ZAGREB, 16. listopada 2018. (Hina) - U povodu provedene javne rasprave putem e-savjetovanja o mirovinskoj reformi, koja će se naći na idućoj Vladinoj sjednici te u saborskoj raspravi krajem listopada ići u dva čitanja, kako bi u siječnju stupila na snagu, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić u razgovoru za Hinu ističe kako se mirovinski sustav mora uskladiti s gospodarskim prilikama i demografskim trendovima.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ponudilo je sindikatima kompromisni prijedlog da bi se u punu starosnu mirovinu sa navršenih 67 godina išlo od 2033., a ne 2031. godine. Koje ste još kompromise spremni ponuditi s obzirom na statističke podatke o očekivanoj životnoj dobi u Hrvatskoj, hoće li biti ublažavanja penalizacije za prijevremeno umirovljenje koje ide i više od 20 posto?
Promjene na tržištu rada vrlo su dinamične pa smo naš mirovinski sustav morali uskladiti s gospodarskim prilikama i demografskim trendovima. Već sada nedostaje nam više od 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, što mirovinski sustav čini dugoročno neodrživim. Vlada je kao jedan od ciljeva postavila očuvanje financijske održivosti sustava tako da dodatno zaduživanje ne dolazi u obzir, nego rješenje treba pronaći u okviru sustava.
Što se tiče odlaska u mirovinu s navršenih 67 godina, to se već nalazi u važećem zakonu po kojem se u mirovinu ide sa 67 godina od 2038. Nakon detaljne analize odlazak u mirovinu sa 67 godina smo morali ubrzati pa je naš konačni kompromisni prijedlog da se u starosnu mirovinu ide sa 67 godina od 2033. godine. Više je razloga za to: naši umirovljenici imaju kratak prosječni mirovinski staž - samo 30 godina dok, npr. u Njemačkoj prosječni mirovinski staž iznosi 37,8 godina. Samo 20 posto naših umirovljenika ima 40 godina staža, a omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26, što je dugoročno neodrživo.
Svjesni smo da je to rezultat ekonomske krize, proživjeli smo i teški Domovinski rat i stalno naglašavam da naši sugrađani nisu za to krivi, ali kao odgovorna Vlada dužni smo našoj djeci ostaviti u nasljeđe sustav koji je održiv i koji im neće proizvoditi nova zaduženja. Što se tiče destimuliranja prijevremenog umirovljenja, dopustite da ponovno podsjetim da naši umirovljenici imaju kratak mirovinski staž od prosječno 30 godina, dok je prosjek u EU 35 godina. Kako bismo sustav učinili dugoročno održivim želimo potaknuti duži ostanak u svijetu rada.
To se ne odnosi na osobe koje su rano krenule u svijet rada, poput zaposlenih u trgovini, građevinskom sektoru ili medicinskih sestara jer oni su ranije počeli raditi pa će ranije i steći 41 godinu staža i ići u starosnu mirovinu sa 60 godina ili od 2027. godine sa 61 godinom života. Za ostale je predviđeno smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. U isto smo vrijeme za one koji će duže ostati u svijetu rada predvidjeli nagrađivanje od 0,34 posto po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža. Također, umirovljenici koji će iskoristiti mogućnost da rade četiri sata i primaju punu mirovinu moći će povećati svoje mirovine jer će raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž, a po prestanku rada omogućit će im se ponovno određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem.
Neke od primjedaba su da se ne dira u mirovine po posebnim propisima, tzv. povlaštene mirovine, koje se ne bi trebale isplaćivati preko HZMO-a, nego izravno iz proračuna. Hoće li se tu nešto mijenjati?
Ne bih to nazivao povlaštenim mirovinama jer su to mirovine po posebnim propisima. Moramo reći da većina korisnika mirovine po posebnim propisima ima dio staža ostvaren iz rada kada su im se uplaćivali obvezni doprinosi. Osim toga, kada jednom nekome date pravo, to pravo ne možete mu oduzeti. To je jedan od razloga zašto imamo relativno mladu populaciju umirovljenika i zato želimo omogućiti umirovljenicima da rade do četiri sata i primaju punu mirovinu. Isto tako, djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.
Napominjem da s ovih šest zakona koji su dio cjelovite mirovinske reforme uvodimo reda u opće propise, a oni ne uključuju mirovine po posebnim propisima. Kada govorimo o deficitu mirovinskog sustava treba znati da je godišnje potrebno osigurati 39 milijardi kuna za isplatu mirovina. Iz doprinosa se prikupi 56 posto sredstava, a 44 posto se financira iz proračuna, to znači da se više od 17 milijardi kuna mora nadoknaditi iz proračuna, kakva god struktura tog duga bila.
Hoće li i osiguranici koji će primati mirovinu iz 1. i 2. stupa dobiti dodatak srazmjerno uplatama u 1. mirovinski stup?
Za reformu mirovinskoga sustava odlučili smo se kada smo se suočili s problemom financijske nejednakosti kod tri skupine umirovljenika: sadašnjih umirovljenika koji s pravom žele veće mirovine, generacije umirovljenika koji odlaze u mirovinu u idućih deset do petnaest godina, a koji će prema važećem zakonu imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i mlađih generacija koje imaju mogućnost zaraditi veće mirovine. Tu se pojavljuje još jedan problem, status oko 300.000 građana rođenih nakon 1962. godine koji su zarađivali minimalnu plaću ili do 75 posto prosječne plaće, kojima bi i s dodatkom od 27 posto mirovina bila ispod najniže mirovine, a ne bi imali pravo na najnižu mirovinu.
Kako će sustav isplate mirovina samo iz prvog ili iz prvog i drugog stupa funkcionirati? Rođeni do 1952. godine primaju mirovinu samo iz prvog stupa, tzv. generacijske solidarnosti. Osobe rođene između 1952. i 1961. koje su osigurane u prvom i drugom stupu imaju pravo izbora koju će mirovinu primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27 posto uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27 posto za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu, tj. do 31. prosinca 2001. i dodatak od 20,25 posto za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu, tj. od 1. siječnja 2002. godine do umirovljenja.
Građani koji su imali ispodprosječnu plaću tijekom radnog vijeka i nakon određivanja dodatka na mirovinu imat će manje od najniže mirovine pa će se njima odrediti najniža mirovina tako što će prenijeti svoja sredstva iz drugoga u prvi stup, zato smo to nazvali pravom izbora jer građani sami biraju što je za njih povoljnije. Mirovinskom reformom proširit ćemo pravo izbora i na one koji su rođeni nakon 1962., kako oni ne bi imali mirovinu oko 600 kuna manju, i tako ćemo ispraviti nepravdu i izjednačiti prava svih umirovljenika, svi će imati pravo izbora i moći će sami birati povoljniju mirovinu. Već prošle godine u mirovinu je otišla manja skupina umirovljenika kojima je mirovina oko 600 kuna manja nego sadašnjim umirovljenicima. Od iduće godine taj će se broj još povećati i svake iduće godine će rasti, tako da i to rješavamo ovom reformom.
Kakvo je stajalište Ministarstva prema HNS-ovu prijedlogu da se osiguranicima odmah pri umirovljenju isplati određeni dio u gotovini, a mirovina bi im pritom bila smanjena?
S koalicijskim partnerima smo dogovorili mogućnost da se umirovljeniku isplati jednokratni iznos od 15 posto sredstava koje je prikupio u drugom stupu prije nego što potpiše ugovor s MOD-om o isplati mirovine iz drugoga stupa. No, umirovljenici trebaju znati da će im nakon te isplate iznos mirovine iz drugoga stupa biti 15 posto manji. Također treba napomenuti da će ova jednokratna isplata biti moguća samo onim umirovljenicima kojima neće ugroziti pitanje socijalne sigurnosti.
Najavljeno je osnivanje HZMO-ovog mirovinskog osiguravajućeg društva?
Mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja isplatu mirovina iz drugog obveznog mirovinskog stupa i trećeg dobrovoljnog stupa, ako smo se odlučili štedjeti u tom stupu. Važno je našim građanima pojasniti da novac u drugom stupu nije naša štednja, štedimo u trećem dobrovoljnom stupu. U drugom stupu se nalazi naša imovina koju smo nekome, tj. obveznim mirovinskim fondovima dali na upravljanje. U trenutku odlaska u mirovinu naša sredstva iz drugoga stupa odlaze s našeg računa u obveznom mirovinskom fondu u Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje na naša sredstva uzima naknadu od 5 posto.
Svatko od nas, individualno, sklapa ugovor s MOD-om za isplatu mirovine, a o tipu ugovora koji smo potpisali ovisi i mogućnost nasljeđivanja mirovine. U slučaju smrti osobe prije odlaska u mirovinu nasljednici će naslijediti njenu imovinu iz drugoga stupa. No, u slučaju smrti nakon odlaska u mirovinu nasljednici mogu naslijediti mirovinu samo ako je osoba to ugovorila s MOD-om. Treba znati da MOD nudi veće mjesečne rate mirovine, čak i do nekoliko stotina kuna, ako osoba potpiše ugovor kojim svoju mirovinu ne ostavlja nasljednicima, što znači da nakon njihove smrti ostatak njihovih sredstava ne dobivaju nasljednici nego ostaju MOD-u.
U ovom trenutku postoji samo jedan MOD, i to u privatnom vlasništvu. U okviru mirovinske reforme HZMO je dobio mogućnost osnovati tzv. državni MOD. Predviđa se da će osnivanje novog MOD-a i otvaranje tržišta utjecati na povoljnije naknade, što će u konačnici značiti veće mirovine iz drugoga stupa.
Hoće li biti uvedena državna mirovina?
Vlada se opredijelila za uvođenje nacionalne mirovine koja je predviđena za osobe koje nemaju minimalne uvjete za mirovinu te ju je definirala u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe. U njoj je propisano da će se uvesti 2020. godine, a prije toga, do kraja ove godine, stručnjaci će napraviti sveobuhvatnu analizu u odnosu na sustav socijalne skrbi, mirovinski sustav, stanje na tržištu rada, EU prakse itd. kako bi odredili pretpostavke za uvođenje nacionalne mirovine. Daljnja analiza o kriterijima i zakonodavnom okviru nastavit će se iduće godine.
Razgovarao: Davor Marković
Foto: (Hina) xdm ymd
Stranica
