Vlada Republike Hrvatske, na danas održanoj, 119. sjednici, usvojila je paket zakonskih prijedloga u okviru cjelovite mirovinske reforme koji su upućeni u saborsku proceduru.
„Ovi zakoni za cilj imaju učiniti hrvatski mirovinski sustav dugoročno održivim, dati našim ljudima primjerene, to jest veće mirovine i pokušati odgovoriti demografskim izazovima i promjenama na tržištu rada i gospodarskim prilikama“, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku sjednice.
Predstavljajući zakonske prijedloge, ministar Pavić istaknuo je da su u raspravu koja se već mjesecima provodi bili uključeni svi dionici i zainteresirana javnost, da je isplata mirovina apsolutno neupitna, da umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina te da se ne trebaju bojati za svoje mirovine.
Ministar je pojasnio da se mirovinskom reformom cilja na tri skupine građana: sadašnje umirovljenike, umirovljenike koji će u mirovinu ići sljedećih 10 do 15 godina te budućim umirovljenicima.
„Mirovine rastu, u prve dvije godine porasle su za 6,39%, a rast očekujemo i u sljedećoj godini. Za onih 248 tisuća građana sa najnižim mirovinama od 1.7. sljedeće godine omogućit ćemo 3,13% povećanje, uz standardno usklađivanje mirovina“, istaknuo je ministar i ponovio da se svim umirovljenicima omogućuje rad do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine.
Govoreći o umirovljenicima koji će u mirovinu koji će u mirovinu otići sljedeće godine, kao i onih koji će u mirovinu otići od 10 do 15 godina, a koji bi bez mirovinske reforme u prosjeku imali 600 do 700 kuna manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika, naglasio je da je za njih predviđen dodatak od 27% na mirovinski staž u prvom stupu i 20,25% na mirovinski staž u drugom stupu.
„Na taj način ćemo drugi stup dodatno ojačati i učiniti puno atraktivnijim. Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, nema govora o tome da ukidamo drugi stup. Želimo ga jačati i upravo radi toga omogućujemo građanima da biraju. Građani će u svakom trenutku odlaska u mirovinu birati što je povoljnije za njih“, kazao je ministar.
Za buduće umirovljenike, pojasnio je ministar, osiguran je daljnji razvoj drugoga stupa, mogućnost jačeg ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Uz to, prilikom odlaska u mirovinu osiguranici će moći povući 15% štednje, as tim da im mirovina ne prelazi ispod najniže mirovine kako ne bi ugrozili njihov socijalni status.
Ministar Pavić osvrnuo se je i na sustav penalizacije i bonifikacije te odlaska u mirovinu sa 67 godina, istaknuvši da je to već sada u Zakonu koji je usvojen 2014. prema kojem se u mirovinu sa 67 godina ide 2038. Mirovinskom reformom to se ubrzava pa će se u mirovinu sa 67 godina ili 2033 godine. Ponovio je da institut dugotrajnog osiguranika ostaje, da oni koji rano ulaze na tržište rada, s 18 godina, u mirovinu će ići sa 60 godina života i 41 godinom radnog staža, a da će oni koji studij dovrše s 24 godine u mirovinu moći ići nakon 41 godine staža, dakle sa 65 godina.
„Mirovinska reforma, ovako sagledana, dugoročno će osigurati održivost financija, pozitivan efekt na proračun, 11,3 milijardi kuna do 2040., povećanje rata u drugom stupu i povećanje mirovina za sadašnje umirovljenike“, zaključio je ministar.
Na 119. sjednici Vlade usvojeno je šest zakonskih prijedloga : Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Nacrt prijedloga zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Foto: Hina/Admir Buljubašić
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu
Stranica
