehabilitacije, koja je u biti rad primaju naknade od kojih moraju živjeti. Mislimo da je ovakav paket dobro balansiran i dogovaran je s mnogim zainteresiranim dionicima. Postoje, naravno, još brojni detalji, koje vjerujem da ćemo tijekom rasprave paketa zakona obraditi, ali ključni ciljevi ove mirovinske reforme bili su da osiguramo veće mirovine da imamo dugoročnu održivost i da nemamo diskriminaciju bilo koje skupine unutar samog mirovinskoga sustava. Hvala vam lijepa.
Foto: Hrvatski sabor (YouTube/snimak zaslona)
Stranica
