- Objavljeno: 18.04.2019.
Državna tajnica Burić u emisiji „Studio 4“ o referendumskoj inicijativi sindikalnih središnjica
Govoreći o usvojenoj mirovinskoj reformi ponovila je da su glavni ciljevi reforme veće mirovine, održivost mirovinskoga sustava te rješavanje generacijske nejednakosti. Uz to, napomenula je da su u dvije godine vladinog mandata mirovine povećane za 7,5%, a da će se umirovljenicima s najnižim mirovinama s 1. srpnjem mirovine dodatno povećati za 3,13%. Državna tajnica apostrofirala je da dob za odlazak u mirovinu sa 67 godina nije zakonska novina, da je to uvedeno već 2014. te da tada nije bilo referendumskih inicijativa ni prosvjeda.
Nadodala je da je dob od 67 godina nužnost, da hrvatski umirovljenici u odnosu na umirovljenike iz drugih članica EU imaju relativno kratak staž, da je samo 19% umirovljenika ostvarilo 40 i više godina radnog staža te da oni primaju prosječnu mirovinu koja iznosi oko 70% udjela u prosječnoj plaći, što je, kazala je državna tajnica, dobar podatak.
Osvrćući se na referendumsku inicijativu državna tajnica nazvala ju je opasnom budući da bi ti zahtjevi destabilizirali mirovinski sustav i javne financije, te da bi ti zahtjevi koštali oko 45 milijardi kuna. „To bi značilo smanjivanje mirovina sadašnjim i budućim umirovljenicima ili dugoročno zaduživanje svih nas, ne samo nas već i onih koji još nisu niti rođeni. Dugoročno zaduživanje nije dobra politika“, poručila je državna tajnica Burić.
Uz to, naglasila je da do 67 godina neće morati raditi svi, da će svi oni koji su u svijet rada ušli rano u mirovinu moći ići sa 60 godina i 41 godinom radnoga staža, a da će do 67 godina raditi oni koji tijekom svojeg radnoga vijeka nisu ostvarili 41 godinu staža.
„Želimo veće mirovine, želimo održiv mirovinski sustav, želimo generacijsku jednakost između skupina umirovljenika. To je ono što smo ponudili i što već ima rezultate. Ne želimo destabilizaciju mirovinskoga sustava ni destabilizaciju javnih financija“, naglasila je državna tajnica Burić.