[caption id="attachment_1192" align="alignleft" width="640"]
Foto: Robert Anić/Pixsell[/caption]
ZAGREB - Povećanje dobne granice za umirovljenje je neminovnost, ali to se u Hrvatskoj neće dogoditi u bliskoj budućnosti nego u razdoblju između 2020. i 2030. godine, kada će to učiniti i druge europske zemlje, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc.
Mirando Mrsić, dr. med., s današnje konferencije za novinare.
Najavio je da će zbog usklađivanja od 1. ožujka mirovine porasti za 1,25 posto, tako da će umirovljenici s povećanim mirovinama za ožujak primiti i razliku usklađenja za siječanj i veljaču.
Ponovio je i da se od 1. ožujka umirovljenicima više ne smije plijeniti više od trećine mirovine, iako je 14.000 umirovljenika potpisalo s bankama ugovore kojima pristaju na ovrhu više od trećine, pa i cijele mirovine.
Komentirajući preporuku MMF-a da Hrvatska povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, Mrsić je ustvrdio kako se to ne može izbjeći jer hrvatsko stanovništvo stari, a odnos umirovljenika i zaposlenih (1 : 1,18) sve je nepovoljniji, pa ako se nastavi sa sadašnjim sustavom, između 2040. i 2050. godine prosječna mirovina past će na svega 22 posto prosječne plaće, a budući umirovljenici bit će doslovno gladni.
Jedna od mjera kojima će se to nastojati spriječiti jest i produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao što je to odlučilo učiniti 14 europskih država, a Hrvatska će to napraviti kad i te zemlje, negdje između 2020. i 2030. godine, kazao je Mrsić.
Zbog te odluke doći će do malog kašnjenja u isplati mirovina dijelu korisnika kojima se treba napraviti novi izračun dopuštenog iznosa za ovrhu.
Mrsić je također najavio oštru borbu protiv zloporaba invalidskih mirovina, kako se više ne bi ponovio "slučaj Rubala" (liječnik koji je za mito "sređivao" lažna rješenja o invalidnosti) i kako bi se broj invalidskih mirovina u Hrvatskoj sveo na europski prosjek.
Hrvatska je među europskim državama s najvećim postotkom invalidskih mirovina, ima ih čak 26 posto, dok se u Europi taj broj kreće između 15 i 20 posto (kod Mađara i Austijanaca ima 10 posto invalidskih mirovina, a kod Slovenaca 15 posto).
Radi boljeg nadzora ukinuto je dosadašnje povjerenstvo za reviziju invalidskih mirovina koje je radilo u sklopu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), te je osnovano povjerenstvo za reviziju u sklopu Ministarstva rada i mirovinskog sustava. To će biti "svojevrsni CSI" invalidskih mirovina, kaže Mrsić, a cilj mu je ne samo otkrivati prevare nego i ujednačiti praksu vještačenja invalidnosti.
Zbog ukidanja starog i osnivanja novog povjerenstva došlo je do zastoja u rješavanju zahtjeva za invalidskim mirovinama, tako da je 3330 predmeta trenutno na čekanju, no to će uskoro biti riješeno jer je novo povjerenstvo danas počelo s radom.
Mrsić je najavio i promjenu koncepta utvrđivanja invalidskih mirovina - ubuduće oni radnici koji više ne mogu raditi morat će proći osposobljavanje za novo radno mjesto, što će se financirati iz Fonda za rehabilitaciju, i tek ako se ne uspiju osposobiti niti za novo radno mjesto mogu otići u invalidsku mirovinu.
Također će se uvesti europska praksa revizije invalidskih mirovina, da bi se nakon godinu-dvije utvrdilo novo stanje i otkrile eventualne zloporabe. Trenutno je na reviziji 500 sumnjivih slučajeva u kojima su rješenja o invalidnosti dobivena u roku od svega 20 dana, rekao je Mrsić.
Iz HZMO-a je najavljeno da se radi na smanjivanju "papirologije" za umirovljenje, jer HZMO godišnje izdaje čak 750.000 raznih potvrda koje su potrebne drugim institucijama. (HINA)
Stranica
