Izazovi i mogućnosti na hrvatskom tržištu rada

Slika /arhiva/wp-content/uploads/2014/07/IMG_20140710_143944_edit.jpg
BRUXELLES - Povodom obilježavanja prve godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je u suradnji sa Hrvatskom gospodarskom komorom – Predstavništvom u Bruxellesu, organiziralo debatu na visokoj razini u kojoj su sudjelovali povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje g. Laszlo Andor, ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, međunarodna i EU pitanja g. Domagoj Juričić. Debata na visokoj razini je izazvala veliki interes različitih dionika na tržištu rada, od predstavnika socijalnih partnera, civilnog društva, zastupnika u EP, gospodarstvenika te drugih zainteresiranih sudionika. Potpredsjednik HGK g. Juričić je naveo da hrvatsko gospodarstvo stagnira od početka 80-tih godina, a uz niz negativnih faktora hrvatsko gospodarstvo ne stvara dovoljnu dodanu vrijednost. Pozicija HGK je da samo privatni sektor može biti pokretač rasta i razvoja, a uloga Vlade je da osigura što bolje preduvjete i pravni okvir za poslovanje. Kao jedan od glavnih problema je identificirao nedovoljnu suradnju između obrazovnog sustava, realnog sektora i države zbog čega ishodi obrazovanja ne odgovaraju potrebama tržišta rada odnosno teško i sporo se prilagođavaju brzim gospodarskim promjenama. Rješenje je u boljoj suradnji svih dionika i boljem predviđanju budućih potreba na tržištu rada. Ministar Mrsić je kao izazove naveo visoku stopu nezaposlenosti, posebno nezaposlenost mladih i dugotrajnu nezaposlenost, veliku segmentaciju na tržištu rada i rad na crno. Na navedene izazove Vlada odgovara nizom reformskih mjera. S jedne strane se reformom radnog zakonodavstva nastoji uvesti veća fleksibilnost koja će poslodavcima omogućiti lakšu prilagodbu promjenama u poslovanju olakšavanjem procedure otkaza radnih ugovora i smanjenjem troškova rada. Istovremeno se uvodi zakonski okvir za očuvanje radnih mjera. U borbi protiv rada na crno je unaprijeđen zakonski okvir za povećanje učinkovitosti radnog inspektorata, a 2014. godina je proglašena godinom borbe protiv rada na crno te se provode kampanje na nacionalnoj i regionalnoj razini. Očekuje se da će provedba svih navedenih mjera kumulativno pridonijeti povećanju stope zaposlenosti koja je u RH trenutno 52%. Povjerenik Andor je pohvalio dosadašnji napredak Hrvatske kroz prvu godinu članstva u EU navevši da su okolnosti gospodarske krize možda prikrile mnoge pozitivne učinke članstva. Tako se osvrnuo na financijska sredstva dostupna Hrvatskoj u predpristupnom razdoblju te prošlom financijskom razdoblju 2007.-2013., radi se o ukupno 152 milijuna Eura za intervenciju u području jačanja tržišta rada, socijalnog uključivanja i unapređenja obrazovnog sustava. Povjerenik se osvrnuo i na Europski socijalni fond za koji smatra da može biti značajni pokretač inovacija i promjena na tržištu rada te nudi velike mogućnosti državama članicama. Posebno je istaknuo Garancije za mlade i nužne preduvjete za njegovu učinkovitu provedbu: dovoljne kapacitete javne službe za zapošljavanje koja može korisnicima pružiti individualizirane usluge, uključivanje mladih NEET-ova, obrazovni sustav prilagođen potrebama tržišta rada te prvenstveno privatni sektor koji može mladima ponuditi kvalitetno zapošljavanje. Za Garancije za mlade u Hrvatskoj je predviđeno najmanje 132 milijuna Eura dok je ukupna ESF alokacija (za razdoblje 2014.-2020.) više od 1,5 milijarde Eura. Glavnim prioriteti su povećanje participacije na tržištu rada i kvalitete obrazovnog sustava, aktivno uključivanje i smanjivanje siromaštva te pružanje podrške za jačanje kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti javne uprave i pravosuđa. Povjerenik Andor se kratko osvrnuo i na Specifične preporuke za Hrvatsku koje se odnose na područje tržišta rada i socijalnog uključivanja. Debata je završena zaključkom da pred hrvatskim tržištem rada postoje još mnogi izazovi, ali oni istovremeno predstavljaju mogućnost da se nizom reformskih politika stvore preduvjeti za dinamično i učinkovito tržište rada. Prethodno debati, ministar Mrsić se susreo sa predstavnicima HGK s kojima je razgovarao o ulozi HGK kao potpori gospodarstvenicima i poduzetnicima te njihovim uključivanjem u rasprave na europskoj razini. Raspravljalo se također o trenutnoj transformaciji HGK te ulozi hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i međusobnoj budućoj suradnji. Tijekom posjeta Bruxellesu, ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. i pomoćnica ministra Mirjana Rađenović susreli su se povjerenikom EK Nevenom Mimicom. EK Mimica

Stranica