Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, državna tajnica Majda Burić pojasnila je kako on otklanja nedostatke uočene primjenom zakona koji je na snagu stupio 1. siječnja 2014. godine, a s ciljem dodatnog unaprjeđenja područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Pojasnila je kako će predložene izmjene i dopune ubrzati i olakšati uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije te proširiti krug naručitelja usluge profesionalne rehabilitacije. Također će se precizirati pojam „razumne prilagodbe“, odnosno izričito propisati da razumna prilagodba obuhvaća prilagodbu radnog mjesta, ali i uvjeta i organizacije rada. Nadalje, precizirat će se pojedine odredbe o kvotnom zapošljavanju osoba s invaliditetom, kako bi se otklonile nedoumice u njihovom tumačenju i primjeni te ukinuti obvezu podnošenja izvješća o iznosu obračunate novčane naknade putem JOPPD obrasca, s ciljem administrativnog rasterećenja poslodavaca. Izmjenama i dopunama proširit će se namjena sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade zbog neispunjenja kvotne obveze, kako bi se osigurala još bolja i učinkovitija integracija osoba s invaliditetom na tržište rada. Također će se olakšati uvjeti za stjecanje statusa zaštitnih radionica koje imaju iznimno važnu ulogu u zapošljavanju onih osoba s invaliditetom koje nisu zapošljive na otvorenom tržištu rada i kojima je potreban najveći stupanj podrške.
Ovim se Konačnim prijedlogom zakona, pojasnila je državna tajnica, dodatno predlaže na nov način urediti pitanje osnivanja i rada centara za profesionalnu rehabilitaciju. Za razliku od sadašnjeg zakonskog uređenja prema kojem centre za profesionalnu rehabilitaciju zajednički osnivaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da centre za profesionalnu rehabilitaciju osniva isključivo Republika Hrvatska.
U odnosu na već osnovane centre za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, predlaže se da Republika Hrvatska preuzme u cijelosti osnivačka prava nad tim centrima. „Time će se ukloniti nekoliko ključnih problema koji su doveli do nejednakog i neravnopravnog položaja među centrima a koji su uočeni analizom dosadašnjeg rada centara za profesionalnu rehabilitaciju“, zaključila je.
Predstavljajući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o središnjem registru osiguranika državna je tajnica pojasnila kako je važećim zakonom o REGOSU uređen pravni položaj te ustanove, tijela, poslovanje, ovlasti i poslovi, način vođenja registra te izvješćivanje i korištenje podataka iz registra kao i druga pitanja koja su značajna za poslovanje REGOSA. Jedan od osnovnih problema koji se pojavljuje u poslovanju te ustanove, istakla je, je gomilanje sredstava na privremenom računu zbog čega se uplate ne mogu povezati sa zaduženja pa sredstva ostaju na privremenom računu umjesto da se prosljeđuju na osobne računa članova obaveznih mirovinskih fondova. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopuni zakona o REGOSU predlaže se proširiti ovlast REGOS-a da provede raspored po osiguranicima tih nepovezanih uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje što će u konačnici rezultirati smanjivanjem nepovezanih uplata evidentiranim na privremenom računu i većim iznosom sredstava na osobnim računima.
Stranica
