Ministar Pavić na N1 televiziji: Radimo na povećanju minimalne plaće i individualiziranom pristupu svakom nezaposlenom

Ministar rada i mirovinskoga sustava mr. sc. Marko Pavić gostovao je u programu N1 televizije govoreći o nadolazećoj mirovinskoj reformi, dijalogu sa socijalnim partnerima te mjerama aktivne politike zapošljavanja, a spomenuo je i konkretne planove za povećanje minimalne plaće i cijene rada. Mirovinska reforma ima dva cilja, rekao je ministar, održivost te adekvatnost. Isplata mirovina subvencionira se sa 17 milijuna kuna iz državnog proračuna, a jačamo drugi i treći mirovinski stup. Važno je unaprijediti adekvatnost mirovina kako bismo svi imali adekvatne, odnosno veće mirovine. Mirovine su male, a ljudi su iz različitih razloga rano odlazili u mirovinu te sada prosječan umirovljenik dobije 33% posto više nego što je uprihodio. Trenutni omjer umirovljenika i radnika nije povoljan i na tome moramo nastaviti raditi. Osvrnuvši se na već postojeći zakon po kojem će građani u mirovinu odlaziti sa 67 godina starosti, ministar je podsjetio da osobe koje izlaze rano na tržište rada već i sada idu u mirovinu s 40 godina radnog staža. Rad umirovljenika bit će jedno od pitanja u ovoj mirovinskoj reformi, a revidirat će se i popis zanimanja beneficiranog radnog staža, neka zanimanja će se uvesti, a neka maknuti s liste poput rudara za kojima više nema potrebe jer nemamo rudnike. Procedura je da se za svako zanimanje izradi studija na temelju koje će stručnjaci medicine rada donijeti preporuke. Za neka zanimanja uvjeti rada su se promijenili prilagodbom tehnologija 21. stoljeća. Cjeloviti mirovinski paket dogovaramo u suglasju sa socijalnim partnerima. Socijalni dijalog je sve bolji i bolji, svakih šest mjeseci se susrećemo s predsjednikom Vlade, a ratificirat ćemo i Konvenciju 144 Međunarodne organizacije rada, rekao je ministar. Nakon mirovinske reforme sustavno će se pogledati i radni odnosi. Vlada promovira trajno zapošljavanje potičući ugovore na neodređeno, na primjer poreznim olakšicama za poslodavce. Dodao je i kako se ide ka osnivanju think-tanka za radne odnose, a dodijelit će se šest milijuna kuna socijalnim partnerima za konkretne ideje koje će doprinijeti poboljšavanju uvjeta rada. n1-televizija Na pitanje o potrebi promjene Zakona o radu, ministar je odgovorio da je Zakon o radu  potrebno prilagoditi radnim oblicima 21. stoljeća uz zaštitu svih radničkih prava. „Sve ćemo to proći sa socijalnim partnerima“, izjavio je ministar te dodao kako je zahvaljujući naporima Vlade i odgovornom planiranju proračuna, Republika Hrvatska prošle godine prvi puta zaradila više nego potrošila, a ide se u smjeru daljnjeg poreznog rasterećenja. U trećem kvartalu 2017. bilo je 60 000 više zaposlenih nego godinu ranije, a trenutno je i rekordno niska nezaposlenost. Za bolju sezonu na vrijeme smo spojili sezonske radnike i poslodavce, osigurali smo radne dozvole za strance, a omogućene su i prekvalifikacije. Hrvatski zavod za zapošljavanje radi na individualiziranom pristupu svakom nezaposlenom i proaktivnije će promovirati mjere aktivne politike zapošljavanja te motivirati svakog nezaposlenog da iziđe na tržište rada i zaposli se. Procjenjivat će se pri tome trebaju li pojedincima vještine, znanja ili nove kompetencije da bi bili konkurentniji na tržištu rada i pristupat će im individualno kako bi im preporučili najadekvatniju mjeru. Govoreći o mjerama aktivne politike zapošljavanja, ministar je naglasio kako potičemo trajno zapošljavanje u privatnom sektoru, poput mjere pripravništva, gdje se pokriva 50% iznosa plaće, bez gornjeg ograničenja, te trošak prijevoza. Ministar je nadalje istaknuo kako je Vlada dva puta podigla minimalnu plaću po 5%, a vodi brigu i o radno intenzivnim industrijama. „Za njih, a to su industrije kože, tekstila, metala i drvna industrija, radimo sustav potpora financirane iz Europskog socijalnog fonda, čime se otvara mogućnost povećanog rasta minimalne plaće“, naglasio je. Spomenuvši planove ministar je rekao kako Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava upravlja ESF-om vrijednim 13 milijardi kuna, s kojim se, između ostaloga, financira zapošljavanje. „Puno je malih projekata koji vraćaju osmijeh na lice ljudi“, rekao je te dodao da smo također osigurali sredstva za 17.000 STEM stipendija, specijalizacije mladih liječnika, zapošljavanje žena, mladih i osoba s invaliditetom te jačanje lokalnih zajednica. Pogledajte cijeli intervju s Ilijom Jandrićem. Foto: N1 televizija/Snimak zaslona

Stranica