Održana 96. sjednica Vlade

U Banskim dvorima održana je 96. sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj su prihvaćeni Nacrt prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, Izvješće o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine, za 2017. godinu  te Godišnje izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za 2017. godinu. Obrazlažući izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić istaknuo je da su Akcijskim planom Vlade za administrativno rasterećenje gospodarstva od 2017. utvrđene i mjere za racionalizaciju obveza vezanih uz zaštitu na radu. „Ono što je bitno naglasiti da Nacrt prijedloga neće utjecati na smanjenje stupanja sigurnosti i zaštite zdravlja naših radnika na radnom mjestu, odnosno da se neće povećati rizik od nastanka ozljeda na radu“. Ovim zakonskim prijedlogom, pojasnio je, predlaže se smanjenje dinamike održavanja redovnih sjednica Odbora za zaštitu na radu s četiri puta godišnje na najmanje dva puta u godini, smanjuje se potreban minimalan broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći s 1 na 20 zaposlenih na 1 na 50, utvrđuje se da se odredbe zakona ne primjenjuju na obrtnike koji obrt obavljaju samostalno ili na poslodavce koji imaju samo jedno zaposlenog. Redefinira se i odredba o ozljedama na mjestu rada kod poslodavca koji on im obvezu prijaviti te se proširuje broj članova Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. „Ovaj prijedlog ide ka rasterećenju gospodarstvenika, ujedno štiti radnike i ne umanjuje zaštitu na radnom mjestu“, kazao je ministar Pavić. Govoreći o Izvješću o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja, pojasnio je da je riječ o zadnjem izvješću za razdoblje od 2015.-2017. koje se odnosi na 2017. u kojoj je bilo nekoliko prioriteta i ciljeva u području politike zapošljavanja. „Prvenstveno u povećanju stope zaposlenosti stanovništva koja nam je 2017. u trećem kvartalu narasla na 61%, u smanjenju stope nezaposlenosti, u intervencijama na tržištu rada za one skupine koje su ugrožene. Prvenstveno su to mladi, dugotrajno nezaposleni, žene i osobe s invaliditetom“, rekao je. Ministar Pavić posebno je istaknuo da je broj nezaposlenih danas pao ispod 150.000 nezaposlenih, da je u 2017. Hrvatska zabilježila treću najveću stopu zaposlenosti u EU 3,8%, odnosno da smo u zadnjem kvartalu imali 60.000 zaposlenih više nego godinu dana ranije. „Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odlasci iz registra nezaposlenih većinom se odnose na zapošljavanje, posebice na sezonskim poslovima“, apostrofirao je. Ponovio je da je ove godine osigurano 2,5 milijardi kuna za politiku zapošljavanja, odnosno 1,6 milijardi kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja i 900 milijuna kuna za specijalizirane programe. Podsjetio da su u ponedjeljak potpisani ugovori vrijedni oko 71 milijuna kuna za Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja koji će omogućiti zapošljavanje u lokalnim sredinama i poticati projekte poput klubove za mlade na županijskoj razini. „ Kampanjom Zaposli se u Hrvatskoj želimo aktivirati domaću radnu snagu i zaposliti preostale nezaposlene“, naglasio je. Predstavljajući Godišnje izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za 2017. godinu, istaknuo je da se djelatnost Agencije prvenstveno očituje u zaštiti prava radnika u slučaju blokade ili stečaja poslodavaca. U slučaju blokade računa država osigurava tri minimalne plaće te tri minimalne plaće i kolektivna prava u slučaju stečaja poslodavca. U 2017. Agencija je zaprimila 940 zahtjeva za osiguranje tražbina u slučaju poslodavaca te isplatila oko 18 milijuna kuna za minimalne plaće radnika te 58 zahtjeva za 2676 radnika u slučaju blokade poslodavca gdje je isplaćeno više od 20 milijuna kuna. Ministar Pavić istaknuo je da bi, u slučaju blokade i stečaja Agrokora, Agencija za osiguranje radničkih tražbina osigurala isplatu minimalne plaće za više od 56 tisuća zaposlenika koncerna i njihovih dobavljača što bi uz isplatu naknade za nezaposlene u slučaju gubitka radnih mjesta imalo efekt na proračun preko 2 milijardi kuna. „Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku spriječena je takva situacija, nije bilo potrebe za rebalansom proračuna“, zaključio je ministar Pavić. Foto: HRT /screenshot      

Stranica