- Objavljeno: 24.04.2019.
Aktualno prijepodne u Saboru
Aktualnim prijepodnevom danas je u Hrvatskom saboru započela dvanaesta sjednica. Predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske odgovarali su na zastupnička pitanja, a pitanje ministru rada i mirovinskoga sustava o učincima i implementaciji mirovinske reforme postavio je zastupnik Tomislav Sokol.
Ministar Pavić podsjetio je da je reforma obuhvatila šest mirovinskih zakona te je jedna od najcjelovitijih intervencija u mirovinski sustav. Kazao je da su ciljevi reforme bili jasni; veće mirovine koje su u mandatu ove Vlade narasle za 7,54% , a najniže mirovine dodatno će porasti za 3,13% s 1. srpnjem ove godine. Drugi cilj, nastavio je, bilo je rješavanje određenih nepravilnosti među različitim skupinama umirovljenika, prvenstveno ženama rođenima nakon 1962. godine, 3 tisuće njih, koje bi bez mirovinske reforme imale 100 eura manju mirovinu. Treći cilj mirovinske reforme bio je ojačati drugi mirovinski stup mlađim generacijama omogućiti štednju i na taj način veće mirovine.
Među rezultatima mirovinske reforme, ministar je apostrofirao omogućavanje prava umirovljenicima na rad, na pola radnog vremena uz primanje mirovina, napomenuvši pri tom da već 10 tisuća umirovljenika trenutačno radi što je u odnosu na 31. prosinca prošle godine dvostruko više. Uz to, podsjetio je i na usvojenu mjeru kojom se štiti majčinstvo, a kojom se majkama dodaje 6 mjeseci staža po djetetu što će imati efekt 2% većih mirovina. „Kada govorimo o radu do 67 godina moram opet, još jedanput, umiriti hrvatsku javnost. Neće svi raditi do 67 godine. Imamo institut dugotrajnog osiguranika. Oni koji skupe 41 godinu staža moći će u mirovinu ići sa 60 godina“, kazao je ministar i pojasnio da će do 60 godina raditi oni koji rano ulaze na tržište rada dok će oni koji studiraju do 24., 25. godina u prosjeku ići u mirovinu sa 65 godina.
Ministar je ponovno napomenuo da je dob za odlazak u mirovinu sa 67 godine uvedena još 2013. godine, a da je ovom mirovinskom reformom to ubrzano te će se u mirovinu sa 67 godina ići od 2033. godine. Govoreći o duljini života kazao je da je očekivana životna dob u Hrvatskoj 78 godina, da je prosjek Europske unije 79,6 godina, a da se očekuje da će do 2033. godine po to pitanju Hrvatska biti u EU prosjeku.
„Svjesni smo da su mirovine male, ali upravo zato Vlada radi na njihovom povećanju“, naveo je ministar i nadodao da oni koji ispune 40 godina radnog staža imaju 70% prosječne plaće. Uz to, ministar Pavić na današnjoj je saborskoj sjednici najavio natječaj „Pridruži se – aktivni u mirovini“ u okviru kojeg je osigurano 100 milijuna kuna za aktivno starenje umirovljenika kako bi se više uključili u društvene aktivnosti.
Osvrćući se na sindikalnu inicijativu za raspisivanje referenduma, ministar je kazao da je referendum demokratsko pravo, ali da građani moraju biti svjesni da taj referendum ima cijenu. Poručio je da je cijena tog referenduma, kada se u obzir uzmu troškovi do 2040. godine, 45 milijardi kuna te će to posljedično dovesti do toga da se ili mirovine u prosjeku smanje 5% ili će se budućim generacijama ostaviti dug od 45 milijardi kuna.
Foto: Internet TV Hrvatskog sabora (screenshot)
Pisane vijesti
Ministar Pavić podsjetio je da je reforma obuhvatila šest mirovinskih zakona te je jedna od najcjelovitijih intervencija u mirovinski sustav. Kazao je da su ciljevi reforme bili jasni; veće mirovine koje su u mandatu ove Vlade narasle za 7,54% , a najniže mirovine dodatno će porasti za 3,13% s 1. srpnjem ove godine. Drugi cilj, nastavio je, bilo je rješavanje određenih nepravilnosti među različitim skupinama umirovljenika, prvenstveno ženama rođenima nakon 1962. godine, 3 tisuće njih, koje bi bez mirovinske reforme imale 100 eura manju mirovinu. Treći cilj mirovinske reforme bio je ojačati drugi mirovinski stup mlađim generacijama omogućiti štednju i na taj način veće mirovine.
Među rezultatima mirovinske reforme, ministar je apostrofirao omogućavanje prava umirovljenicima na rad, na pola radnog vremena uz primanje mirovina, napomenuvši pri tom da već 10 tisuća umirovljenika trenutačno radi što je u odnosu na 31. prosinca prošle godine dvostruko više. Uz to, podsjetio je i na usvojenu mjeru kojom se štiti majčinstvo, a kojom se majkama dodaje 6 mjeseci staža po djetetu što će imati efekt 2% većih mirovina. „Kada govorimo o radu do 67 godina moram opet, još jedanput, umiriti hrvatsku javnost. Neće svi raditi do 67 godine. Imamo institut dugotrajnog osiguranika. Oni koji skupe 41 godinu staža moći će u mirovinu ići sa 60 godina“, kazao je ministar i pojasnio da će do 60 godina raditi oni koji rano ulaze na tržište rada dok će oni koji studiraju do 24., 25. godina u prosjeku ići u mirovinu sa 65 godina.
Ministar je ponovno napomenuo da je dob za odlazak u mirovinu sa 67 godine uvedena još 2013. godine, a da je ovom mirovinskom reformom to ubrzano te će se u mirovinu sa 67 godina ići od 2033. godine. Govoreći o duljini života kazao je da je očekivana životna dob u Hrvatskoj 78 godina, da je prosjek Europske unije 79,6 godina, a da se očekuje da će do 2033. godine po to pitanju Hrvatska biti u EU prosjeku.
„Svjesni smo da su mirovine male, ali upravo zato Vlada radi na njihovom povećanju“, naveo je ministar i nadodao da oni koji ispune 40 godina radnog staža imaju 70% prosječne plaće. Uz to, ministar Pavić na današnjoj je saborskoj sjednici najavio natječaj „Pridruži se – aktivni u mirovini“ u okviru kojeg je osigurano 100 milijuna kuna za aktivno starenje umirovljenika kako bi se više uključili u društvene aktivnosti.
Osvrćući se na sindikalnu inicijativu za raspisivanje referenduma, ministar je kazao da je referendum demokratsko pravo, ali da građani moraju biti svjesni da taj referendum ima cijenu. Poručio je da je cijena tog referenduma, kada se u obzir uzmu troškovi do 2040. godine, 45 milijardi kuna te će to posljedično dovesti do toga da se ili mirovine u prosjeku smanje 5% ili će se budućim generacijama ostaviti dug od 45 milijardi kuna.
Foto: Internet TV Hrvatskog sabora (screenshot)