U nastavku saborske rasprave, ministar Pavić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, koji se odnose na sustav kapitalizirane štednje.
Ministrovo izlaganje pročitajte u nastavku:
Zadovoljstvo mi je da vam mogu predstaviti ovaj drugi dio mirovinske reforme koji se odnosi na pitanje kapitalizirane štednje, odnosno drugog i trećeg dobrovoljnog stupa. Do sada smo se u prvom dijelu rasprave većinom bavili prvim stupom, odnosno stupom međugeneracijske solidarnosti, sa 15% koje uplaćujemo. Ovdje ćemo se baviti većinom, dakle s ovih 5% koje uplaćujemo u drugi obvezni stup i sa trećim stupom koji se tiče dobrovoljne štednje za mirovine.
Kada gledamo drugi stup, trenutačno u njemu imamo 97 milijardi kuna raspoređeno u četiri obvezna mirovinska fonda. Oni su 73% svog portfelja, imovine, uložili u obveznice, 16% u dionice u Hrvatskoj i 11% u dionice u inozemstvo. Svaki od njih ima A,B i C rizik sustava, ono što je zabrinjavajuće je da 98% naših sugrađana ne odabire svoj mirovinski stup unutar roka, a to je do sada bilo 6 mjeseci. Zadnjim izmjenama rok je pomaknut na mjesec dana.
Cilj drugog mirovinskog stupa, kao što sam već nekoliko puta spomenuo u prethodnoj raspravi pa se neću ponavljati, bio je pomaknuti mirovine iz stupa međugeneracijske solidarnosti ka štednji. Svjesni smo situacije i isticali smo u puno navrata da je omjer radnika i umirovljenika vrlo nepovoljan, nekada je bio jedan prema četiri, sad je uz rast zaposlenosti u zadnjih godinu dana i dalje nepovoljan 1:26 zaposlenih na jednog umirovljenika i upravo zato je uveden kako bi se mirovine pretvorile u štednju i kako bi građani upravo kroz privatnu štednju uspjeli uštedjeti za mirovinu. Dodatak od 27 % uveden je 2007., dosta smo već o njemu pričali, on će potaknuti atraktivnost drugog mirovinskoga stupa. Umirovljenici će primati dodatak od 27% za staž do kraja 2001. godine, a dodatak od 20,25% za staž od 1.1. 2002 do umirovljenja na iznos iz prvog stupa. S dodatkom od 27% rješavamo i problem 300 tisuća naših građana, koji će biti ispod najniže mirovine, a to su oni koji zarađuju od minimalne plaće do 75% prosječne plaće, oni neće uspjeti dovoljno uštedjeti u drugom stupu. Upravo radi njih, ali i svih ostalih omogućili smo prijelaz iz drugog stupa u prvi.
U javnoj raspravi u zadnja četiri mjeseca u medijima je dosta bilo zastupljeno pitanje nasljeđivanja. Uvidjeli smo da naši građani to shvaćaju kao svoju imovinu, da to je imovina ali imovina koja je dana nekome na upravljanje. U slučaju smrti prije umirovljenja sredstva te osobe može naslijediti obitelj, ali nakon odlaska u mirovinu, mirovinu u mjesečnim ratama mogu primati nasljednici samo ukoliko osoba potpiše takav ugovor s Mirovinskim osiguravajućim društvom (MOD). Pored četiri mirovinska obvezna fonda, imamo i nešto što se zove mirovinsko osiguravajuće društvo – MOD koji je u ovom trenutku jedan jedini i on u biti provodi samu isplatu mirovina iz drugoga i trećega stupa. Kada smo pogledali sustav uvidjeli smo da može biti učinkovitiji i upravo zato kroz ove prijedloge zakona predviđamo smanjenje naknade za upravljanje imovinom u drugom stupu od 1.2 milijarde kuna do 2030. koje će ostati ne državi već na računima naših građana. I na taj način će im se povećati dio mirovine koji se isplaćuje iz drugog stupa. Također, dobar dio sredstava koji su uplaćivali u drugi stup bio je rezerviran za osiguranje isplate mirovina kako usklađivanje sa tzv. švicarskom formulom ne bi imalo negativan učinak, kod usklađivanja mirovina sa kombiniranim indeksom porasta plaće i inflacije. I upravo promjenom švicarske formule odnosno usklađivanjem mirovina prema inflaciji osigurat ćemo mogućnost za povećanje mirovina iz drugoga stupa od 5 do 7%. Upravo zato što imamo samo jedan MOD, ovim Prijedlogom zakona ćemo omogućiti osnivanje „državnog“ MOD-a pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Drago mi je što je s nama ovdje i ravnatelj HANFA-e, dakle agencije za nadzor, regulatora, jer ovim zakonskim prijedlogom želimo omogućiti snažnija ulaganja mirovinskih fondova, ali isto tako i bolju kontrolu rizika. Svjesni smo da održivost sustava u kojem imate imovinu 73% u obveznicama, a Hrvatska je usvojila strategiju eura i ide prema euru, da će kamate na obveznice od 2022.-2023., kada predviđamo ulazak u eurozonu pasti na jedan posto. Prema tome, podižemo limite ulaganja mirovinskim fondovima, želimo im omogućiti ulaganje u infrastrukturne projekte, ali uz veći nadzor HANFA-e i uz veću kontrolu rizika takvog ulaganja.
Za mlađe generacije želimo da imaju veći prinos ulaganja u drugi mirovinski stup, zato će automatski biti raspoređeni u fond kategorije A rizika, a ne kao sad B. Naravno, moći će se prebaciti u fond B ili C, a ukoliko ostanu u fondu kategorije A rizika, nakon deset godina bit će prebačeni u rizik kategorije B.
Zajedno s koalicijskim partnerima, a po uzoru na treći stup, usuglasili smo mogućnost isplate 15% sredstava iz drugoga stupa prilikom umirovljenja, ali isto tako uz osigurače da ukupna mirovina ne može pasti ispod najniže mirovine + 15%.
Jedna od bitnih komponenti, ove reforme je i treći stup. Treći stup koji je trenutačno najbolja štednja u Republici Hrvatskoj, na uplaćenih 6000 kuna dobijete 750 kuna državne subvencije. Ono što ćemo tu svakako napraviti, je da ćemo ukinuti ulaznu naknadu koja je bila 7- 8%. 1250 kuna koje praktički pojedu prve dvije godine naknada koje daje država. Isto tako omogućit ćemo osiguravajućim društvima mogućnost isplate mirovina iz trećeg stupa.
Posebno ćemo se posvetiti financijskoj pismenosti. Upravo ono što smo vidjeli je da su ljudi jako slabo informirani o drugom i o trećem mirovinskom stupu, a 98% naših mladih kada ulaze u drugi stup ne odabiru svoj mirovinski fond. Upravo zbog toga, osim obveze REGOS-a da šalje pismo, investirat ćemo i 100 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za programe financijske pismenosti. Također, s 1.1. 2019. godine omogućit ćemo promjenu drugog mirovinskog fonda i odabir trećeg putem sustava e-Građani, tu ciljamo upravo na najmlađu populaciju kojoj ćemo dodatno komunicirati važnost promišljanja o mirovinama.
Smatramo kako drugi stup treba jačati, sve ove izmjene dovesti će do povećanja mirovina iz drugoga stupa i s ovim rješenjem dodatka od 27% te smanjivanjem naknada, ukidanjem švicarske formule, pospješivanjem mogućnosti ulaganja uz veću kontrolu, 15% isplate prilikom odlaska u mirovinu i trećeg stupa koji želimo ojačati mislimo da ćemo značajnije unaprijediti kapitaliziranu štednju i omogućiti građanima veće mirovine iz sustava kapitalizirane štednje tj. drugoga i trećega stupa.
Foto: Hina / Denis CERIĆ /dc
Stranica
