Sudjelujući na konferenciji „Ravnopravnost je bolja za sve“ koja je danas održana u HUB-u 365, ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić izjavio je da Hrvatska prepoznaje važnost i prioritet jednakih mogućnosti na tržištu rada te da je predana u tome da maksimalno iskoristi Europski socijalni fond kako bi to ostvarila. Ministar Pavić istaknuo je da je najveći projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda, projekt „Zaželi“ koji je upravo usmjeren ka integraciji teško zapošljivih skupina, odnosno žena starije životne dobi u ruralnim područjima. U okviru tog projekta već je zaposleno 6 000 tisuća žena, a ukupno će ih se zaposliti 7 000, dok će se za one najbolje, osnažene za poduzetništvo, osigurati program samozapošljavanja i razmjene s Gradišćem. „Hrvatska je značajno poduprla direktivu tzv. work-life balance odnosno direktivu o usklađivanju privatnog i poslovnog života te će iz Europskog socijalnog fonda uložiti značajna sredstva kako bi se ta direktiva implementirala“, kazao je ministar.
Govoreći o projektima i aktivnostima kojima se želi doprinijeti boljem usklađivanju privatnog i poslovnog života ministar Pavić rekao je da je iz Europskog socijalnog fonda izdvojeno 300 milijuna kuna za projekt „Vrtići za skladniji život“ kojim se osigurava produljeni rad vrtića, njihova oprema i bolji program. Uz to, kako je naveo, mirovinskom reformom krenulo u zaštitu majčinstva, osiguravajući dodatnih 6 mjeseci staža majkama po djetetu ili usvojenom djetetu na način da majke koje idu na porodiljni i brinu se za djecu, a time im mjesečna primanja opadaju, da poslije za posljedicu nemaju da su im mirovine niže.
„Na taj način, po rođenom djetetu, mirovine će u prosjeku rasti 2%“, poručio je. Ministar je izrazio zadovoljstvo da je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 2017. sudjelovao u projektu „MAMFORCE“ te je dobitnik
MAMFORCE standarda, te je ujedno i najavio konferenciju, u prvoj polovici 2020., o korištenju Europskog socijalnog fonda u implementaciji Europskog stupa socijalnih prava u okviru kojeg je i direktiva o usklađivanju privatnog i poslovnog života. „Kada gledamo nešto što se zove gender pay gap ili razlike u plaćama, prosjek Europske unije je 16 do 17%, Hrvatska je između 8 i 10% razlike u plaćama. Ono mora ići još niže. To ne znači da ćemo stati, već svim ovim projektima koje provodimo, stvoriti okvir da se ti uvjeti u potpunosti izjednače i da plaće i mogućnosti budu jednake za muškarce i žene“, zaključio je ministar.
Pisane vijesti
