Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga osiguranja Majda Burić predstavila je danas zastupnicima Hrvatskog sabora Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti na radu.
Predstavljajući Prijedlog zakona, državna tajnica je pojasnila da se izmjenama zakona pristupilo sukladno Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje u kojem su utvrđene i mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu.
„Ovaj Prijedlog neće utjecati na smanjivanje stupnja sigurnosti i zaštite na radu i zdravlja radnika, odnosno neće povećati rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti vezane s radom, a osigurat će određeno administrativno rasterećenje“ kazala je državna tajnica.
Pojasnila je da je cilj zakona spriječiti ozljede na radu kao i preventivno djelovanje i unaprjeđivanje zaštite na radu, procesu kojim treba ozbiljno i odgovorno upravljati. Budući da je Zakon u primjeni gotovo 4 godine, uočena je potreba dorade pojedinih odredaba u smislu jasnijih formulacija Zakona i horizontalnog usklađivanja s drugim propisima.
Govoreći o ključnim izmjenama Zakona državna tajnica istaknula je da se Prijedlogom:
- utvrđuje pojam „bolesti u vezi s radom“, koji se u nekoliko navrata spominje u važećem Zakonu ali bez pojašnjenja njegovog značenja
- utvrđuje da se odredbe iz Zakona ne primjenjuju na obrtnika koji obrt obavlja sam kao niti na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, osim kada za poslodavca obavljaju određene aktivnosti osobe na radu. Spomenute osobe dužne su također primjenjivati Zakon kada zajedno s drugom osobom ili s više drugih osoba obavljaju radove na istom mjestu rada, što je u skladu s odredbama Direktive o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih zahtjeva na privremenim ili pokretnim gradilištima.
- preoblikuje odredba u vezi s obvezama prilikom obavljanja pojedinih specifičnih poslova gdje je njihova posebnost u proturječnosti s primjenom općeg načela prevencije.
- proširuje broj članova Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, sa 7 na 9 članova, za 2 nova člana koji bi predstavljali segment zaštite zdravlja na radu. Smanjuje dinamika održavanja redovnih sjednica Odbora zaštite na radu, sa najmanje jednom u 3 mjeseca na najmanje jednom u 6 mjeseci, s tim da se dopunjuje prekršajna odredba u vezi neodržavanja redovnih sjednica odbora
- smanjuje potreban broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći na ukupan broj radnika (umjesto najmanje 1 do 20 radnika, najmanje 1 do 50 radnika) ali se dopunom odredbe naglašava da broj osposobljenih i imenovanih radnika mora odgovarati svim drugim okolnostima kod poslodavca, što znači da na svakoj lokaciji poslodavca i u svakom trenutku najmanje 1 radnik mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći, a isto tako dopunjuje se odredba po kojoj poslodavac mora među svim radnicima razmijeniti obavijest o tome
- odredbe u vezi zaštite nepušača usklađuju se s odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, na način da se pojam štetnosti „duhanskog dima“ proširuje na pojam „dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda za pušenje te para elektroničkih cigareta“
- pojam „radne sposobnosti“ zamjenjuje se pojmom „zdravstvene sposobnosti“, budući da pitanja „radne sposobnosti“ nisu predmetom ovoga Zakona i utvrđeni su drugim propisima iz djelokruga mirovinskoga osiguranja. Time se otklanjanju nedoumice u smislu značenja pojma „radne sposobnosti“ u kontekstu ovoga Zakona
- preoblikuju prekršajne odredbe u vezi izrade elaborata zaštite na radu, prijave početka izvođenja radova, izrade plana izvođenja radova, izrade procjene rizika te obavljanja poslova zaštite na radu od strane ovlaštene osobe
- dopunjuje prekršajna odredba u vezi izrade procjene rizika za slučaj kada u izradi procjene rizika nisu sudjelovali radnici odnosno njihovi predstavnici (povjerenici radnika za zaštitu na radu)
Stranica
