U gradu Iloku održano je dvodnevno događanje pod nazivom„Quo vadis ruralni turizam – Zašto je bolje ostati“ koje je okupilo više od 150 sudionika, predstavnika tijela državne uprave, lokalnih i područnih samouprava, institucija, turističkih zajednica, vlasnika hotela, turističkih seljačkih gospodarstava i OPG-ova te kojoj je cilj bio odgovoriti na pitanje „Može li ruralni turizam biti poticaj povratku i ostanku u Hrvatskoj?“.
Događanje koje je otvorio ministar turizma Gari Cappeli organizirano je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Iloka, Hrvatske matice iseljenika, te u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Iloka i Iločkih podruma.
U ime Ministarstva rada i mirovinskoga sustava na događanju je sudjelovala državna tajnica Katarina Ivanković Knežević koja je uz Kristjana Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, predstavnike Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i predstavnike povratnika u Republiku Hrvatsku sudjelovala na panel raspravi pod nazivom „Turizam kao poticaj povratku i ostanku u Hrvatskoj te demografskoj obnovi (formula za budućnost)“.
Državna tajnica Ivanković Knežević se tijekom panela osvrnula na pitanje smanjenja nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iz perspektive Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, te je istaknula sve aktivnosti koje je Ministarstvo poduzelo po tom pitanju u proteklom razdoblju. „Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje kao ključnim akterom tržišta rada, praćenjem promjena i potreba gospodarstva na tržištu rada, reagiralo je na njih kroz financiranje zapošljavanja putem provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja.“
„Cilj je bio nove mjere strukturirati na 9 osnovnih mjera, kako bi bile jednostavnije, fleksibilnije i prilagođene većem broju nezaposlenih osoba. Ujedno, pojednostavljenjem mjera aktivne politike zapošljavanja i usmjeravanjem istih prema teže zapošljivim skupinama, gospodarstvenicima će se osigurati potrebna radna snaga, a isto će dovesti do brže aktivacije i uključivanje nezaposlenih osoba u svijet rada.“ – dodala je.
Za financiranje provedbe navedenih mjera Ministarstvo je sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje ugovorilo provedbu sedam projekata iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) ukupne vrijednosti 1.470.996.651,60 kuna. Potpore za zapošljavanje najranjivijih skupina, koje su prepoznate kao one kojima je iz različitih razloga ili okolnosti pristup tržištu rada otežan (posebice žene, mladi i dugotrajno nezaposleni) uključuju i potpore za samozapošljavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove te zadržavanje radnika u zaposlenosti, te im se na taj način omogućuje stjecanje relevantnog radnog iskustva.
Predviđeno je da će kroz projekte u mjere aktivne politike zapošljavanja do kraja 2018. godine biti uključeno ukupno 51.447 krajnjih korisnika.
Druga panel rasprave pod nazivom „Perspektive održivog razvoja turizma i budućnost zelenog poslovanja u turizmu“ obuhvatila je prezentacije primjera dobre prakse, razmjenu iskustava i poticanje investicija u turizam.
Navedeno događanje svojevrstan je uvod u Kongres ruralnog turizma koji će se u svibnju sljedeće godine održati u Supetru na otoku Braču.
Stranica
