U organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u okviru 22. Nacionalnog savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, danas je održan panel „Pitaj Vladu predstavljanje najnovijih mjera i aktivnosti uz pitanja poduzetnika“ na kojem je sudjelovao i ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić. Ministar je govorio o utjecaju digitalizacije na tržištu rada, a osvrnuo se je i na cjelovitu mirovinsku reformu i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Govoreći o digitalizaciji tržišta rada ministar je naglasio da sadašnji pokazatelji ukazuju da slijedom digitalizacije i robotizacije ne dolazi do značajnog smanjenja radnih mjesta te da treba nastavljati razvijati tehnologiju.
„Iz Europskog socijalnog fonda imamo brojne projekte za to. 800 milijuna kuna za digitalizaciju javne uprave, 17 tisuća stipendija za STEM zanimanja kako usmjerili mlade u ta zanimanja i kako bismo potaknuli otvaranje radnih mjesta dodatne vrijednosti“ kazao je ministar.
Istaknuo je i da je nužno uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada, da je potrebno pratiti razvoj tih tehnologija i promjene na tržištu rada koje su dinamične. Podsjetio je da je prije samo 5 godina broj nezaposlenih bio 350 tisuća, stopa nezaposlenosti mladih oko 50%, dok je danas stopa nezaposlenosti 7,9%.
Ministar je napomenuo da su promjene na tržištu rada kontinuirane i da ne možemo zamisliti koja će radna mjesta raditi mladi koji danas ulaze u obrazovni sustav.
O kompetencijama koje su potrebne za tržište rada 21. stoljeća kazao je da analize Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma govore da je riječ o financijskom i digitalnom pismenošću, analitičnosti i rješavanju problema te načinu na koji bi trebali učiti.
Naveo je i da je samo 3% hrvatskih građana uključeno u neki program cjeloživotnog obrazovanja, da će u tom smjeru ići EU direktiva o up skilling postojeće radne snage te najavio da će se u budućnosti Hrvatski zavod za zapošljavanje okrenuti i zaposlenima kako bi se povećala produktivnost hrvatske radne snage i prilagodilo digitalizaciji tržišta rada.
U svom izlaganju ministar se je osvrnuo i na cjelovitu mirovinsku reformu. Kazao je da ona ide u dva smjera: da mirovine budu veće i da javne financije budu održive. „Mirovinska reforma povezana je s tržištem rada, demografskim trendovima i razvojem gospodarstva“, izjavio je ministar i ponovio da neće svi morati raditi do 67 da postoji institut dugotrajnog umirovljenika. Netko tko je u tržište rada ušao s 18 godina moći će u mirovinu ići sa 60 godina i 41 godinom radnog staža, a netko tko studira do 24 godine u mirovinu će moći ići nakon 41 godine staža, odnosno sa 65 godina.
Osvrnuo se i na aktivnu politiku zapošljavanja istaknuvši da je paket dva puta redefiniran kako bi se pokrenulo trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Posebno je izdvojio mjeru samozapošljavanja u kojoj se mogu ostvariti potpore u iznosu od 55 tisuća do 70 tisuća ako se uzmu dvije osobe na SOR i mjeru pripravništvo u kojoj država sufinancira 50% plaće.
Odgovarajući na pitanje o kvotnom zapošljavanju osoba s invaliditetom napomenuo je da Hrvatska ima jednu od najširih zamjenskih kvota u kojoj poslodavci primjerice mogu stipendirati učenika ili studenta. Kazao je kako je izmjenama zakona proširena mogućnost ulaganja i zamjenskih kvota, centri za profesionalnu rehabilitaciju od 2019. bit će u nadležnosti države te će se prikupljena sredstva bolje koristiti za zapošljavanje osoba s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju
„Europski socijalni fond ima 13 milijardi kuna kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali. Razvoj ljudskih potencijala ključno je za razvoj digitalne ekonomije koje se ne trebamo plašiti već njoj se prilagoditi i stvarati mjesta dodatne vrijednosti kako bi se mladi zaposlili i ostali u Hrvatskoj“, zaključio je.
Tradicionalno Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu ove se godine održava 18. i 19. listopada u Rapcu. Fokus predavanja i panela je na digitalizaciji – s osvrtom na trenutačnu situaciju u Republici Hrvatskoj i svijetu, ali i viziji budućeg razvoja te razmijeni domaćih i inozemnih iskustava.
Na panelu „Pitaj Vladu“ sudjelovali su i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te ministar državne imovine Goran Marić.
Stranica
