ZAGREB – U Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava održan je posljednji sastanak za pripremu prve faze izmjena Zakona o radu. Dio izmjena se odnosi na usklađivanje s EU direktivama, a oko dijela izmjena je postignut konsenzus sindikata i poslodavca tako da će biti uvrštene u prvi krug prilagođavana ZOR-a potrebama tržišta rada, s ciljem uklanjanja prepreka i problema koji su se pojavili u primjeni postojećeg ZOR-a. Niti jedna dosadašnja izmjena Zakona o radu nije u tako kratkom vremenu naišla na konsenzus zainteresiranih strana, sindikata, poslodavaca i Vlade. Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc.
Mirando Mrsić, dr. med., izrazio je zadovoljstvo zbog želje i spremnosti da se postigne dogovor, zaštite radnici, a istovremeno Zakon o radu prilagodi potrebama s kojima se svakodnevno susreću radnici i poslodavci.
Što se u 1. fazi mijenja u Zakonu o radu?
1. Zakon o radu usklađuje se s Direktivom o europskim radničkim vijećima
Osigurat će se učinkovitost provedbe postupaka obavještavanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšava se osnivanje novih europskih radničkih vijeća te osigurava pravna sigurnost u osnivanju i radu europskih radničkih vijeća. Radnici iz Hrvatske sudjelovat će u radničkim vijećima EU multinacionalnih kompanija i obratno.
2. Rad na određeno vrijeme
U cilju sprečavanja zlouporaba u korištenju rada na određeno vrijeme, poslodavac će moći zaključiti uzastopni ugovor na određeno vrijeme samo ako za to ima objektivan razlog kojeg će u ugovoru o radu morati navesti. Ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine, vezuje samo uz uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme. U skladu s tim, predviđa se i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ako je riječ o prvom ugovoru i pod uvjetom da se tijekom tog razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme. Dakle, prvi ugovor o radu na određeno vrijeme moći će trajati dulje od tri godine, u slučajevima zapošljavanja po projektima, na mandat, itd.
3. Zamjenski odmor
Predlaže se smanjenje najmanjeg dopuštenog broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s 10 na 8 sati, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana. U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Time će se riješiti organizacijski problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva, koja zahtjeva rad radnika u dva navrata tijekom dana.
4. Agencije za privremeno zapošljavanje
Uz poslove ustupanja, agencijama će biti omogućeno da obavljaju i poslove posredovanja pri zapošljavanju. Navedene poslove agencije neće moći obavljati prije upisa u odgovarajuće evidencije ministarstva. Agenciji koja ne bude upisana u evidenciju ministarstva, inspektor rada će zabraniti obavljanje poslova ustupanja i posredovanja pri zapošljavanju. Radi kontrole rada agencija i sprečavanja mogućih zlouporaba u poštivanju prava radnika, agencijama se uvodi obveza da ministarstvu nadležnom za rad dostavljaju statističke podatke o obavljanju poslova. Agencija za privremeno zapošljavanje neće smjeti radniku naplaćivati naknadu za njegovo ustupanje korisniku.
5. Prekovremeni sati
Zakonom se ukida mjesečno ograničenje broja prekovremenih sati, dok se i dalje zadržava ograničenje broja prekovremenih sati na tjednoj i godišnjoj razini.
6. Probni rad
Socijalni partneri ujedno su se sporazumjeli o olakšavanju otpuštanja radnika tijekom probnog rada, s obzirom da je postojeća sudska praksa rigidno tumačila razloge otkazivanja ugovora radniku tijekom probnog rada. Neuspjeh probnog rada uvodi se kao poseban razlog za otkaz ugovora o radu, u slučaju ako radnik ne zadovolji na probnom radu.
7. Kolektivni višak radnika
Zakonom se ujedno pojednostavljuje definicija i postupak kolektivnog otpuštanja viška radnika te se s devedeset na trideset dana skraćuje rok odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika koju može naložiti HZZ. Time će se omogućiti brže restrukturiranje poslodavaca i njihova brža prilagodba uvjetima na tržištu.
Stranica
