Konferencija o Jamstvu za mlade u Parizu

Slika /arhiva/wp-content/uploads/2013/11/photo-2.jpg
PARIZ – Europska unija je u borbi s tim problemom nezaposlenosti mladih osmislila shemu Jamstvo za mlade u obliku preporuka da se svakoj mladoj osobi do 25 godina osigura kvalitetna ponuda posla, nastavak školovanja ili stažiranja u roku od 4 mjeseca po odlasku iz škole ili gubitku zaposlenja. Svaka zemlja članica Europske unije prihvatila je načelo Jamstva za mlade, a njihova je zadaća da do kraja ove godine podnesu plan provedbe Jamstva za mlade kojim se utvrđuje način kako će se sustav primjenjivati u praksi i kako će se financirati. Jamstvo za mlade, glavna tema sastanaka predsjednika država i vlada EU u Parizu, je utemeljeno na iskustvima Austrije i Finske, zemalja koje su osmislile vrlo uspješne programe. U Finskoj je primjerice čak 83,5 posto mladih dobilo posao, staž ili nastavak obrazovanja u roku od tri mjeseca od registracije. Kako bi povećali dostupnost europske financijske pomoći onim zemljama i regijama kojima je to najpotrebnije, Europsko vijeće i Europski parlament postigli su dogovor o Inicijativi za zapošljavanja mladih, koja će se usredotočiti na regije u kojima nezaposlenost mladih prelazi 25 posto. Za Inicijativu za zapošljavanje mladih u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju 2014-2020 iz europskog proračuna izdvojit će se najmanje tri milijarde eura, a još tri milijarde bit će dostupne u Europskom socijalnom fondu i za one regije s manjom stopom nezaposlenosti mladih. Europska komisija je predložila da se svih šest milijardi eura angažira odmah u prve dvije godine 2014. i 2015. umjesto da se razvuče na sedam godina kako bi se na taj način stvorila kritična masa i postigao veći učinak u rješavanju toga problema. Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., je najavio da bi prema našim projekcijama Hrvatska za zapošljavanje mladih mogla dobiti 37 milijuna eura za 2014. godinu, a 29 milijuna eura za 2015. godinu. Ako se postigne dogovor da se sva predviđena sredstva potroše u prve dvije godine, onda bi sredstva i za Hrvatsku bila veća. Predsjednik VRH Zoran Milanović izrazio je u Parizu sumnju u statističke podatke da je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj 52 posto, ističući da je ona svakako veća od europskog prosjeka, ali da nije tolika. "Te statistike su varljive i nisu baš najtočnije. Morat ćemo točno vidjeti što u Hrvatskoj znači statistika od 52 posto nezaposlenih radno aktivne populacije do 25. ili 29. godine. Ta je brojka najblaže rečeno neobična, Hrvatska sigurno ima nezaposlenost među mladima iznad europskog prosjeka, ali nema baš toliki postotak", rekao je premijer Milanović. (HINA)

Stranica