Razgovarala: LJUBICA VUKO spektar@slobodnadalmacija.hr
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić odgovorio je za Spektar Slobodne Dalmacije na pitanja o tome što čini kako bi što više ljudi bilo zaposleno i imalo mirovine primjerene životnim potrebama.
U vašem resoru je tržište rada, na kojem za određene poslove nedostaje radne snage ili nema posla za velik broj ljudi, kao i mirovinski sustav, u kojem je broj korisnika mirovina i osiguranika 1:1,21, u kojem najveći broj umirovljenika prima male mirovine, a mlađe generacije se pitaju kakvu će mirovinu uopće imati. Koliko mjere aktivne politike zapošljavanja i mirovinska reforma to mogu promijeniti?
- Svjesni smo izazova nedostatka radne snage, posebno u turističkoj sezoni, i zato otpočetka mandata ove Vlade kontinuirano provodimo niz aktivnosti, poput mjera aktivne politike zapošljavanja Od mjere do karijere, koje smo i ove godine dodatno redefinirali i prilagodili novim trendovima na tržištu rada. Zadnje dvije godine izdvojili smo više od 4,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja, a ove godine još dvije milijarde. To je najveći iznos ikad izdvojen za zapošljavanje. Naglasio bih da je ključni cilj Vlade aktivirati domaću radnu snagu i njome popuniti radna mjesta na tržištu rada. U tom cilju smo prošle godine pokrenuli kampanju Zaposli se u Hrvatskoj, kojom našim nezaposlenima i cjelokupnoj javnosti predstavljamo mjere aktivne politike zapošljavanja kako bismo im pomogli u pronalaženju posla u Hrvatskoj. U 2018. godini mjere je koristilo više od 68.000 ljudi. Što se tiče mirovinske reforme, njome smo željeli sustav učiniti dugoročno održivim, riješiti generacijsku nepravdu za one koji su rođeni nakon 1962. godine i koji bi bez mirovinske reforme imali 600 kuna nižu mirovinu, te stvoriti uvjete za primjerene mirovine. Itekako smo svjesni da su mirovine male, svi imamo roditelje ili bake i djedove koji su u mirovini, ali trebamo znati i da nam već sada za mirovine nedostaje 18 milijardi kuna godišnje, koje treba nadomjestiti iz proračuna. Kao odgovorna Vlada, koja vodi brigu o stabilnosti javnih financija, ne možemo to nadomjestiti daljnjim zaduživanjem. Podsjetio bih da su u mandatu ove Vlade mirovine povećane za 6,3 posto. Također, umirovljenicima smo omogućili da mogu raditi četiri sata i primati punu mirovinu. S obzirom da će provođenjem mirovinske reforme umirovljenici raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, nakon prestanka rada omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem, zbog čega će im mirovine biti veće. Podsjetio bih i da je u mandatu ove Vlade prosječna plaća povećana za 710 kuna, a minimalna plaća za 588 kuna.
Rekli ste ovih dana kako snažno podržavate poduzetništvo. Koliko je mladih ljudi prepoznalo mogućnosti samozapošljavanja?
-Jedan od ciljeva mjera aktivne politike zapošljavanja je i poticanje poduzetništva. Zato mije iznimno drago daje upravo mjera samozapošljavanja, koja potiče poduzetnički duh, jedna od naših najpopularnijih mjera. U 2018. godini tu je mjeru koristilo više od 6700 osoba, dvostruko više nego godinu prije. Naši sugrađani su prepoznali da kroz ovu mjeru mogu razvijati obrt i malo poduzetništvo pa se povećani broj zahtjeva primjećuje i u prva dva mjeseca 2019. godine. Također smo uvidjeli da 80 posto korisnika mjere nastavi svoje poslovanje i nakon godine dana, a 50 posto njih već u prvoj godini imaju jednog ih više zaposlenih. Mladi su ovu mjeru vrlo dobro prihvatili pa je 30 posto korisnika samozapošljavanja u 2018. godini bilo mlađe od 30 godina. Zbog toga smo ove godine samozapošljavanje dodatno ojačah te smo u odnosu na prošlu godinu povećah iznos potpore s 55.000 na 70.000 kuna, a u slučaju udruživanja više korisnika iznos potpore može biti do 275.000 kuna. Potpore za zapošljavanje
Kako zadržati mlade ljude? Svaka četvrta osoba koja se iselila iz Hrvatske u dobi je od 15 do 29 godina života.
- Mjere aktivne politike zapošljavanja namijenili smo prije svega mladim ljudima jer smo željeli u potpunosti promijeniti paradigmu njihova privremenog zapošljavanja u javnom sektoru u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Ono što želimo potaknuti mjerama aktivne politike jest zapošljavanje mladih ljudi preko ugovora o radu. Zbog toga jačamo mjeru potpore za zapošljavanje, namijenjene privatnom sektoru, u okviru koje se nalazi i mjera pripravnik, koju sam već spomenuo, a koja je namijenjena mladima u tzv. zanimanjima s dodanom vrijednošću koji su upravo izišli iz obrazovnog sustava i ulaze u svijet rada. Kroz mjeru pripravništvo omogućujemo poslodavcima pronalazak stručnih, mladih, visokoobrazovanih ljudi bez radnog iskustva koje mogu zaposliti na ugovor o djelu, a država im tijekom prvih godinu dana pokriva 50 posto iznosa bruto II plaće bez gornjeg ograničenja visine plaće, tako da će poslodavcima, ako žele privući visokoobrazovanu mladu osobu i ponuditi joj plaću od, na primjer, 10.000 kuna neto, država prvu godinu kroz mjeru pripravnik pokriti 50 posto ukupnog troška. Tako poslodavac dobiva visokoobrazovanu mladu osobu, a ona svoje prvo radno iskustvo stječe na temelju ugovora o radu u zanimanju za koje se školovala. Tijekom2018., u suradnji s HGK-om i HUP-om, ovu smo mjeru aktivno promovirali poslodavcima.
Kakve je rezultate polučila Garancija za mlade? Sada je otvoreno i javno savjetovanje za implementaciju programa za razdoblje od 2019. do 2020. Što se mladima nudi?
- Predsjednik Vlade je još na europskom sastanku na vrhu u Goteborgu 2017. godine, gdje se potpisivala Povelja o Europskom stupu socijalnih prava, istaknuo da smo sredstvima Garancije za mlade stopu nezaposlenosti mladih, koja je 2013. bila 49,5%, smanjili na 22%, stoje još uvijek više od europskog prosjeka, ali smo je u usporedbi s 2013. prepolovili. Provedba Garancije za mlade dio je strukturnih reformi kojima se rješavaju pitanja neaktivnosti i nezaposlenosti mladih. Od2014. godine, otkad se provodi, mjerama Garancija za mlade i mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno je više od 100.000 mladih u dobi od 15 do 29 godina koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju pa u odnosu na druge države članice imamo iznadprosječnu pokrivenost mladih mjerama Garancije za mlade. U 2019. i 2020. nastavit ćemo s tim aktivnostima kako bismo mlade u NEET statusu što brže integrirah na tržište rada.
Što s dugotrajno nezaposlenima? Koliko se radnih mjesta otvorilo ženama kroz program Zaželi?
-Itekako smo svjesni da imamo udio nezaposlenih koji se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, to se pogotovo odnosi na žene niže obrazovne razine u ruralnim područjima. Zbog toga smo za njih osmislili projekt Zaželi, program zapošljavanja žena u ruralnim područjima Hrvatske u vrijednosti od milijardu kuna. Kroz ovaj projekt zaposlit ćemo 7000 žena koje će se brinuti o više od 35.000 starijih osoba i osoba u potrebi. Do sada smo zaposlili više od 6000 žena. Njima istodobno omogućavamo edukaciju kako bi se nakon završetka programa mogle lakše integrirati na tržište rada. Ovaj projekt jedan je od posebnih programa zapošljavanja sufinanciran novcem Europskog socijalnog fonda, a prepoznat je i u EU-u pa mi je tako irska ministrica rada rekla da je zainteresirana provesti sličan projekt u Irskoj.
Pratimo trendove tržišta rada Kako rješavate manjak radne snage? Bliži se i turistička sezona, hoće li biti dovoljno radnika?
- Svjesni smo da postoji nedostatak kvalificirane rade snage u pojedinim sektorima, posebno u graditeljstvu i turizmu. On se dijelom pojavio i zbog porasta investicija u tim sektorima. Prepoznali smo taj trend i kao jedan od programskih ciljeva naveli upravo povezivanje obrazovanja s tržištem rada, što bi dugoročno trebalo riješiti taj problem. No, što se tiče trenutačnog nedostatka radne snage, posebno u turističkoj sezoni, i ove godine smo anketirali sve nezaposlene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a njih20.000 pokazalo je interes za rad u turističkoj sezoni. Za njih smo u suradnji s Ministarstvom turizma, HZZ-om i ostalim partnerima i ove godine, već treću godinu zaredom, organizirali Dane poslova u turizmu u Osijeku, Zagrebu i Splitu, gdje smo na jednom mjestu nezaposlene osobe spojili s više od 130 poslodavaca koji su im predstavili slobodna radna mjesta i mogućnosti zapošljavanja koje pruža turistički sektor. Ako, unatoč svim naporima da aktiviramo domaću radnu snagu, još uvijek bude potrebe za dodatnom radnom snagom, osigurali smo i godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca, ali samo kao vatrogasnu mjeru, u okviru koje imamo 10.611 dozvola za djelatnost turizma i ugostiteljstva i 5000 za sezonski rad u turizmu. Tu sam posebno inzistirao na suradnji svih dionika na tržištu rada, od poslodavaca do obrazovnih institucija, kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada. Vlada sustavno prati trendove na tržištu rada i odgovara na njegove izazove pa smo tako kroz neoporezivi topli obrok i smještaj povećah plaće u turizmu jer su poslodavci tu poreznu olakšicu uključili u rast plaća, a u sektoru graditeljstva plaća je porasla za 30 posto. Prosječna mirovina je ispod 40 posto prosječne plaće.
Kako se mirovine usklađuju i što donosi novi način usklađivanja koji je najavljen za 1. srpnja ove godine?
- Htio bih ponovno naglasiti kako smo svjesni da su mirovine male, ali i podsjetiti da su u mandatu ove Vlade povećane za 6,5 posto. Ove godine, uz redovito usklađivanje mirovina za 3 posto, od 1. srpnja planiramo najniže mirovine povisiti za još 3,13 posto. Našim sugrađanima se to možda ne čini puno na pojedinačnoj mirovini, ah kada uzmemo ukupni iznos, a znamo da nam godišnje nedostaje 18 milijardi kuna za isplatu mirovina koje nadoknađujemo iz proračuna, to je veliki iznos koji država izdvaja kako bi poboljšala materijalni status naših umirovljenika. Važno je spomenuti da samo 20 posto ljudi ima 40 i više godina staža, za njih je postotak znatno viši i iznosi 71,34 posto prosječne plaće, stoje za prosječnu mirovinu iznos od 4467,10 kuna. Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u siječnju je bio 42,96, dakle u blagom je porastu, što je za prosječnu mirovinu iznos od 2690,20 kuna. U cilju daljnjeg rasta mirovina, uveli smo promjenu načina usklađivanja mirovine pa će se one sada usklađivati u odnosu na porast plaća, odnosno rast potrošačkih cijena, i to 1. siječnja i 1. srpnja svake godine u omjeru 70:30 ih 30:70 (a ne više 50:50), ovisno o tome što je povoljnije. Osim toga, uvođenje dodanog staža od šest mjeseci majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete rezultirat će povećanjem mirovina za oko 2 posto. Također, omogućavanjem izbora mirovine otklonit će se nejednakosti između sadašnjih i budućih umirovljenika, čime će se i onima rođenim 1962. godine i mlađima od njih osigurati veće mirovine iz prvog mirovinskog stupa.
Kakav je interes umirovljenika za rad na pola radnog vremena?
- Interes umirovljenika za rad do pola radnog vremena uz primanje pune mirovine je velik. Obraća mi se i puno tvrtki koje su zainteresirane za zapošljavanje naših umirovljenika. Ovom mjerom, koja je dio mirovinske reforme, željeli smo umirovljenicima dodatno unaprijediti njihov status, a ujedno i odgovoriti na izazove nedostatka radne snage na tržištu rada, posebno u deficitarnim zanimanjima. Krajem veljače, imali smo 6229 umirovljenika koji rade do polovice radnog vremena i primaju punu mirovinu,a početkom ove godine imamo novih 1044 umirovljenika koji rade i primaju mirovinu. Rast štednje u fondovima
U obveznim mirovinskim fondovima je oko 100 milijardi kuna. Može li se tim novcem više pomoći gospodarstvu, a time osigurati i bolje mirovine budućim generacijama?
- Mirovinskom reformom liberalizirali smo mogućnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte na području RH i omogućili im da tim novcem pridonesu hrvatskom gospodarstvu, ostvare veći prinos te osiguraju adekvatnije mirovine za svoje članove. Također smo im otvorili mogućnost da sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna ulažu u start-upove te mala i srednja poduzeća i tako potiču njihov razvoj. Sve to trebalo bi rezultirati adekvatnijim i većim mirovinama za mlađe generacije koje će cijeli radni vijek uplaćivati u drugi mirovinski stup. Kako potaknuti poslodavce da više prepoznaju benefite dobrovoljne mirovinske štednje za radnike? - Iskoristit ćemo novac Europskog socijalnog fonda za projekte financijske pismenosti kako bismo podigli svijest među mladima o važnosti dobrovoljne štednje. Početkom ove godine već je zamijećen porast interesa za štednju u dobrovoljnim mirovinskom fondovima pa se krajem siječnja broj štediša u dobrovoljnim mirovinskim fondovima povećao za više od 28.000 i iznosio je više od 340.000 članova. Smatramo da bi taj broj mogao biti još veći i zato ćemo s kolegama iz REGOS-a pojačati aktivnosti i prema poslodavcima kako bismo ih dodatno osvijestili da se, ako svojim zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju, te uplate ne smatraju plaćom do iznosa od 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje, što je već porezno priznati izdatak. Uz ukidanje ulazne naknade, to je dobar poticaj.
Foto: Hanza media - Goran Mehkek
Vijesti iz medija
