Ministar Pavić na konferenciji „Mirovina i aktivno starenje“ predstavio natječaj „Pridruži se – aktivni u mirovini“

U organizaciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Večernjeg lista, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava danas je u Hotelu Esplanade održana konferencija „Mirovina i aktivno starenje“ na kojoj se razgovaralo o učincima mirovinske reforme i aktivnom starenju. Uz ministra Pavića na konferenciji su sudjelovali ministar financija Zdravko Marić, državna tajnica Majda Burić, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović,  ravnateljica REGOS-a Iskra Primorac, ravnatelj HANFE-e Ante Žigman, predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kao i predstavnici udruga umirovljenika, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dr. U ime Večernjeg lista, uvodno se obratio glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. Ministar financija dr.sc. Zdravko Marić u pozdravnom je govoru osvrnuo se je na financijski okvir mirovinske reforme i odgovorno upravljanje javnim financijama kao jednog od glavnog cilja Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije koji je Vlada usvojila.



U svom uvodnom govoru ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić naglasio je da, za Vladu, umirovljenici nisu samo brojke, milijarde izdvajanja te da Vlada na njih ne gleda kao na trošak. Istaknuo je da je Vlada svjesna da su, pojedinačno gledajući, mirovine male, ali da je poduzela niz mjera kako bi te mirovine rasle. „Upravo je to bio cilj mirovinske reforme, da mirovine budu veće, ali i financijska održivost odnosno stabilnost javnih financija“, kazao je i nadodao da provesti mirovinsku reformu nije lako jer se ona tiče svih: sadašnjih i budućih umirovljenika.



Govoreći o razlozima usvajanja mirovinske reforme rekao je da je ona pokrenuta kako bi sustav bio održiv, kako bi se povećale mirovine koje su u mandatu ove Vlade porasle za 7,54%, a najniže mirovine rast će dodatno za 3,13% od 1.7. te da su uz to uočene određene nejednakosti među generacijama koje je bilo potrebno ispraviti. Posebice kada je riječ o 3.000 žena koje su rođene 1962. godine ili kasnije, a koje bi odlaskom u mirovinu, prije usvajanja odredbi iz mirovinske reforme, imale oko sto eura manju mirovinu. Uz povećanje mirovina od 7,54%, pojasnio je ministar, sadašnjim umirovljenicima proširena je mogućnost rada na pola radnog vremena, uz primanje pune mirovine te da ta mjera bilježi izvrsne rezultate. „Preko 10 tisuća umirovljenika koristilo je tu mogućnost, dvostruko više nego krajem prošle godine“.



Ministar je napomenuo da je Vlada u mirovinskoj reformi stavila žene u fokus. Osim ispravljanja nepravdi među različitim generacijama, posebno ženama rođenima 1962. godine i kasnije koje bi u mirovinu trebale ići sljedećih deset, petnaest godina, a koje zbog različitih okolnosti nisu uspjele dovoljno uštedjeti za mirovinu i zbog toga bi imale oko 100 eura manje mirovine, u okviru mirovinske reforme usvojena je demografska mjera koja ženama osigurava dodatnih 6 mjeseci staža po rođenom ili usvojenom djetetu što će reflektirati 2% većom mirovini po djetetu.

Treća komponenta mirovinske reforme bili su mladi, naveo je ministar iznijevši pri tom stav Vlada je drugi i treći stup treba jačati. Podsjetio je na usvojene zakonodavne mjere u sustavu kapitalizirane štednje kojima je drugi stup ojačan, poput ukidanja švicarske formule za taj stup zbog čega bi mirovine trebale rasti od 5-7%, kao i na promjene vezane uz treći stup. Apostrofirao je važnost razvijanja kulture štednje i financijske pismenosti kako bi se, posebno mlađe generacije, osvijestilo o važnosti štednje za mirovinu i najavio natječaj vrijedan 100 milijuna kuna za financijsku pismenost.



Osvrćući se na polemike vezane uz dob odlaska u mirovinu sa 67 godina, ponovio je da to nije zakonska novina već je tu odredbu donijela prijašnja vlada krajem 2013. godine, a unutar ove reforme to je ubrzano od 2033. godine. Spomenuo je da ljudi koji imaju duži staž imaju veće mirovine, da je takvih umirovljenika samo 20% te da oni primaju nešto više od 70% prosječne plaće odnosno 4.500 kn. Govorio je i o očekivanom životnom vijeku. Kazao je da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78 godina, a prosjek Europske unije je 79,6 godina, te će se kroz 14 godina do odlaska u mirovinu sa 67 taj vijek dodatno produljiti i Hrvatska će se približiti ostalim članicama Europske unije.



Ministar Pavić osvrnuo se je i na referendumsku inicijativu ponovivši da trošak zahtjeva od 45 milijardi kuna nije spin, da su to računali odgovorni ljudi, stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji su radili izračune za sve mirovine od 2002. do danas. Nadalje, ministar je naglasio da su zapošljavanje i demografija bitna komponenta, da je Vlada u zapošljavanje uložila 4.5 milijardi kuna te je efekt toga 96.058 osiguranika više. Uz to, poručio je Hrvatska već pet mjeseci bilježi stopu nezaposlenosti ispod eurozone, da raste stopa zaposlenosti, napomenuvši da je Vlada svjesna da je ona u EU prosjeku relativno niska, ali da je 96.058 radnih mjesta napredak te da Vlada ostaje pri ostvarivanju stope zaposlenosti od 68% kako je predvidjela programom.



„Radimo na tome da mirovine budu još veće, da mirovinski sustav odnosno sustav javnih financija bude održiv i da trošak ove mirovinske reforme ne trebamo ostavljati na dug našoj djeci i unucima i da ne moramo smanjivati mirovine kako bi osigurali financijsku održivost sustava“, zaključio je ministar. Nakon uvodnih govora održane su tri prezentacije: “Što smo htjeli postići mirovinskom reformom”, “Uloga HZMO-a” i “Pogled izvana”. Potom je održan panel: „Što je donijela mirovinska reforma“ na kojem su sudjelovali državna tajnica Majda Burić, ravnatelj HANFA-e Ante Žigman, ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović, ravnateljica REGOS-a Iskra Primorac i Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

 

Prije drugo panela o aktivnom starenju, ministar rada i mirovinskoga sustava predstavio je natječaj iz tog područja „Pridruži se – aktivni u mirovini“. Riječ je o programu vrijednom 100 milijuna kuna koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda. Cilj programa je unaprijediti kvalitetu i dostupnost programa u području aktivnog starenja i unaprjeđenja kvalitete života umirovljenika kroz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje razvijaju i provode takve programe. U okviru natječaja financirat će se projekti kroz koje se organiziraju besplatne sportske, kreativne i edukativne aktivnosti za umirovljenike koje će doprinijeti poboljšanju njihovih socijalnih i kreativnih vještina te njihovoj aktivaciji i većoj uključenosti u društvo. Projektni prijedlozi moći će se podnositi od 14. lipnja 2019.,a detaljne informacije o programu možete pronaći na stranicama Europskog socijalnog fonda (www.esf.hr)



Konferencija je završena panel raspravom o aktivnom starenju na kojoj su sudjelovali: će pomoćnica ministra Melita Čičak, pomoćnik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja, predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Višnja Fortuna iz Matice umirovljenika, Zdenka Čuhnil iz Matice umirovljenika te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.  
 

Pisane vijesti